Autor Tema: Otočka krajiška pukovnija  (Posjeta: 4982 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Otočka krajiška pukovnija
« : Veljače 18, 2013, 09:32:57 »
[float=left][/float]Ova je pukovnija zapremala cijelu dolinu rijeke Gacke, zatim dio Podgorja, te sjeverne dijelove Like i Krbave. Ime svoje dobila je ta pukovnija po trgovištu Otočcu, gdje se nalazilo i zapovjedništvo otočke krajiške pukovnije. Teritorij otočke pukovnije zapremao je površinu od 49 četvornih milja. Na tome se području nalazio 1 grad (Senj), 1 trgovište (Otočac), 144 sela i 116 zaselaka s 2 kaštela (tvrđice). Cijela je otočka pukovnija godine 1857. bez grada Senja brojila 73.008 žitelja, koji su stanovali u 5781 kući. Po vjeroispovijesti je bio 40.951 žitelj rimokatoličke, 32.056 grčko-istočne i 1 luteranske crkve. Rimokatolici su na području ove pukovnije imali 29 župa, a grčko-istočni žitelji 17 parohija. Župe su spadale pod biskupiju u Senju, a parohije pod gornjokarlovačku eparhiju u Plaškom. Otočka je pukovnija godine 1866. imala 25 škola (bez škola u gradu Senju). Od toga su bile 2 škole (glavna muška i glavna ženska učiona) u trgovištu Otočcu. Država je uzdržavala 7 trivijalka, a općine 16 pučkih škola. Na 10 pučkih škola bijaše nastavni jezik hrvatski, a na 6 škola su se predavali  predmeti s njemačkim jezikom. Na području otočke krajiške pukovnije postojalo je godine 1866. samo 8 poštanskih ureda, i to u mjestima: Buniću, Otočcu, Korenici, Perušiću, Petrovu selu, Senju, Vrhovinama i u Zavalju. Graničari »Otočani« bili su poljodjelci, izuzev nešto obrtnika i trgovaca. Uz ratarstvo su njegovali  i stočarstvo. Prigodom popisa godine 1857. nabrojilo se na teritoriju otočke krajiške pukovnije 105.298 glava stoke. Od toga su bile  55.223 ovce,23.236 goveda, 14.074 koze, 7115 svinja, 5581 konj, 49 mazga i 20 magaraca. Poput ostalih krajiških pukovnija bila je i otočka pukovnija u teritorijalnom pogledu podijeljena na 12 satnija. Ovesu bile ne samo vojničke, već i upravne i sudbene jedinice. Sjedišta spomenutih satnija su bila  u mjestima: Brlog, Bilopolje, Bunić, Korenica, Kosinj, Lešće, Otočac, Pazarište, Perušić, Škare, Sveti Juraj i Vrhovine U Brlogu je bilo zapovjedništvo 11. krajiške satnije, koju su činila sela: Biljevine, Brlog, Drenov klanac, Dubrava, Gušić Polje, Kompolje (katoličko i vlaško), Marašov Tuk, Melnice, Stubalj, Škamnica, Štacija i Vratnik. Cijela je satnija brojila 4743 žitelja, koji su stanvali u 451 kući. Po vjeroispovijesti su bili 2671 žitelj rimokatoličke, a 2072 žitelja grčko-istočne crkve.

 Na području jedanaeste krajiške satnije su postojale 3 župe (Brlog, Vratnik i Katoličko Kompolje), 1 parohija (u Brlogu) i 2 škole (u Brlogu i u Katoličkom Kompolju).

Selo Bilopolje je bilo sjedište pete krajiške satnije, kojoj pripadahu sela: Bilopolje, Debelo Brdo, Forgačić, Grabušić, Kruge, Međuražje, Melinovac, Nebljuje, Pećane, Skočaj i Zavalje (gornje i donje). Cijela je satnija imala479 kuća, u kojima je stanovalo 6270 žitelja, od toga 4960 grčko-istočne, a1310 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području pete krajiške satnije su postojale 3 parohije (Bilopolje, Debelo Brdo i Nebljuje), 1 župa (GornjeZavalje) i 3 škole (Bilopolje, Nebljuje i Gornje Zavalje). Sjedište satnije bilo je kasnije iz Bilopolja premješteno u Gornje Zavalje.

U Buniću je bilo zapovjedništvo četvrte krajiške satnije, koju su činilasela: Bunić, Čanke, Krbavica, Kosa, Kozjan i Salamunuć. Cijela je satnijabrojila 319 kuća, u kojima stanovahu 4183 žitelja, od toga 3155 grčko-istočne, a 1028 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području četvrte krajiškesatnije postojahu 2 župe (Bunić i Čanke), 2 parohije (Bunić i Krbavica), te 1škola (u Buniću).

Korenica je bila sjedište šeste krajiške satnije, kojoj su pripadala sela sela:Baljevac, Kamenica, Korenica, Petrovoselo, Trnovac, Zeljava, Jezera, Krčevine, Priboj, Rudanovac i Vrelo. Cijela je satnija imala 597 kuća, u kojima je stanovalo 8169 žitelja, od toga 6362 grčko-istočne, a 1807 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području šeste krajiške satnije su postojale 3 parohije (od toga 2 u Korenici i 1 u Petrovu selu), 1 župa (u Korenici) i 2 škole (u Korenici i u Petrovu selu).U

Gornjem Kosinju je bilo zapovjedništvo prve krajiške satnije, koju su činila sela: Janjče, Kosinj (gornji i donji), Lipovo polje, Mlakva, Otok,Rudinka, Selište, Vukelić selo, Krš, Razdolje, Ribnik, Srakljin, Sušanj i Vrelo. Cijela je satnija brojila 485 kuća, u kojima su stanovali 6174 žitelja, od toga3214 rimokatoličke, a 2960 grčko-istočne vjeroispovijesti. Na području prve krajiške satnije su postojale 2 župe (Gornji i Donji Kosinj), 1 parohija(Donji Kosinj) i 2 škole (u oba Kosinja).

Lešće u dolini Gacke je bilo sjedište devete krajiške satnije, kojoj su pripadala sela: Alan, Dražica, Dubravčić selo, Jerbić selo, Lišina, Ramljane,
Sinac, Lešće, Čovići, Dujmović selo, Grič, Kolakove bare, Koren, Ladišić selo, Lug, Marković selo, Matašić selo, Orešković selo, Pavenka, Pećina, Rajanovo vrelo, Skela, Tupala i Vrelo. Cijela je satnija brojila 5549 žitelja, koji su stanovali  u 472 kuće. Svi žitelji su bili rimokatolici osim 10 žitelja grčko-istočne vjeroispovijesti. Na području devete krajiške satnije su postojale 3 župe (Lešće, Ramljane i Sinac) i 2 pučke škole (u Lešću i u Sincu).

Otočac je bio sjedište desete krajiške satnije, koju su činila mjesta: Cerezina, Dulibe, Kuterovo, Poljane, Ponore, Švica, Gornja Švica, Donja Švica, Otočac, Biškuljak, Dubrava, Kostelčevo selo, Luka, Novoselja, Obilje, Poljice, Prozor, Staro selo, Šumećica i Vivoze. Cijela je satnija imala 6820 žitelja, koji su stanovali  u 563 kuće (1 kaštel). Na području desetekrajiške satnije postojahu 4 župe (Kuterovo, Otočac, Prozor i Švica) i 1parohija (Gornja Švica). Po vjeroispovijesti bijaše 5444 rimokatolika, 1375 grčko-istočnih i 1 luteran. U Otočcu su postojale 2 glavne učione (za mušku i  žensku djecu), a izvan Otočca su bile  još 4 pučke škole (u Švici, Kuterovu, Prozoru i u Ponorama).

U Pazarištu je bilo zapovjedništvo druge krajiške satnije, kojoj su pripadala sela: Aleksinica, Izakaderma, Krušćica, Pazarište (gornje i donje), Podkosom, Polje, Škvadra, Vaganac, Bakovac (veliki i mali), Brig, Draga,Dubrava, Kalinovača, Plana (velika i mala), Podglavica, Pod stranom,Popovača, Trolokve, Varoš, Žitnik (veliki i mali), Bužak, Dunjevac, Klanac,Oteš, Otešica most i Vranovine. Cijela je satnija brojila 541 kuću, u kojoj je stanovao 6551 žitelj, od toga 6.536 rimokatoličke, a samo 15 grčko-istočne vjeroispovijesti. Na području druge krajiške satnije postojanu 3 župe (Aleksinica, Gornje Pazarište i Donje Pa-zarište) i samo jedna škola (u Gornjem Pazarištu). Sjedište zapovjedništva druge krajiške satnije je bilo najprije u Gornjem Pazarištu, a kasnije u Klancu.

Perušić bijaše sjedište treće krajiške satnije, koju su činila sela: Bukovac, Kaluđerovac, Karaula, Klenovac, Konjsko brdo, Kvarte, Malo polje, Mizinovac, Perušić, Prvan selo, Podore, Studenci i Sveti Marko. Cijela je satnija imala 5856 žitelja, koji stanovahu u 422 kuće. Po vjeroispovijesti bijaše 5278 rimokatoličkih, a 569 grčko-istočnih žitelja. Na području trećekrajiške satnije postojahu 2 župe (Kaluđerovac i Perušić), 1 parohija(Klenovac) i 1 škola (Perušić).

U Škarama je bilo zapovjedništvo osme krajiške satnije, kojoj su pripadala sela: Dabar, Doljani, Glavace, Petrinić polje, Podum i Škare. Cijela je satnija brojila 419 kuća, u kojima je stanovalo 5410 žitelja, od toga 4583grčko-istočne, a 827 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području osme krajiške satnije su bile 3 parohije (Dabar, Doljani i Škare), 1 župa (Dabar) i 3 škole (u Dabru, u Doljanima i u Škarama kod Otočca).

Sveti Juraj bijaše sjedište 12. krajiške satnije, koju su činila sela:Biljevine, Bilo Polje, Bobovišće, Crnika, Debela Kosa, Dumboka, Ermotine,Kamenica, Matešić Podi, Oltar, Orih, Planikovac, Podrepovac, Raca, Rakita,Rastovac, Razbojišće, Seline, Skorupovo, Smokvica, Turnina, Tuževac,Sveti Juraj, Volarice, Žrnovnica, Žuniševac, Jablanac, Krasno, Lukovo,Borovci, Ivanca, Sveti Križ, Lug, Koromačina, Padež, Balenska draga,Bilenski Podi, Briznice (male i velike), Crnatkuša, Drndić, Dolac, Dubrave, Dundović Pođi, Dušikrava, Ertova, Jezera, Jurkuša, Klenova zidina, Lokvica,Njive, Panos, Pećca, Pekina Draga, Potkuke, Pod stranom, Rakovica,Stinica (gornja i donja), Stokić Podi, Škrape, Trsine, Torak, Ušljivac, Vlaka(stara i nova), Vranjak, Zavratnica, Živi Bunari, Akšići, Anići, Devčići,Lemić, Modrić (gornji i donji), Samardžije, Vukelići, Biluće, Doline,Dragičević Dolac, Klada (gornja i donja), Lokva, Struge, Trnovac, TomaićDraga, Zagon, Prizna (gornja i donja), Lomivrat, Karavla, Bačvica (gornja idonja), Guste Zidine, Marama, Lokva, Panžinac, Pode, Starigrad (gornji idonji), Dolac, Draga, Liskovac, Ljubezine i Stolac. Cijela je satnija imala7090 žitelja, koji stanovahu u 607 kuća. Svi žitelji bijahu rimokatolici. Napodručju 12. krajiške satnije postojahu 2 škole (u Krasnu i u Svetom Jurju) i7 župa (Jablanac, Krasno, Lukovo, Prizna, Starigrad donji, Sveti Juraj i SvetiKriž).

U Vrhovinama je bilo zapovjedništvo sedme krajiške satnije, koju su činila sela: Babin potok (gornji i donji), Crna Vlast, Dugi Dol, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine, Založnica i Vlast (Gornje Vrhovine). Cijela je satnija brojila 426 kuća, u kojima stanovahu 6193 žitelja, od toga 595 grčko-istočne, a 198 rimokatoličke vjeroispovijesti. Na području sedme krajiškepukovnije postojanu 3 parohije (Donje Vrhovine, Založnica i GornjeVrhovine ili Vlast) i 2 škole (Založnica i Donje Vrhovine).Kraljevom odredbom od 8. rujna 1873. bila je razvojačena cijela VojnaKrajina. Otočka krajiška pukovnija prestade postojati 1. listopada 1873. Zavojnu službu sposobni obvezanici uvršteni su u 79. redovitu pješačkupukovniju sa sjedištem u Otočcu. Teritorij bivše otočke krajiške pukovnijepretvoren je u okružje, kojim je odsada upravljalo glavno vojnozapovjedništvo u Zagrebu, gdje je za cijelu Vojnu Krajinu osnovanaposebna vlada.Faktično sjedinjenje bivše otočke krajiške pukovnije s građanskomHrvatskom uslijedilo je istom na temelju kraljevog manifesta od 15. srpnja1881. Hrvatski je ban Ladislav grof Pejačević s hrvatskom zemaljskom vladom počeo u bivšoj otočkoj pukovniji upravljati 1. kolovoza 1881.


Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

 


Back to top