« Odgovori #2 : Rujna 19, 2007, 19:19:06 »
Svjetski poznata među ribolovcima, tajnovita i tiha, Gacka tisućama godina protječe i svojim se vijugavim tokom odavna uplela u živote stanovnika koji prostore uz ovu rijeku nastanjuju još od pamtivijeka.
Gacka
Govoriti o Gackoj kakvu je znamo danas i o Gackoj kakva je nekada bila nezahvalna je zadaća. Naime izgradnjom sustava HE Senj šezdesetih godina prošloga stoljeća, čovjek je još jednom upleo prste u izvornu prirodu i bespovratno izmjenio «lice» ove prekrasne rijeke. Stoga je teško i zamisliti kako je Gacka izgledala nekada, a kamoli opisati neke njene djelove, npr. slapove u Švici koje su opravdano zvali Malim Plitvicama
Gacka
Gacka
preko kojih je Gacka padala u, danas također nepostojeće, a nekada prostrano, Donje Švičko jezero. Ove prekrasne prizore možemo zamisliti tek iz priča starijih i
poneke već izblijedele crno bijele fotografije.
Gacka
Isušeno Švičko jezero
Gacka
Netaknuta, u svom izvornom obliku, tako da u tim dubokim plavim «očima» Gacke još uvijek možemo nesmetano promatrati odraz oblaka i nebeskog plavetnila.
Gacka
Upravo takvo je i Tonković vrilo, glavni izvor Gacke,
Gacka
te Vrilo Klanac odakle rijeka započinje svoj vijugavi tok.
Gacka
Ništa manje slikovito Majerovo vrilo, izvor je Sinačke pučine, desnog pritoka Gacke.
Gacka
Gacka
Zbog geomorfoloških prilika i nepresušivog izvora vode, ova su mjesta najviše pogodovala za izgradnju i pokretanje mlinica od kojih je određeni broj sačuvan, a pokoja još i radi. Osim mlinica tu su i pile na vodu,
Gacka
Gacka
stupe za stupanje
Gacka
i koševi za pranje sukna.
Gacka
Svjesni velike vrijednosti ove graditeljske i kulturno povijesne baštine, ovi se objekti danas obnavljaju i s oprezom čuvaju.
Od izvora Gacka protječe livadicama provlačeći se između seoskih domaćinstava
Gacka
sve do kapelice Svetoga Franje
Gacka
odakle postepeno zalazi u trščake. Nakon ušća Sinačke pučine trščaci su toliko prostrani da ponegdje i potpuno zaklanjaju pogled. Krivudajući trščacima nizvodno rijeka teće do Maliništa, tj. ušća istoimenog potoka.
Gacka
Gacka
Ovdje su također, o čemu svjedoči i sam naziv sela i potoka, postojali mlinovi i pila na vodeni pogon. Atraktivnost ove lokacije rezultirala je, među ostalim i gradnjom hotela «Gacka»,
Gacka
koji je znatno oštećen tijekom Domovinskog rata i ne radi.
Gacka
Gacka
Gacka
Nedaleko odavde Gacka se postepeno «izvlači» iz trskom gusto obraslih livada i prolazi ispod mosta koji spaja Čoviće i Lešće
Gacka
Most "Podgora" u Čoviću
Gacka
Gacka
Podno stare utvrde Karin grada, lijeva obala se postepeno uzdiže formirajući slikovite blage padine brda Plasine.
Gacka
Na ovim prostranim pašnjacima okrunjenim gustim pojasom crnogorice s jedne, i rijekom Gackom s druge strane, svoj mir i ispašu pronalazi pokoja krava koja će vas ispratiti tek letimičnim pogledom ili prigušenim mukanjem. Posebno obilježje rijeke Gacke predstavlja njena bogata flora od koje se dno rijeke, išarano gustim vodenim travama i biljem, tek ponegdje naslućuje. Ove dugačke vodene trave koje narod naziva resa,
Gacka
Gacka
ne samo da su prirodno stanište i sklonište pastrve i ostalog životinjskog svijeta koje obitavaju u Gackoj, već je svojedobno imalo važnu ulogu u životu ljudi i ispaši stoke. Za dugih zimskih mjeseci resa se koristila kao dopuna za prehranjivanje stoke. Resa se, u samom toku rijeke, kosila iz drvenih čamaca koje su ovdašnji ljudi nazivali plavima. Pokošena, resa je isplivala na površinu i plutala nošena maticom rijeke sve do plutajućih drvenih ustava tzv. brkalja, odakle se izvlačila na obalu.
Od Oreškovića mosta nizvodno Gacku učestalo premošćuju manji betonski mostići kojima se ostvaruje prometna povezanost između sela koja od mjesta Prozora nizvodno podjednako zasjedaju obje riječne obale.
U Vivozama prestaje prirodan tok Gacke, tj. Gacka kakvu poznajemo danas. Odavde se Gacka prirodno račvala u dva rukavca, lijevi koji je završavao u Donjem Švičkom jezeru i ponoru Perinka, te u ponorima kod sela Ponori, i desni kojim je rijeka protjecala Otočcem i tekla dalje sve do Hrvatskog Polja gdje je također nestajala u dubokim ponorima.
Lijevim rukavcem protjecala je Gacka takozvanim «Karlovim kanalom» (1880. g.) podno brda Sinjal prema Gornjem Švičkom jezeru odakle se prolazeći ispod starog kamenog mosta u Švici
Gacka
Gacka
preko Švičkih slapova rušila u Donje Švičko jezero. Švički slapovi, prema pričama mnogih, bili su upravo najljepši u nizu bisera Gacke. Na samom slapištu bilo je sagrađeno otprilike petnaestak mlinica i nekoliko pila, koševa i stupa. 1936. g. sagrađena je i mala hidroelektrana koja, zajedno sa elektranama na rijeci Krki, zatim sa elektranom kod Skrada i elektranom na Kupi u Ozlju, spada među najstarije hidrotehničke objekte u Hrvatskoj. Elektrana je svojevremeno podmirivala potrebe šireg područja grada Otočca za električnom energijom, a danas, zapuštena i većim djelom devastirana,
Gacka
Gacka
tek svjedoči o optimalnom korištenju vodene snage kojim se ne uništavaju naše prekrasne rijeke. Danas Gacka protječe lijevim rukavcem reguliranim kanalom,
Gacka
te se prije sela Šumečica spaja sa vodama Like iz tunela Lika – Gacke. Nakon kraćeg nadzemnog toka ove se vode ponovo tunelom odvodnjavaju u akumulacijsko jezero Gusić polje odakle se podzemno provode na HE «Senj». Tek manji dio toka povremeno ispunjava Gornje Švičko jezero.
Desni rukavac Gacke dijelio je Otočac na Gornji i Donji grad, i tekao dalje kroz Drenov Klanac i Brlošku Dubravu prema ponorima u Hrvatskom Polju. Iako možda ne toliko znamenit i osebujnih lokacija, kao što su slapovi i jezera u Švici na lijevom rukavcu Gacke, desni je rukavac predstavljao stabilnu rezervu kvalitetne vode za mnoga sela kroz koje je protjecao. Zahvaćanje vode ili kako bi domaći rekli kalanje vode, redovito se duž cjelog toka Gacke provodilo sa malih drvenih mostića tzv. brvi ili greda. I ne samo za piće i poljoprivredu, i ovdje je Gacka pokretala teške mlinske kamene u mnogim mlinicama na Babić Mostu i u Brlogu. Danas je od desnog rukavca ostalo malo. Taman toliko da oslabljele vode Gacke dosegnu do Starog Sela gdje se bespovratno gube u podzemlju. Slična je situacija i sa rukavcem Gacke kojim je nekada rijeka protjecala u smjeru Poljica, odakle je djelom ponirala pod brdom Pakalj, a djelom nastavljala prema Šumečici gdje se ponovo spajala s Gackom. Odavde i naziv Otok za ovaj dio Otočca.
Ova djelom i tužna priča ne treba nas obeshrabriti. Zahvati koje je čovjek nepromišljeno poduzeo ne razmišljajući o trajnim posljedicama i ne razmatrajući problem kompleksno već samo sa jednog gledišta, trebaju nam poslužiti kao poduka i kao upozorenje da ne dozvolimo u budućnosti ponavljanje istih grešaka. Još uvijek, i bez obzira na sve promjene koje je doživjela, Gacka ostaje jedna od najljepših rijeka koje protječu prostranim poljima u kršu Hrvatske i kao pravi domaćin spremno će dočekati i svojim čarima očarati svakog dobronamjernog posjetitelja, ribiča i izletnika koji joj povjeri svoje želje za uživanjem u sktivenim tajnama vode u kršu.