Autor Tema: Ponori u ušće rijeke Gacke  (Posjeta: 4032 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 635
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Ponori u ušće rijeke Gacke
« : Lipanj 07, 2012, 22:12:43 »
Ponori i ušće rijeke Gacke.

Piše Ilija Šarinić, ravnajući učitelj u Švici


Kod Otočca dijeli se Gacka u dva rukava. Desnim duljim rukavom, protječe ravnicom kroz Staro Selo, Drinov Klanac i Brlog. Ovdje se razdvaja na dva dijela cijepa od kojih se jedan nakon kraćeg tijela izgubi u ponorima Gusić-polja, dok drugi, nakon mnogog krivudanja kroz Kompolje dolazi u Hrv.polje, gdje također ponire.
Lijevi rukav Gacke, što se je kod Otočca odjelio, kraćeg je tijeka, ali vodom obitaliji, jer od sve količine vode u Gackoj kreću 2/3 lijevim rukavom u Švicu, a 1/2 desnim u Brlog. Po tom što je lijevi rukav Gacke krenuo u Švicu, bit će da je ovo selo i dobilo ime, jer ima korijen u stroslovenskom“šui“tj. lijevi;dakle lijevica =šuica, a po tome Švica. I danas se čuje u narodu mjesto lijeva ruka “šuvaka“. Taj se lijevi rukav prije mnogo više razlijevao po polju između Otočca i Švice, a i danas se vidi staro korito, kao i mnoge druge jame, gdje se voda skupljala ili ponirala. Znade se i mjesto gdje su mlinovi stajali, ispod kuće Antića. Danas se tuda razlije samo za velikog porasta u koritu jer je Gacka od Otočca prema Švici regulirana, pa su sada i manje poplave. Uslijed te regulacije teće pravcem od sela Šumećice međ kojima se uzdiže crnogorična šuma, koja već kod zadnjih kuća prema Švici sama prestaje i nastavlja se bjelogoricom. Taj je prolaz tako nagao da se i pričinja, kao da netko tu šumu posijao do stanovite međe. Kod Šumećice čini Gacka i nekoliko zavoja, a gdje se svraća u neznatne škulje, pa se tu i podzemno gubi. Drugdje ju opažaš u dubokim jamama a vrteća se voda na površini dokazuje ti da je i tu podzemno ne staje. To se može opaziti i u onom desnom rukavu na više mjesta i u Otočcu: narod to zove „vir“.
Nešto više gubi se vode u Šumećici u jednom ponoru, nad kojim je mlinica Žubrinićeva, u kojoj voda okreće tri mlina, a nakon 5 m daljine ruši se uz veliki šum u prostranu pećinu ispod ceste. Nekada je ta jama i više gutala vode, a sada manje, jer je – kako ljudi kažu - puna sige. Za velike povodnje kužlja na tu jamu voda natrag velikom snagom. Žitelji toga sela pripovidaju, da je i bacila snoplje prosa, po čemu zaključuju, da bi to dolazilo podzemno Likom iz Kosinja.
Od Šumećice prema Švici pravi Gacka još je po koji zavoj, a tada ulazi u „gornje jezero Švice“ koje je dugo do 700 m, a široko do 200 m.
Duboko je do 11,5 m što je ustanovljeno točnim mjerenjem. Od obale spušta se jezero odmah naglo, te je slično dubokoj kotlini. Uz samu obalu raste obilno šaš i trska, a nešto podalje bujno se razvija lopoć do lopoča. Podalje od jezera na današnjim oranicama rasli su nekadašnji ponosni hrastovi, pa se i danas zove skup njiva uz jezero i dalje „lug“. Sa sjeverne strane jezera cesta vodi u u Pločac, povrh kojeg su a i uz nju pojednine hrpe kuća. Ovo je jezero kao neki rezervar za vodu, koja u njega dolazi. To je korito iskopano 1883.god. Prije toga izlazila je Gacka iz jezera uskim jarkom protječići kroz dvije doline „Jame Dasovićeve“ u kojima se je zadržavala i tvorila moćvare. I daljnji joj tok do vodopada ne bijaše pravilan, pa je na tom putu skretala desno i lijevo u niže slojeve. Tako je stvorila ispod kuće Rogić „Jezerac“ koji i danas stoji kao moćvara. Da je tim tokom okužavala zrak, svjedoće rijeći naroda, kad je govorio „Tko pije Gušćicu leže na dašćicu!“
Regulacijom svedena je iz gornjeg jezera u današnje korito, kojim brzo otjeće do vodopada. Na tom putu vodi preko nje kamni most ispod pučke škole  sagrađen 1875.god. Uz most je prizemna kuća, koja je nekada bila mlin (Peitelmuhle) za Krajine –pripovijeda se da se tu mlio kukuruz,koji se dapaće izvozio u Karlovac.Možda je to onaj mlin, koga Sigismud Frankopan dariva samostanu sv. Mikule na Gvozdu. I debeli zidovi te kuće mogli bi biti  svjedokom, tim više jer među današnjim mlinicama na vodopadu ne može se naći temelj ili kakav znak o tim prvobitnim mlinovima, stup ili pili mknezova Frankpana. Danas, gdje se opaža ruševina vodopada i temeljno ziđe, znade se pozitivno čije je bilo vlasništvo.
Na istoj kući uzidana je u pročelju kamena ploča, na kojoj se osim natpisa o polavi god.1802. vidi odozgo i reljef iste kuće sa mlinskim kotačima, crkvicom na brijegu i okolnim brijegovima. Po toj poplavi sačuvala se u anrodu i prića, kako su u to vrijeme odsudili jednoga zločinca na doživotnu tamnicu. Osudu mu priopćiše riječima: “Bit češ pušten na slobodu, kad se Gacka vrati iz Švice u Otočac. “O tom nije nitko ni pomišljao, da bi se voda vratila, a jer se je to i zbilja dogodilo spomenute godine — pustiše ga na slobodu nakog kratkog tamnovanja.
(>U ploči je uklesan znak do kojeg se voda digla 11. siječnja spomenute godine 1802. i stajala u toj visini do 19.istog mjeseca kada se tekući povratila u Otočac)
Od zidanog mosta teče Gacka kojih 300m dalje istim koritom do drugog drvenog mosta, koji počiva na šest kamenih utvrda. Na onom su mostu smješteni i željeznim otpusti. Tu počimlje vodopad.Još više ovoga mosta nekoliko metara, razdjelila se je Gacka na dva rukava.

Lijeva strana vodopada u Švici





Osvrnite se na godine...


                                                                                                            >>>>slijedi
Guests can not give points :(
point 5 Points

Users who gave points in this topic » Mile (5) 

 


Back to top