Autor Tema: Arheološki vremeplov  (Posjeta: 3247 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Iva.

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 30
  • Postova: 38
  • Karma: +2/-0
  • Spol: Ženski
Arheološki vremeplov
« : Veljače 23, 2016, 17:41:39 »
U prvom dijelu Arheološkog vremeplova vodimo vas u Donje Pazarište, ličko naselje koje se nalazi sjeverozapadno od grada Gospića. Ljubitelji piva među vama sada su se sjetili Velebitskog piva koje u ovome selu proizvodi Pivovara „Ličanka“, no jeste li znali da je Donje Pazarište jedno od najstarijih arheoloških nalazišta na tlu Hrvatske?

Otputovat ćemo na početak starijeg kamenog doba(paleolitika), u daleko razdoblje od 500 000 do 250 000 godina pr. Kr.  U to vrijeme naši pretci živjeli su u manjim nomadskim zajednicama koje su se bavile sakupljanjem hrane i primitivnim lovom.

Donje Pazarište je nalazište na otvorenome, a takva nalazišta podložnija su zubu vremena od npr. špiljskih nalazišta. Zubu vremena najduže odolijevaju predmeti načinjeni od najtrajnijeg materijala-kamena. Zbog toga, jedini preostali tragovi života stanovnika Donjeg Pazarišta sa početka paleolitika su kamene alatke. Kamene alatke su prva oruđa i oružja ljudskog roda. Izrađene su u doba kada ljudi nisu poznavali i upotrebljavali metale.

Arheolozi koji se bave eksperimentalnom arheologijom danas mogu izraditi kamene alatke identične onima iz kamenog doba. Shvatili su da izrađivanje kamenih alatki nije jednostavan posao. Vješti i iskusni majstori iz kamenog doba udarali su kamenom o drugi kamen pod točno određenim kutem i određenim redoslijedom.

Nekoliko kamenih alatki pronađeno je na Donjem Pazarištu. Najznačajniji nalaz je jedna alatka ovalnog  oblika, oblikovana po dužini rubova s obje strane. Takva alatka naziva se šačnik ili ručni klin. Šačnik je česti nalaz na arheološkim lokalitetima toga doba. Kako izgleda jedan tipični šačnik, možete vidjeti na sljedećoj slici:

http://likaclub.eu/wp-content/uploads/2015/01/av-1-slika-%C5%A1a%C4%8Dnik.jpg
Arheološki vremeplov


Kamene alatke imale su veliku ulogu u poboljšanju prehrane i kvalitete života ljudi. Možemo reći da je šačnik bio „švicarski nož“ kamenog doba! Šačnikom se moglo rezati meso, kopati, obrađivati drvo, razbijati kosti radi dragocjene koštane srži, gađati životinje prilikom lova…

Vjerujemo da mnogim čitateljima ove kamene alatke na prvi pogled ne djeluju dovoljno „oštro”. Sumnjama u funkcionalnost alatki stali su na kraj američki arheolozi N. Toth i K. Schick. Uz pomoć replika alatki iz kamenog doba uspješno su raskomadali truplo jednog slona!

Pričom o nesretnom slonu(koji je, usput rečeno, uginuo prirodnom smrću) došli smo do kraja našeg  prvoga putovanja. Vidimo se u sljedećem dijelu Arheološkog vremeplova, kada vas  vodimo na kraj starijeg kamenog doba, gdje ćemo upoznati jednog lovca na pećinske medvjede.

(Literatura: Janković, I., Karavanić, I. 2009. Osvit čovječanstva: Početci našega biološkog i kulturnog razvoja. Zagreb, Školska knjiga.)

Izvor: likaclub.eu
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Iva.

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 30
  • Postova: 38
  • Karma: +2/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Arheološki vremeplov
« Odgovori #1 : Ožujka 01, 2016, 16:46:02 »
CEROVAČKE ŠPILJE: KAKO SE RIJEŠITI NEŽELJENOG CIMERA KADA JE ON ŠPILJSKI MEDVJED?

U drugom dijelu Arheološkog vremeplova vodimo vas u južni dio parka prirode Velebit, jugozapadno od Gračaca. Dobro došli u najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj – prekrasne i dojmljive Cerovačke špilje!

Trideset je tisuća godina prije sadašnjosti. I dalje smo u paleolitiku. Nadamo se da ste se dobro odjenuli jer ledeno je doba. Vrhovi Velebita okovani su ledom, a krajolik oko nas izgleda potpuno drugačije nego danas.

Razina Jadranskog mora 100 m je niža nego danas. Tamo gdje smo navikli vidjeti more, sada vidimo kopno. Na mjestu dalmatinskih otoka vidimo vrhove planina, a umjesto morskih zaljeva- travnate doline! Velebitski kanal široki je travnjak na kojemu pasu stada divljih goveda i konja. Nemojte se uplašiti kada vidite da Europom hodaju izumrle životinje-vunasti mamuti, vunasti nosorozi, divovski jeleni, špiljske hijene, špiljski lavovi…

Ljudi su i dalje lovci i sakupljači.  Životinje često mijenjaju staništa u potrazi za boljim životnim uvjetima. Lovci se kreću za životinjama i pritom se zadržavaju u prirodnim skloništima. Jedna takva skupina lovaca povremeno boravi u Cerovačkim špiljama. U surovoj klimi ledenog doba špilja je dobrodošlo prenoćište.

Ponekad se u špiljama pronađu neželjeni cimeri. I špiljski medvjedi „uvidjeli“ su prednosti boravka u špilji, a svaki paleolitički lovac će vam reći da nije nimalo lako deložirati špiljskog medvjeda. Prapovijesni medvjed je mrcina teška 500-1000 kg. Uspravljen je visok 3 m. Da stvar bude gora, ima krupnu glavu s velikim zubima i ogromne prednje šape s oštrim kandžama.

Unatoč strašnom prvom dojmu, medvjedi u okršaju često izvuku deblji kraj. Snaga lovaca je u njihovoj brojnosti i dobroj organizaciji. Plaše životinje vatrom, gađaju ih kopljima i strijelama. Medvjeda(kao i druge životinje) lovci potpuno iskoriste-meso za prehranu, kožu za odjeću, tetive za šivanje, a kosti za izradu oruđa i oružja.

U Cerovačkim špiljama pronađeno je na tisuće kostiju špiljskih medvjeda, divljih konja i jelena. Jedan hrabri prapovijesni lovac zauvijek je ostao u pećini. Arheolozi su pronašli dijelove njegovog skeleta u dvorani 400 m udaljenoj od ulaza u špilju. Iako nikad nećemo doznati uzrok njegove smrti, možemo pretpostaviti da je preminuo od ozljeda zadobivenih u lovu.

Došli smo do kraja drugog putovanja. Sljedeći put kad se vidimo neće biti ovako hladno. Ledeno doba će proći, špiljski medvjedi i mnoge druge životinje ledenog doba će izumrijeti, ali ne i naši izdržljivi predci koji nastavljaju svoj put kroz nove izazove koje im novi životni uvjeti donose.

Autor: Tena Brnad
Izvor: likaclub.eu

 


Back to top