« : Ožujka 02, 2012, 18:49:50 »
VISIBABE
Prvi vjesnik proljeća
VISIBABA je zeljasta biljka visoka od 10 do 30 cm. Iz lukovice se već u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i samo jednim cvijetom. To je prvi glasnik nadolazećeg proljeća kojega ljudi doživljavaju kao prvu biljku koja se iza duge, obiÄno dosadne zime pojavljuje u prirodi. Ovaj vjesnik koji se veseli proljeću i dolasku na svijet, obiÄno požuri sa pojavljivanjem, pa se Äesto nalazi u prirodi kako izviruje iz snijega. Izgled cvijeta je zvonast vjenÄić koji tvori 6 latica koje su rasporeÄ‘ene u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, ima ihuvijek 3 komada, a unutraÅ¡nje su kraće, zatvorene kao mali lampion sa zelenim obrubom-pjegom na blago nazubljenim vrhovima. MlijeÄnobijeli cvjetovi su pognuti na stabljici, pa joj je otuda i narodni naziv – visibaba. Naziv je vjerojatno dobila i zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a struÄni naziv potjeÄe od grÄkih rijeÄi gala (mlijeko) ianthos (cvijet).
VISIBABA (Galanthus nivalis L.), prvi vjesnik proljeća, pÄelama daje razmjerno puno nektara i peludi, neophodnih «namirnica» za razvoj legla
VISIBABA je medonosna i peludnosna biljka, prvo Å¡umsko, samoniklo prizemno cvijeće koje u kasnu zimu-rano proljeće daje pÄelama i nektar i pelud. Cvjeta od sijeÄnja (1mjeseca) do travnja (4 mjeseca). Sa ovako dugim razdobljem cvatnje, pÄelama daje stalni izvor nektara, kao i peluda, koji je naranÄastožute boje, ali u ovo oskudno doba godine doprinos cvjetanja visibabe u razvoju pÄelinjih druÅ¡tava je nenadoknadiv....
VISIBABA raste u listopadnim prozraÄnim Å¡umama hrasta kitnjaka i obiÄnoga graba, mjeÅ¡anim i zimzelenim Å¡umama te na livadama od nizinskih do gorskih podruÄja, pokraj rijeka, u bukovim Å¡umama, na livadama, uz potoke i vrbike. Ne bira staniÅ¡te vrlo je skromna u izboru tla na kojemu raste, pa je stoga viÅ¡eznaÄno korisna bljka koju treba njegovati i oÄuvati u svojem prirodnom okoliÅ¡u.....Sve Äešće visibaba se može naći i u naÅ¡im vrtovima, jer ju ljudi doživljavaju kao nježnu krhku cvjetnicu, koja mami svojim blagim i ugodnim miomirisom. Raste na stalnim mjestima, Äesto Äineći pravu malu «koloniju» bijelog tepiha u prirodi
VISIBABA ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Sadrži tvar galatemin ili nivalin koji se u nekim zemljama upotrebljava za lijeÄenje djeÄje paralize. Razmnožava se diobom lukovica ali i sjemenom iako rjeÄ‘e. Porodica visibabe su sunovrati (narcisi), a njezina populacija Äini oko 20 vrsta, koje su vrlo sliÄne, nikada identiÄne.
Ona je trajnica, jednom kada se naÄ‘e na jednom terenu (arealu), tu ostaje zauvijek, a budući da se prirodnim putem dijeli iz lukovica uvijek nanovo na istom mjestu, Äesto se u prirodi naÄ‘e i pravi «tepih» od bijelih cvjetova, tvoreći tako pravi mali arboretum u prirodi.......
Miris visibabe je slab, blag kao daÅ¡ak same prirode, a u Hrvatskoj je od 2006.god. zaÅ¡tićena cvjetna vrsta. Nije jako ugrožena, osim kada se kao jedna od proljetnica sa atraktivnim cvjetovima, ne bere nekontrolirano i puno na jednome mjestu. Pravi ljubitelji prirode neće nikada ugrožavati ovu naÅ¡u autohtonu vrstu rane proljetne cvjetnice, ali nažalost ima i takvih spodoba koje visibabu sve viÅ¡e ugrožavaju, jer ju masovno beru u vrijeme cvatnje, pa Äak iskopavaju Äitavu biljku, Äime Äine nepopravljivu Å¡tetu u prirodi, a s time nastaju i trajne promjene na njezinim staniÅ¡tima. Rasprostranjena je od Pireneja do Kavkaza i Male Azije.
Tako i ja danas malo kroz šetnjicu u Kalu ugledala prve vijesnike proljeća,visibabice 
Prvi vjesnik proljeća
Prvi vjesnik proljeća
Prvi vjesnik proljeća
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Prvi vjesnik proljeća (Posjeta: 4689 )
