Autor Tema: Povijest ┼íkolstva i narodnog prosvje─çivanja  (Posjeta: 3465 )

0 ─îlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran ─îlan
  • ******
  • Points: 19
  • Postova: 825
  • Karma: +62/-12
  • Spol: ┼Żenski
  • Li─Źanka sam govor me odaje...
Povijest školstva i narodnog prosvjećivanja
« : Listopad 20, 2008, 20:43:51 »
Povijest Školstva i narodnog prosvjećivanja

Uvod

O ┼íkolstvu na na┼íem podru─Źju postoji relativno malo dokumentacije. Najvi┼íe podataka mo┼żemo dobiti iz Frasove ┬źTopografije┬╗ iz 19. stolje─ça, koji je temeljito opisao tada┼ínje stanje ┼íkolstva u brinjskom kraju. Me─Ĺutim prije toga ne postoji sa─Źuvana dokumentacija, ┼íto pri─Źinjava niz pote┼íko─ça oko istra┼żivanja ove problematike. Da bi se tada┼ínji puk opismenio i osposobili stru─Źni do─Źasnici i ─Źasnici za tada modernu vojsku, carica Marija Terezija poduzima mjere na razvoju ┼íkolstva u svim svojim zemljama. U god. 1764. bilo je nare|eno da u svakom pukovnijskom sredi┼ítu, zatim u okrugu svakog bataljuna, mora biti sagra─Ĺena njema─Źka ┼íkola. Deset godina kasnije (1. velja─Źe 1774.) postavila je carica temeljno na─Źelo: da svaki podanik prema svome stanju i pozivu treba dobiti potrebnu poduku, a da ─çe stru─Źni i marljivi pojedinci biti zaposleni u ┼íkolstvu; zato je svaka pukovnija trebala najsposobnijeg u─Źitelja poslati u Be─Ź kako bi se ┼íkolovao u metodici, a onda bi nakon povratka u tome mogao podu─Źavati i ostale u─Źitelje u pukovniji. Zbog toga se 1860. osniva Gospi─çka realka, koju je zasigurno poha─Ĺalo vrlo malo stajni─Źke mlade┼żi. Postojali su u Be─Źu te─Źajevi za kraji┼íku upravnu slu┼żbu u trajanju od dvije godine. Oni su osnovani 1858. godine da bi 1871. bili ukinuti kao nerentabilni. U Senju su od 1883. godine bili naukovni te─Źajevi za obrtni─Źku i trgova─Źku mlade┼ż.
Ipak treba napomenuti da je najja─Źi ┼íkolski centar bio Senj, koji je imao ÔÇťVi┼íu narodnu ┼íkoluÔÇŁ i ÔÇťDjevoja─Źku narodnu ┼íkoluÔÇŁ, te ÔÇťrealkuÔÇŁ i Franjeva─Źku gimnaziju. (Cuvaj VII.) Vojni─Źko zanimanje u 18. i 19. stolje─çu bilo je vrlo cijenjeno. Vojni─Źke ┼íkole bile su izuzetno bitne za osiguranje dovoljnog broja ─Źasnika i do─Źasnika. God. 1858. osnovane su kraji┼íke pukovnijske ili regimentske ┼íkole koje su djelovale ÔÇťu ┼átapskim mjestimaÔÇŁ. Za podru─Źje Brinja vojni─Źka ┼íkola bila je u Ogulinu. To su uglavnom bile do─Źasni─Źke ┼íkole. U njima su na┼íi mladi─çi stekli vojni─Źku naobrazbu. Za siroma┼ían puk to je u ve─çini slu─Źajeva bio jedini na─Źin
da se izvuku iz siroma┼íne sredine. Postojali su te─Źajevi za kadetske ┼íkole u Oto─Źcu do 1878./9. Nakon toga ostaje za ove potrebe samo Karlovac. Prva dva razreda kadetske ┼íkole zvala su se ÔÇťFiliale der Agramer Kadetenschule zu KarlstadtÔÇŁ. Nakon toga odlazili su na nastavak ┼íkolovanja u Zagreb.

Po─Źeci ┼íkolstva u brinjskom kraju



Da bi se kvaliteta pismenosti pove─çala i na ni┼żim razinama car Josip II. naredio je god. 1780. otvorenje njema─Źke ┼íkole u okrugu svake kumpanije-satnije.
              

                  

Po─Źeci organiziranoga ┼íkolstva u brinjskom kraju tako─Ĺer se┼żu u drugu polovicu 18. st. Na prijedlog baruna Kleefelda osnovana je po odluci Dvorskog ratnog vije─ça od 4. o┼żujka 1772. g. ┬╗.... za Ogulinsku pukovniju s druge strane Kapele peta njema─Źka ┼íkola u Brinju...┬ź. Tako─Ĺer je 1832. Godine Jezeranama osnovana njema─Źka ┼íkola (Fras, str 258.) Pod izrazom ┬╗peta njema─Źka ┼íkola┬ź treba razumjeti kako je takvih ┼íkola u tada┼ínjoj Lici bilo ─Źetiri, i to u Gospi─çu, Oto─Źcu, Ogulinu i Slunju.
Nadalje, jezik na kome se izvodila nastava bio je njema─Źki. Provedba ove odluke bila je ote┼żana zbog u─Źeni─Źkog nepoznavanja njema─Źkog jezika. Treba jo┼í dodati da su se takve ┼íkole, koje su osnivane po satnijskim sjedi┼ítima u Vojnoj krajini nazivale trivijalnim, i one su u na┼íim krajevima postojale sve do 1871. g., dakle punih sto godina! Nastavni plan bio je vrlo jednostavan. Uz vjeronauk su ─Ĺaci pou─Źavani jo┼í samo u ─Źitanju, pisanju i ra─Źunanju, kasnije ne┼íto i u crtanju, geometriji i narodnom gospodarstvu. Pedago┼íko-metodi─Źka sprema u─Źitelja u tim ┼íkolama bila je ─Źesto na niskoj razini. Me─Ĺu predava─Źima znalo se nerijetko na─çi i islu┼żenih grani─Źarskih do─Źasnika i pisara, od kojih su neki - pa i oni sa stanovitim ┼íkolskim kvalifikacijama - bili stranci, obi─Źno Nijemci. Dakako da je sve to negativno utjecalo na stjecanje znanja. Da bi se stanje pobolj┼íalo grani─Źarske vlasti slale su u─Źitelje na dopunsko ┼íkolovanje u Be─Ź te su se oni nakon vi┼íetjednih ili vi┼íemjese─Źnih seminara vra─çali u svoja mjesta. Oni su bili ovla┼íteni, da posebno darovite ─Ĺake podu─Źavaju u u─Źiteljskoj vje┼ítini te bi on u─Źitelju, svome mentoru, poma┼żu u izvi─Ĺenju nastave. Prije nastave ─Ĺaci su pribivali misi, koja je po─Źinjala obi─Źno u 7,30 sati. Pouka iz vjeronauka, odr┼żavana je izme|u 15 i 16 sati, za razliku od drugih predmeta. Samo ┼íkolovanje u trivijalci trajalo je dvije godine, a u posljednjim godinama njena postojanja produ┼żeno je na tri godine.

       

Što se zna o radu te prve škole u Brinju do kraja 18. i kroz 19. stoljeće? Odgovor je vrlo kratak- vrlo malo. Spomenica današnje brinjske osnovne škole ustrojena je tek 1958. g., jer je stara školska kronika sa školskim pismohranom u Drugom svjetskom ratu uništena.
U spomenutoj novoj spomenici brinjske ┼íkole zabilje┼żeno je da je 1802. mjesna trivijalka brojila svega 20 u─Źenika, ┼íto zna─Źi da je najve─çi dio stanovni┼ítva bio nepismen. Iz ovoga je vidljivo da trivijalna ┼íkola u Brinju nije puno utjecala na porast pismenosti na na┼íem podru─Źju.
Tek kasnijom uspostavom mre┼że narodnih ┼íkola dolazi do pobolj┼íanja stanja. Zna se da su polaznici trivijalnih ┼íkola u prvim desetlje─çima njihova postojanja bili dje─Źaci, koji su postali ─Ĺaci s navr┼íenom sedmom godinom ┼żivota. Kad se to pokazalo preranim, po─Źetak ┼íkolovanja bio je pomaknut godinu dana kasnije. Medu njima su se rijetko susretale djevoj─Źice. Iz biografija vojnih i civilnih osoba koje su u ono doba dosegle vi┼íi dru┼ítveni status, saznajemo da im je po─Źetna ┼íkola koju su zavr┼íili bila trivijalna. Glavna zada─ça ┼íkole bila je da osposobi ni┼żi kadar u grani─Źarskoj upravi, odnosno da darovitiji u─Źenici po svr┼íetku ove ┼íkole mogu nastaviti daljnje ┼íkolovanje, naj─Źe┼í─çe vojni─Źko. ┼ákolska godina 1930./1931.

Narodna Škola u Stajnici

ila_rendered
Povijest školstva i narodnog prosvjećivanja


Rje┼íenjem Dvorske vojne komisije u Be─Źu od 19. rujna 1829. g. osnivaju se u Vojnoj krajini narodne ┼íkole, zvane i elementarne, koje je izdr┼żavala op─çina. Te su ┼íkole poha─Ĺala mu┼íka i ┼żenska djeca, s navr┼íenom 8. ili 9. godinom ┼żivota. Nastavni jezik bio je hrvatski, a u─Źilo se ─Źitati, pisati, i malo ra─Źunati. ┼ákolovanje je trajalo 2- 3 godine. U─Źitelji su bili ljudi
kvalifikacija slabijih od onih koje su posjedovali u─Źitelji trivijalnih ┼íkola. Zna se da su u tim ┼íkolama pou─Źavali i islu┼żene feljbabe (njem. Feldwebel - vodnik, do─Źasni─Źki ─Źin) ili pak seoski obrtnici, koji su, ako su bili samci, ─Źesto i stanovali u ┼íkolskoj sobi. Selo ih je pla─çalo dijelom u novcu, dijelom u ┼żive┼żnim namirnicama. Ta vrsta ┼íkole trebala je biti obvezna, a u po─Źetku nastavu je polazio svaki trinaesto sposobno dijete.
Narodna ┼íkola osnovana je 1831. u Stajnici i 1832. u Jezeranama. Postojanje narodne, elementarne ┼íkole u Stajnici potvr|uje jedan spis iz 1841., pisan njema─Źkim jezikom i goti─Źkim pismom, odaslan iz pisarne jezeranske satnije u zapovjedni┼ítvo pukovnije u Ogulin, u kome
se o grani─Źarskom mladi─çu Ivanu Tomincu (Johann Tominacz) navodi da je prije prakticiranja u njihovoj pisarni ┬╗... s dobrim uspjehom kroz dvije godine narodnu ┼íkolu u Stajnici i kroz ─Źetiri godine (!) njema─Źku ┼íkolu u Brinju poha─ĹaoÔÇŽÔÇŁ. U istom pismu se spominje i ┬╗... grani─Źarski mladi─ç Petar Rajkovi─ç (Raikovich) koji je ovda┼ínju njema─Źku ┼íkolu polazio kroz sedam godina isto tako s dobrim uspjehom...┬ź Oni su naime trebali popuniti pisarska mjesta u zapovjedni┼ítvu Jezeranske kumpanije. Ovaj posljednji navod jama─Źno se odnosi na posebno ra─Źunanje ni┼żeg i vi┼íeg stupnja u prvoj godini nastave u trivijalci, nakon ─Źega su uslijedile tre─ça i ─Źetvrta godina poha─Ĺanja iste ┼íkole. Kod spomena Petra Rajkovi─ça navodi se njegovo pola┼żenje ┬╗ovda┼ínje njema─Źke ┼íkole┬ź, ┼íto bi, ako ┬╗ovda┼ínji┬ź zna─Źi jezeranski, trebalo zna─Źiti da su i u tom kumpanijskom sjedi{tu postojale i narodna i trivijalna ┼íkola. ┼ákola je najprije postojala u obiteljskoj ku─çi kraji┼íkog kapetana, na Koli┼í─çu kod ÔÇťVelikog putaÔÇŁ. Po─Źetkom dvadesetog stolje─ça zapo─Źeto je sa izgradnjom nove ┼íkolske zgrade na Koli┼í─çu. Prema kaziva─Źima ona je zavr┼íena i useljena oko 1914. godine. Prema ÔÇťMjestopisima HrvatskeÔÇŁ iz 1850. navedeno je da ÔÇťstajni─Źka i liru┼ża pu─Źka ┼íkola radi siroma┼ínog stanja tamo┼ínjih ┼żitelja od godine 1848. ne radi i propada.ÔÇŁ Iz ovoga je vidljivo da je lokalno ┼íkolstvo prolazilo u pojedinim razdobljima vrlo te┼íke krize. Godine 1900. nare─Ĺeno je u─Źiteljima da budu popisiva─Źi stanovni┼ítva, zgrada, stanova i dr. prema stanju 31. prosinca 1900. Tada je u Stajnici postojala ÔÇťtrorazredna obospolna ┼íkolaÔÇŁ. O stanju ┼íkolstva tijekom Prvog svjetskog rata nemamo nikakvih podataka, ali se mo┼że zaklju─Źiti da se nastava normalno odvijala i bez ve─çih zastoja. U─Źitelji su dobili banovu okru┼żnicu o prikupljanju tople odje─çe za vojsku, a kasnije je po ┼íkolama prikupljano i toplo rublje, novac, ljekovito bilje i drugo. U o┼żujku 1915. godine u─Źitelji dobivaju naredbu o sa─Ĺenju krumpira i 12 vrsta povr─ça u ┼íkolskim vrtovima radi prehrane pu─Źanstva.
Zanimljivo je vidjeti koliko je školstvo bilo u funkciji zatiranja hrvatske povijesti i nacionalnog identiteta.
Uspore─Ĺuju─çi proslave dr┼żavnih praznika, blagdana, obljetnica pojedinih li─Źnosti i drugih datuma u razdoblju Austro-ugarske Monarhija i sli─Źnim proslavama u vrijeme Kraljevstva SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, primje─çuje se velika kvantitativna I kvalitetivna razlika, U Austro-ugarskoj se u ┼íkolama obilje┼żavaju obljetnice vezane za kraljevsku obitelj, njihove ro─Ĺendane, imendane, obljetnice vladanja i sli─Źno. Pored toga sna┼żno se osje─ça katoli─Źanstvo koje je ugra─Ĺeno u sustav ┼íkolstva u kojem aktivno i redovno sudjeluju u─Źenici s nastavnicima, poput misa na po─Źetku i zavr┼íetku ┼íkolske godine. Od drugih osoba obilje┼żena je obljetnica hrvatskog pjesnika Petra Preradovi─ça. Me─Ĺutim, u vrijeme bana Khuena- Hedervaryja provodi se nemilosrdna ma─Ĺarizacija u Hrvatskoj, poku┼íava se slomiti hrvatski duh, pa ban poti─Źe hrvatsko-srpske politi─Źke sukobe. Iz tog vremena datira svetkovanje sv. Save u hrvatskim ┼íkolama, tog srpskog ┬źsvetitelja i prosvetitelja┬╗.
Uspostavom Dr┼żave SHS prestaje obilje┼żavanje austro-ugarskih praznika i blagdana da bi osnivanjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca po─Źinju uvoditi praznovanja i obilje┼żavanja srpskih praznika i blagdana. Isti─Źe se Dan ujedinjenja, Vidovdan, ponovo se obilje┼żava blagdan sv. Save. Obilje┼żavaju se obljetnice samo li─Źnosti iz srpske povijesti. Tako se proslavlja bitka kod Kumanova kad je ÔÇťosve─çeno KosovoÔÇŁ, proslavlja se osvajanje Makedonije, dr┼że se mise na Vidovdan za sve pale borce i heroje od ÔÇťKosova do danasÔÇŁ, za oslobo─Ĺenje i ujedinjenje u Jugoslaviju, obilje┼żava se obljetnica Kara─Ĺor─Ĺevog ustanka kao ustanka za ÔÇťujedinjenjeÔÇŁ. Interesantno je da se od hrvatskih velikana jedino obilje┼żavaju Zrinski i Frankopani i biskup Strossmayer kao ÔÇťborci za oslobo─Ĺenje od AustrijanacaÔÇŁ. O popu Mesi─çu, Krbavskoj, Sisa─Źkoj i ostalim poznatim hrvatskim bitkama nema niti traga. Prilikom ubojstva kralja Aleksandra u─Źitelji su se morali zavjetovati mladom kralju Petru II. da ─çe kod u─Źenika jo┼í ┼że┼í─çe gajiti duh zajedni┼ítva i jugoslavenstva, razvijati slogu troimenog jednog naroda. Iz ovoga je vidljiv jasan politi─Źki utjecaj velikosrpstva u prosvjeti izme─Ĺu dva rata. Tek nastankom Banovine Hrvatske 1939. prosvjeta prelazi iz nadle┼żnosti Beograda u Zagreb. Odmah se primje─çuju pomaci. Po─Źinju se obilje┼żavati i hrvatske li─Źnosti i povijesni doga─Ĺaji poput obljetnica ro─Ĺenja bra─çe Radi─ç i ostalo.

Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Sanja

  • Veteran ─îlan
  • ******
  • Points: 19
  • Postova: 825
  • Karma: +62/-12
  • Spol: ┼Żenski
  • Li─Źanka sam govor me odaje...
Povijest školstva i narodnog prosvjećivanja
« Odgovori #1 : Listopad 20, 2008, 20:46:50 »
Stanje pismenosti i izvanškolsko narodno prosvjećivanje



   
  Izme─Ĺu dva rata postojala je niska razina pismenosti na na┼íem podru─Źju. O tome govori zapis Brinjaka Petra Stankovi─ça koji je bio suradnik Rudolfa Hercega u podizanju narodne prosvjete opismenjivanjem ┼íto je provodilo prosvjetno krilo HSS-a, preko ogranaka Selja─Źke sloge. Stankovi─ç je poznavao tu problematiku u svome rodnom kraju pa je to priop─çio u strana─Źkom glasilu ┬╗Dom┬ź. Isti autor tvrdi da je nepismenost u brinjskom kraju u razdoblju 1910.-1921. g, pala s 80 posto na 55 posto od broja cjelokupnog pu─Źanstva. Iako je ovaj napredak u borbi za pismenost bio o─Źit, ipak je ne┼íto preko polovice pu─Źanstva u tada┼ínjem kotaru Brinje bilo nepismeno. Bili su dakle ┬╗slijepi kod
zdravih o─Źiju┬ź kako se to obi─Źavalo slikovito re─çi. Re─Źeni autor gleda toj ─Źinjenici u o─Źi preko brinjskih radnika, koji su, prema jednom zapisu Vladimira Vu─Źi─ça, na rad odlazili ┬╗...veseli i sretni samo kad su na┼íli posla┬ź. Zapo┼íljavali su se na izgradnji tunela, cesta i ┼żeljezni─Źkih pruga i drugim sli─Źnim radovima ┼íirom Europe i na drugim kontinentima. Me─Ĺu njima, rijetko je tko bio pismen, te Stankovi─ç dalje ka┼że: ┬╗Nisu tako bili u stanju svojima pisati, a ni pismo od ku─çe napisano rukom op─çinskog pisara, nije im imao tko pro─Źitati.┬ź Tvrdi da je on s 13 godina po┼íao na rad u Vestfaliju te je tamo me─Ĺu tridesetak svojih Brinjaka bio jedini pismen. Nedjeljom, na dan odmora, neumorno je za njih pisao pisma u zavi─Źaj. (Krpan)
U Stajnici su se u prosvjetiteljskom poslu isticali tamo┼ínji u─Źitelji Grga Fajdeti─ç i Mara >┼átefanac, te industrijalac Josip Murkovi─ç. Tako bilje┼żimo u ÔÇťHrvatskom radi┼íiÔÇŁ broj 8/1924 ÔÇťda je 19. o┼żujka iste godine odr┼żao vele─Źasni g. ┼żupnik Ru┼żi─ç pod lijepim brojem sakupljenih rodoljuba predavanje o radu na┼íeg dru┼ítva (misli se na ÔÇťHrvatskog radi┼íuÔÇŁ) te je osnovano povjerenstvo: Stanko Ru┼żi─ç, ┼żupnik, povjerenik Josip Murkovi─ç, veletrgovac, Tomo Serti─ç, trgovaci Anton Murat, u─Źitelj i Grgur Fajdeti─ç, u─Źitelj.
Usprkos navedenom i svemu drugom poduzetom u svrhu iskorjenjivanja nepismenosti Brinjski je kotar 1939. g. iskazivao jo┼í uvijek velik broj analfabeta - bilo ih je 46,31 posto od broja cjelokupnog stanovni┼ítva. Po op─çinama je to izgledalo ovako: u Brinjskoj op─çini bilo je 42,02 posto nepismenih, a u Jezeranskoj 42,59 posto, ra─Źunaju─çi od ukupnog broja ┼żitelja.  Ako usporedimo ove postotke s onima iz 1921. g. (55 posto), dolazimo do zaklju─Źka da su uspjesi u ┼íirenju pismenosti u dva nepuna desetlje─ça (1921.-1939.) bili dosta skromni. (Krpan)
Izme─Ĺu 1930. i 1938. g., dakle u posljednjim godinama Kraljevine Jugoslavije imamo dokumentiran pregled stanja ┼íkolstva u ve─çem dijelu Brinjskog kotara. Sve ┼íkole bile su u ─Źetverogodi┼ínjem trajanju, s neodre─Ĺenim naznakama o polasku petih razreda. O tome posjedujemo kvalitetno izvje┼í─çe iz fundusa ┼íkolskog muzeja u Zagrebu. ─îetverorazredna ┼íkola u Stajnici brojila je 166 u─Źenika, me─Ĺu kojima su prevladavale polaznice, dok su po narodnosti svi u─Źenici bili Hrvati. Poludnevna nastava odr┼żavana je u dvije u─Źionice, bez slobodnog dana u tjednu. Uz ravnateljicu ┼íkole Mariju ┼átefanac predavao je i Franjo Belec, a za u─Źiteljicu ┼átefaniju Rubin nije u izvje┼ítaju jasno je li na ┼íkoli predavala, mo┼żda samo dio ┼íkolske godine. Broj ┼íkolskih obveznika (mo┼żda s obveznicama vi┼íe narodne ┼íkole) iznosio je 325, no od nepolaznika zapisano ih je samo tri. Me─Ĺu navedene okolnosti koje spre─Źavaju poha─Ĺanje nastave izvjestiteljica je navela snijeg i vodu. Gotovo da je zapanjuju─çi broj analfabeta na stajni─Źkom ┼íkolskom podru─Źju - zabilje┼żeno ih je ─Źak 518 (261 mu┼íkarac i 257 ┼żenskih).

               

Ovu ┼íkolu polaze ─Ĺaci iz same Stajnice te iz zaselaka koji su lako uo─Źljivi iz pregledne skice, i to su: ┼átefani─ç, Selo, Mesi─ç Selo, Murkovi─ç Selo, Brdo, Kalun, Vlahini─ç Selo, Vrilsko Selo, Sv. Petar, Vu─Źeti─ç Selo, ─îarapovo Selo i Tomin─Źeva Draga. Iz ova dva posljednja zaselka ─Ĺaci su do ┼íkole prevaljivali put od 4 odnosno 5,5 km. Stoga je razumljiv prijedlog ravnateljice stajni─Źke ┼íkole da bi valjalo otvoriti novu ┼íkolu za polaznike iz Tominac Drage, Vlahini─ç Sela i ─îarapovog Sela. Kao kuriozitet treba uzeti ─Źinjenicu da se ┼íkola u Stajnici opskrbljivala vodom iz bunara udaljenog 250 m!
Izme─Ĺu svjetskih ratova organiziraju se razni te─Źajevi za odrasle, kako bi u nerazvijene krajeve do┼ílo do prodora novih znanja i tehnologija. U Stajnici je odr┼żana 1936. godine doma─çinska ┼íkola koju su poha─Ĺale Marija Dumen─Źi─ç, Mande Mesi─ç-┼Żeravica, Marija Serti─ç-Mi┼íova, Anica Serti─ç-Jurumova, Ane Murkovi─ç-Brkina, Kate Serti─ç-Arali─Źeva, Anica Vu─Źeti─ç, Marija Perkovi─ç-Svitinova, Milka Movri─ç-Mlinarica, Ane Serti─ç-Aralica, Ane Vu─Źeti─ç, Jelka Perkovi─ç-Palamentova, u─Źiteljica Mare ┼átefanac, u─Źiteljica An─Źica Murkovi─ç (podatke dao Zvonko Dumen─Źi─ç). U ┼íkoli se u─Źilo o ru─Źnom radu, kuhanju, higijeni, doma─çinstvu, tkanju i sli─Źnom. Obuka je bila u staroj ┼íkoli na Koli┼í─Źu. Predava─Źi su bili vrsni stru─Źnjaci. O detaljnijem stanju stajni─Źkog ┼íkolstva izm─Ĺ|u dva svjetska rata, kada je u Stajnici doslovce bujao ┼żivot, saznajemo od na┼íe kaziva─Źice gospo─Ĺe Marije Mice Movri─ç ro─Ĺ. Vukovi─ç i Nikole Mesi─ça-Perkovi─ça, tada┼ínjih pu─Źko┼íkolaca:

Najpoznatija u─Źiteljica tog vremena bila je Marija ┼átefanac, koju smo od milja zvali Mare. Stajnica joj
je bila prva slu┼żba u karijeri. Bila je vrlo draga osoba. Iz tog vremena poznat je jo┼í jedan vrlo vrijedan u─Źitelj Grga Fajdeti─ç. Bavio se osim u─Źiteljskog posla i vo─Ĺenjem trgovine Hrvatske selja─Źke stranke, koja se nalazila u dvori┼ínoj zgradi stare ┼íkole. (O njemu ne┼íto vi┼íe u poglavlju Politi─Źke stranke u Stajnici). Nakon njegovog odlaska mijenja ga Stajni─Źanka An─Źica Murkovi─ç. Ona ─çe s u─Źiteljicom
Marijom ┼átefanac uspje┼íno voditi niz ┼íkolskih aktivnosti. Marija ┼átefanac imala je prekrasan glas, zbog ─Źega je vodila crkveni kor (zbor), a An─Źica je podu─Źavala ┼żensku djecu ru─Źnom radu i drugim vrijednim aktivnostima. Neko je vrijeme radio i u─Źitelj Josip Kranj─Źevi─ç iz Kompolja. Njega je naslijedio u─Źitelj Josip Bla┼żina iz Kraljevice, kao student siroma┼ínih roditelja. On je puno pridonio prosvjetiteljskom
radu u Stajnici, osobito oko u─Źenja djece, raznim poljoprivrednim vje┼ítinama i oblikovanja. Posebno su u tom poslu bila darovita dva na┼ía mladi─ça, Jure i Perica Vukovi─ç - Kova─Ź. Oni su toliko bilo vje┼íti u izradi raznih dijelova za kola i sli─Źnih predmeta da su odu┼íevljavali u─Źitelja. Bio je darovit i inteligentan i Jure Dumen─Źi─ç-Grunta┼í. Na┼żalost zbog nedostatka sredstava ti se mladi─çi nisu mogli dalje ┼íkolovati, i morali su ostati na selu. Jedna od zna─Źajnih i hvale vrijednih aktivnosti u─Źitelja Bla┼żine bilo je podu─Źavanje na┼íih de─Źki vje┼ítinama cijepljenja vo─ça. Nakopao je na Brezova─Źi divljih vo─çaka, koje je
kalemio u ┼íkolskom vrtu. Time je na┼íim de─Źkima pokazao vje┼ítine kalemljenja, koje do tada nisu bile po znate na┼íem puku. Bavio se tako─Ĺer sa uzgojem p─Źela, imao je nekoliko ko┼ínica, pokazuju─çi djeci kako se p─Źele uzgajaju i odr┼żavaju. Godine 1926. glavna atrakcija u Stajnici bila je njegova nabava kino-kamere (projektora), koja se vrtila ru─Źno. Stavio je crne zastore na prozore i pustio projekciju prvog filma u povijesti Stajnice! Pokazivao je uglavnom edukativne filmove o zdravstvenoj problematici, kao ┼íto je pojava u┼íi i borba protiv njih, op─çoj higijeni i sli─Źno. Ovime je bitno pridonio napretku na┼íeg sela. U─Źitelj Bla┼żina oti┼íao je nakon toga na studije, koje je uspio zavr┼íiti. Poslije je radio kao profesor i direktor na Pomorskoj ┼íkoli u Bakru, gdje je navodno i umro.
Poslije njega do┼íao je novi u─Źitelj Milan ┼átrk, osoba nemirna duha, sklona dinami─Źnom Gradskom ┼żivotu. Prije toga bio je na slu┼żbi u Dre┼żnici. Njemu se u Stajnici nije svi─Ĺalo, jer je na┼íe mjesto udaljeno od ve─çih gradskih sredi┼íta, nije imalo autobusa niti vlaka za prijevoz. Jedva je ─Źekao da ode. ─îesto je znao zapjevati ovu pjesmu:

ÔÇťAl je meni u Stajnici lipo,
kao vragu na prtenom ┼ípagu.ÔÇŁ

U to je vrijeme u Stajnici bilo jako puno ─Ĺaka. Iz pojedinih obitelji bilo ih je i po pet. ┼Żene su nerijetko ra─Ĺale i do desetoro djece. Znalo se ─Źesto dogoditi da pojedine ┼żene u isto vrijeme dobiju i unu─Źe i da rode svoje dijete! Zbog takve situacije ali i zbog sveop─çeg siroma┼ítva djeca su se obla─Źila u platnene odjevne predmete od doma─çe konoplje, pravile su se svitice, kikljice, hla─Źice, ga─çice i kaputi─çi. Kad sam imala 5-6 godina mama mi je sa┼íila i u zelen  farbu ofarbala kikljicu.
Kaziva─Źica Zora Bujanovi─ç, ro─Ĺ. Rajkovi─ç sje─ça se da su u ÔÇťna┼íu su ku─çu dolazili u─Źitelji i sve─çenici. Poznata je bila u─Źiteljica Jelena Vrkljan kao vrstan pedagog i vrlo dobra osoba. Bioje u Stajnici i vrlo strog u─Źitelj Jura Perija, koji je tukao djecu.ÔÇŁ

Drugi svjetski rat i poratno razdoblje

U po─Źetku rata nastava se odvijala uz velike pote┼íko─çe. Tada je u─Źitelj bio stajni─Źan Mata Rajkovi─ç, koji ─çe kasnije postati visoki partizanski du┼żnosnik. Tijekom 1942. godine zbog izra┼żenih bojnih djelovanja ┼ákola je zatvorena.
Poslije rata ┼íkolstvo se na┼ílo u izuzetno te┼íkoj situaciji. Prijeratna ┼íkolska zgrada bila je neupotrebljiva za nastavu. Prve aktivnosti odvijale su se pod vedrim nebom a ne┼íto kasnije u privatnim ku─çama Tome Perkovi─ça-Svitine, Franje i Jure Rajkovi─ça, Serti─ç-Tikvice i Mile Serti─ça-Porkulaba. Prosvjetni djelatnici bili su doma─çi ljudi koji su znali ─Źitati i pisati, jer stru─Źnog kadra tada nije bilo. Tako su prvi ┬źprosvjetari┬╗ bili Mate Vu─Źeti─ç, Pava Vrani─ç, Mile Bla┼żanin, Mica Krznari─ç i Pave Perkovi─ç-Ujak. Nakon njih dolaze ┼íkolovani u─Źitelji poput Marka ┼áimuni─ça i Stjepana Horvata. Njima je bilo izuzetno te┼íko organizirati nastavu jer su imali do ─Źetvrtog razreda i do 240 u─Źenika. Uvjeti ┼żivota i rada bili su vrlo te┼íki pa su u─Źitelji dolazili raditi samo po ┬źdekretu┬╗. Stanovali su isklju─Źivo kao podstanari kod nekoga tko je imao slobodnog prostora, ┼íto je u ono poslijeratno vrijeme bilo izuzetno te┼íko prona─çi. Bili su izuzetno po┼ítovani u lokalnoj sredini. jer su uz svoj posao bili i savjetnici, prosvjetitelji, voditelji dru┼ítvenih i kulturnih aktivnosti, pravnici ali i lije─Źnici.
Pojedinci su bili pod prismotrom vlasti, a poneki i zatvarani. Marko ┼áimuni─ç, ina─Źe vrlo po┼ítovan u─Źitelj bio je osu─Ĺen zbog navodnog rada protiv vlasti, jer je imao radio-prijemnik i slu┼íao je strane radio-stanice, ┼íto je za ono vrijeme bio veliki ┬źgrijeh┬╗. Njegov radioprijemnik radio je zbog nedostatka elektroenergije na 30 baterija, serijski spojenih, s kapacitetom rada od nekoliko sati.

Dugo vremena u me─Ĺuratnom razdoblju bila je aktualna izgradnja jo┼í jedne ┼íkolske zgrade u Stajnici. Me─Ĺutim bilo je vrlo te┼íko dokazati opravdanost nove zgrade. Da bi stanje ┼íto vi┼íe dramatizirali, godine 1927. upisana su i djeca godi┼íte mla─Ĺa tako da je bilo kriti─Źnih 95 ─Ĺaka u staroj ┼íkoli na Koli┼í─çu. Me─Ĺutim, idu─çe godine nakon ubojstva Stjepana Radi─ça dolazi do diktature kralja Aleksandra i odustajanja od bilo kakve gradnje. Nova ┼íkola izgra─Ĺena je tek 1947. i nazvana je ┼íkola u Tominac Dragi, poznatija kao ┼íkola na Brigu. U nju su i┼íli ─Ĺaci iz Tominac Drage i ─îarapovog Sela. U─Źitelji u toj ┼íkoli bili su Marija Holjevac, Ivica Mudrov─Źi─ç, Dragica Loli─ç, Ru┼ża Buneta, Jurica Serti─ç-Porkulica, Tone Vukovi─ç, Joso Murkovi─ç, Tomica Vukovi─ç, Mirko Perkovi─ç- ─îeri┼ínja i na kraju Jure Perkovi─ç- Svitina. Ova je ┼íkola radila do 1961. godine. Nakon njezina ukidanja u─Źenici iz Tominac Drage idu prva ─Źetiri razreda u ┼íkolu u Lipicama a ostali na Koli┼í─çe. Godine 1952. zabilje┼żeno je da je u stajni─Źkoj ┼íkoli zabranjeno u─Źenje vjeronauka. Bila je to mjera komunisti─Źkih vlasti s ciljem ateizacije mladog nara┼ítaja. Me─Ĺutim, ta mjera nije nai┼íla na razumijevanje kod Stajni─Źana koji i nadalje svoju djecu odgajajuu katoli─Źkom duhu, ali izvan ┼íkole.
Od 1958. godine zbog velikog broja u─Źenika nastava se odr┼żavala u ku─çi Tome Serti─ça- Tikvice i u ┼íkoli na Koli┼í─çu, kada je uvedena osmogodi┼ínja ┼íkola. ┼ákola je najprije bila ─Źetverogodi┼ínja a zatim ┼íestogodi┼ínja i na kraju osmogodi┼ínja. Uvo─Ĺenjem osmogodi┼ínje ┼íkole bilo je potrebno osigurati i ve─çe kapacitete ┼íkolskih zgrada. Takva situacija zahtijevala je izgradnju novih kapaciteta, osobito iz razloga ┼íto su ─Ĺaci iz okolnih sela-Jezerana, ─îrnca, Razvale i Lipica i┼íli na nastavu od petog do osmog razreda u Stajnicu. Za tu je potrebu preure─Ĺena jednokatna zgrada nekada┼ínjeg zadru┼żnog doma koji je izgra─Ĺen 1947. godine. Nova ┼íkola zapo─Źela je s radom ┼íkolske godine 1962/63 i zadovoljavala je za ono vrijeme svojim kapacitetom. Na katu je imala ─Źetiri u─Źionice i sanitarni ─Źvor, dok je u prizemlju bila zbornica, ured upravitelja i tajnika kemijski i fizikalni laboratorij i improviziranu prostoriju za tjelovje┼żbu. Prvi direktor bio je Bogdan Vuksan. Godine 1963. stajni─Źku ┼íkolu poha─Ĺao je 241 polaznik. U─Źitelji su bili Bogdan Vuksan
(upravitelj), Vinka Ledenko, Ljerka Mesi─ç, Blanka Harapin, Katica Vidakovi─ç i ─Éur─Ĺa Bjelobrajdi─ç. Kratko vrijeme radio je i na┼í Stajni─Źan Ivica Biondi─ç, danas profesor na U─Źiteljskokj akademiji u Zagrebu. U to je vrijeme bila vrlo aktivna folklorna i dramska sekcija. Zabilje┼żeno je da je zima 1968/69. g. obilovala snijegom zbog ─Źega su ─Ĺaci onemogu─çeni u redovitom dola┼żenju na nastavu punih osam dana.
Me─Ĺu ─Źeste organizacijske promjene osnovnog ┼íkolstva spada i ona iz 1973. g. kad je osnovan Centar osnovnog obrazovanja ┬╗Narodni heroji Brinja┬ź s tada┼ínjim osnovnim organizacijama udru┼żenog rada ┬╗Sr─Ĺan Uzelac┬ź u Brinju, ┬źLjubica Gerovac┬ź u Stajnici i ┬╗Ivica Lovin─Źi─ç┬ź u Kri┼żpolju.
Veliku ulogu u osuvremenjavanju ┼íkole u Stajnici imao je nastavnik i upravitelj Jure Perkovi─ç-Svitina. Poslije 1971. izgra─Ĺeni su ┼íkolski stanovi kako bi se pobolj┼íao standard prosvjetnog osoblja. Izgra─Ĺena su i asfaltirana igrali┼íta za tjelovje┼żbu i ┼íportske igre. ┼ákolska zgrada je u to vrijeme znatnije obnovljena. Na┼żalost, sve to nije sprije─Źilo daljnja iseljavanja stanovni┼ítva. U tom su vremenu u─Źitelji i nastavnici bili Anica ┼áprajc, Ivica i Savka Mesi─ç, Anica Krznari─ç, Ludvig Ku┼íani─ç, Ivica ┼áimuni─ç, Mandica Pavlovi─ç, Marica Lasi─ç i Zora Kranj─Źevi─ç.
Najpoznatiji stajni─Źki prosvjetni djelatnik Jure Perkovi─ç - Svitina, poklonio je 31 godinu rada stajni─Źkoj┼íkoli, odgojiv┼íi brojne generacije.



Offline Sanja

  • Veteran ─îlan
  • ******
  • Points: 19
  • Postova: 825
  • Karma: +62/-12
  • Spol: ┼Żenski
  • Li─Źanka sam govor me odaje...
Povijest školstva i narodnog prosvjećivanja
« Odgovori #2 : Listopad 20, 2008, 21:04:18 »
 ┼ákolstvo danas

Zbog velikog iseljavanja u zemlji i inozemstvu broj ─Éaka padao je iz godine u godinu.
Nakon demokratskih promjena 1990. ┼íkolstvo dobija ulogu koja mu pripada. U samostalnoj dr┼żavi kona─Źno se mogu provoditi programi koji ─çe dostojno obilje┼żiti hrvatsku povijest i biti u funkciji razvoja i modernizacije mlade dr┼żave. No Domovinski rat ubrzo je prekinuo najve─çi dio ┼íkolskih aktivnosti. Dana 7. studenog 1991. godine uslijed zra─Źnog napada ┼íkola je o┼íte─çena, pa su u─Źenici morali nastavu poha─Ĺati u Brinju.
Zbog ratnih djelovanja i nemogu─çnosti normalnog rada, ─Ĺaci s podru─Źja biv┼íe op─çine Oto─Źac napu┼ítaju rodni kraj i sele se u Bribir kod Novog Vinodolskog, gdje su u kampu ┬źZagora┬╗ bili smje┼íteni zajedno sa svojim nastavnicima. Nastavu su poha─Ĺali u ┼íkoli u Bribiru. U─Źitelji su radili s oko 70 posto u─Źenika do 30. o┼żujka 1992. g. jer su ostali oti┼íli svojoj rodbini u Karlovac, Zagreb i drugdje. Vrativ┼íi se u Brinje, zapo─Źeli su u tre─çem obrazovnom razdoblju poha─Ĺati nastavu u svojoj ┼íkoli. Nastava je odr┼żavana po skra─çenom programu. Nakon stjecanja sigurnosnih uvjeta svi se vra─çaju u svoja obitavali┼íta. Od toga vremena poha─Ĺaju nastavu u─Źenici V.-VIII. razreda iz Stajnice i Kri┼żpolja u Brinju, putuju─çi autobusom. Ovoj ┼íkoli kao mati─Źnoj pripada i podru─Źna ┼íkola u Stajnici. U Stajnici i Jezeranama nastava se i dalje izvodi do ─Źetvrtog razreda. ┼ákolske godine 2001/02. nastavu u Stajnici poha─Ĺaju samo ─Źetiri u─Źenika. U prvi razred nije upisan niti jedan, a u cijeloj op─çini Brinje zabilje┼żeno je 457 u─Źenika. Treba spomenuti da je nakon 40 godina izgona vjeronauka iz ┼íkole obnovljena vjeronau─Źna pouka, koju izvode ┼żupnici. Tu nastavu poha─Ĺaju svi rimokatoli─Źki ─Ĺaci.

Djelovanje Matice hrvatske

U svome jednoipostoljetnom trajanju Matica hrvatska (MH) bila je svojim djelovanjem nazo─Źna u Brinju i okolici. Moramo odmah re─çi da su nam podaci o tome vrlo manjkavi, tj, raspola┼żemo samo imenima ─Źlanova u brinjskom kraju u razdoblju od sredine 70-ih godina pro┼ílog pa do po─Źetka 40-ih godina ovog stolje─ça. Sadr┼żaj toga rada, kojega je zacijelo bilo, ostaje nam zasad nepoznat.
Prema podacima iz izvje┼ítaja sredi┼ínjice MH u Zagrebu, u Brinju se Ogranak MH bilje┼żi od 1877. g., te se postojanje ove najstarije hrvatske kulturne ustanove tamo mo┼że pratiti sve do 1942. g. Naime, za navedene dvije me─Ĺa┼íne godine te one izme─Ĺu njih zna se tko je bio povjerenik te ─Źlanstvo. Od povjerenika MH u Brinju zabilje┼żen je Bo┼żo Mihovili─ç, ┼żupnik u Stajnici. Valja ista─çi da su mnoge ┼íkole u brinjskom kraju, kao ustanove, bile u─Źlanjene u MH. To se odnosi i na ┼íkolu u Stajnici. Velik broj ─Źlanstva potjecao je iz redova tamo┼ínjeg sve─çenstva, koji su uz pastvu bili djelatni i u promicanju hrvatske kulture. Tako bilje┼żimo i Antuna ┼áprajca, upravitelja ┼żupe u Stajnici. Iz u─Źiteljskog stale┼ża zabilje┼żena je An─Źica Murkovi─ç. Od ljudi iz drugih zanimanja i zvanja, ─Źlanovi su bili Marko Mesi─ç, umir. kapetan, Joso Murkovi─ç, posjednik u Stajnici i drugi.

Nau─Źnici i pitomci ÔÇťHrvatskog radi┼íeÔÇŁ iz Stajnice

Izme─Ĺu svjetskih ratova postojala je jedna socijalna i gospodarska institucija ─Źiji je glavni cilj bio promicanje i usavr┼íavanje rada i narodnog gospodarstva, te odgoj, izobrazba, osposobljavanje i namje┼ítanje mladih ljudi, prvenstveno lo┼íeg materijalnog stanja iz pasivnih krajeva. To je bio ÔÇťHrvatski radi┼íaÔÇŁ. Kroz ovu instituciju pro┼íao je zna─Źajan broj i stajni─Źkih mladi─ça. Nastao je 1903. godine kao protute┼ża sli─Źnoj srpskoj organizaciji - ÔÇťPrivrednikuÔÇŁ.
ÔÇťHrvatski radi┼íaÔÇŁ kao osebujna povijesna pojava na hrvatskom prostoru, te njegova uloga, djelovanje i zna─Źenje u povijesnom, dru┼ítvenom, ekonomskom, socijalnom, politi─Źkom i kulturnom jo┼í uvijek nije u dovoljnoj mjeri znanstveno obra─Ĺen.
Za brinjsko podru─Źje provedena su istra┼żivanja od strane mr. ┼Żeljka Holjevca, koja su nam poslu┼żila za prezentiranje uloge ÔÇťRadi┼íeÔÇŁ na stajni─Źkom podru─Źju. Iz ovog materijala mo┼żemo zaklju─Źiti da je interes na podru─Źju Stajnice za ovakvim vidom ┼íkolovanja i rje┼íavanja egzistencije bio dosta zna─Źajan. To najbolje potvr─Ĺuju naprijed navedeni podaci o broju polaznika. No, krenimo redom:
Tijekom 1924. godine imamo namje┼ítene nau─Źnike iz Stajnice: Joso Petrovi─ç, Petar Serti─ç i Franjo Dumen─Źi} kao kova─Źi, Tomo Perkovi─ç kao pekar i Josip Krznari─ç kao soboslikar.
Tijekom 1925. godine namje┼íteni su nau─Źnici Nikola Serti─ç kao trgovac i Mate Mesi─ç kao kroja─Ź.
Tijekom 1926. godine namje┼íteni su nau─Źnici Marko Vukovi─ç kao trgovac, Mijo Perkovi─ç kao postolar i Filip Perkovi─ç kao kova─Ź.
Tijekom 1927. godine namje┼íteni su nau─Źnici Mile Serti─ç kao strojobravar, Mate Perkovi─ç kao kroja─Ź, Mile Vukovi─ç kao stolar i Ivan Perkovi─ç kao trgovac.
Tijekom 1928. godine namje┼íteni su nau─Źnici Petar Vu─Źeti─ç kao kova─Ź, Ivan Perkovi─ç kao trgovac i Ivan ┼áprajc kao kova─Ź.
Tijekom 1929. godine namje┼íteni su nau─Źnici Jure Mesi─ç kao trgovac, Pave Rajkovi─ç kao knji┼żar, Mate Serti─ç kao stolar i Jure Vukovi─ç kao kova─Ź.
Tijekom 1930. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Filip Perkovi─ç i Ivan Trtanj kao kroja─Źi, Marko Vukovi─ç kao trgovac i Mijo Perkovi─ç kao postolar.
Tijekom 1931. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Tomo Serti─ç kao bravar i Petar Vukovi─ç kao strojobravar.
Tijekom 1932. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Jure Mesi─ç kao trgovac, Petar Vu─Źeti─ç i Ivan Radin─Źi─ç kao kova─Źi.
U listu ÔÇťHrvatski radi┼íaÔÇŁ, broj 17-18 od 15. rujna 1933. godine objavljen je zanimljiv ─Źlanak o konviktu u Donjem Miholjcu i posebno odabranim dje─Źacima koji su u njega upu─çeni preko Hrvatskog radi┼íe, da se ÔÇťÔÇŽu internatu i u gra─Ĺanskoj ┼íkoli spremaju da postanu jedanput u ┼żivotu na┼íi ─Źestiti i prvorazredni privredniciÔÇŁ. Me─Ĺu njima bio je i Miroslav Serti─ç iz Stajnice. On je uspio u─çi u taj dom kao jedan od 15 najboljih i najprobranijih dje─Źaka s izuzetnim ocjenama, du┼íevno dobro razvijen, naro─Źitom voljom za postizanje zvanja i drugim predispozicijama. Uspjeh vrijedan svake pohvale.
Tijekom 1935. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Mile Serti─ç kao kroja─Ź, Ivan i Tomo Serti─ç kao bravari i Petar Vukovi─ç kao strojobravar.
Tijekom 1936. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Ivan Serti─ç kao kobasi─Źar, Ivan Radin─Źi─ç kao tapetar, Ivan Murkovi─ç kao strojobravar i Mato Perkovi─ç kao postolar.
Tijekom 1937. godine namje┼íten je nau─Źnik Tomo Rajkovi─ç kao trgovac.
Tijekom 1939. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Tomo Rajkovi─ç kao trgovac i Ivan Perkovi─ç kao dimnja─Źar.
Tijekom 1940. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Petar Perkovi─ç kao trgovac, Ivan Serti─ç kao kobasi─Źar, Stjepan Serti─ç kao kroja─Ź i Mate Perkovi─ç kao postolar.
Tijekom 1941. godine namje┼íten je nau─Źnik Mate Vukovi─ç kao stolar.
Tijekom 1942. godine namje┼íteni su nau─Źnici: Tomo Murkovi─ç kao bravar Lojze Vukovi─ç kao postolar.
Iz navedenog pregleda vidljivo je da je ne mali broj nau─Źnika iz Stajnice stekao preko Hrvatskog radi┼íe neophodna stru─Źna znanja ┼íto im je otvorilo put prema uspjehu u ┼żivotu.
Zasigurno je taj broj ne┼íto ve─çi od navedenog, jer nisu zabilje┼żeni svi slu─Źajevi. Zbog nemogu─çnosti obrade svih relevantnih podataka ne mo┼że se sagledati stvaran broj polaznika iz Stajnice, ali navedeni podaci potvr─Ĺuju pretpostavke o njihovom zna─Źajnom broju. Neka i ovi dragocjeni podaci u─Ĺu u povijest.
ila_rendered
Povijest školstva i narodnog prosvjećivanja


Literatura:

Stjepan Krpan: Brinjski kraj u proslosti i sadasnjosti,
Antun Cuvaj: Grada za povijest skolstva IV, Zagreb 1910.
Milan Kranjcevic: Provedba velikosrpske ideologije na primjeru Osnovne skole u svici od
1918. - 1940., Grad Otocac 6/2001. Dokumentacija Hrvatskog skolskog muzeja iz Zagreba,
Zeljko Holjevac, Osposobljeni i namjesteni naucnici i pitomci Hrvatskog radise iz brinjskog
kraja od 1923. do 1944. godine (neobjavljeni rad)

Kazivaci:

Marija Movric,
Nikola Mesic-Perkovic,
Anica i Tomo Sprajc,
Zora Bujanovic, rod. Rajkovic,
Dragica Tominac,
Jurica Sertic,
Zvonko Dumencic,
Mile Tominac ┬źLukin┬╗

 


Back to top