« : Travnja 20, 2009, 20:36:48 »
LIÄŒKA PREZIMENA Porijeklo prezimena i obitelji je posao bez kraja i nikada nije konaÄan i pitamo se kolika je toÄnost podataka s kojima baratamo. Neki autori su uložili veliki trud i skupili podatke i hvala im na tome radu. Navodimo podatke o nekim obiteljima koje su doselile u Slavoniju. Ubuduće će se ovi podaci nadopunjavati. Ako imate kakve podatke javite nam.
BaÄić
Iz bunjevaÄkog roda su i u 17. st. su iz Dalmacije doselili, najprije u Sveti Juraj i druga mjesta Podvelebitskog Primorja a kasnije u Liku oko Smiljana.
Danas BaÄića ima GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Brodu, Äakovu, Požegi i Miholjcu. Prema popisu iz 1930. god. osam obitelji BaÄić je živjelo u GradiÅ¡ci, sedam u Äakovu, pet u Brodu, tri u Smiljanu, po dvije u Slatini, Vinkovcima i Požegi, te po jedna u ÄŒazmi, Bjelovaru, Novskoj i Miholjcu. Plemstvo i grb dodijelio je kralj Leopold I Gabrijelu BaÄiću 25.08.1699. god.
Badanjak TipiÄno prezime za Ogulinski kraj, posebno OÅ¡tarije. Jedno od najvećih rodova ogulinskog kraja porijeklom iz psetske župe (Cazinska krajina) nastale u 15. st. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka neki su odselili u Kladare kraj PitomaÄe. Tu je prezime poznato kao Badanjek. Badanjci sele u Äabno kraj Siska krajem 19. st. PoÄetkom 20. st. puno će ih doseliti u okolicu Kutine, posebno Kutinskoj Slatini.
Banić Spominju se na podruÄju Gacke. Like i Krbave u pisanim dokumentima krajem 15. st. i živjeli su oko PeruÅ¡ića i Kosinja u selu Sokolci i potjeÄu iz plemena PoletÄića. PlemiÄki stalež dobio je od cara Josipa II u BeÄu, 25.08.1783. god. zastavnik OtoÄke graniÄne pjeÅ¡aÄke pukovnije Ivan Banić. Spominje se da su 1525. god. Turci nakon pada Karlobaga odveli izmeÄ‘u ostalih u ropstvo kneza Juraja Banića. MeÄ‘u Baniće se ubrajaju i neki potomci obitelji
Frankopan.
Danas Banići žive u OtoÄcu i ÄŒoviću. Prema popisu iz 1930. u Novskoj je bilo pet obitelji Banić, tri u Brodu, dvije u NaÅ¡icama i jedna u Požegi.
Bertović Jedna od najveći rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st.Nakon oslobođenja od Turaka jedni sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Krajem 19. st. sele u okolicu Nove Gradiške, selo Magić Malu.
Blažanin Stari brinjski rod podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Tijekom naseljavanja Like i Krbave, naseljavaju Ubinu, PodlapaÄu i joÅ¡ neka mjesta.
U 19. i 20. st. naseljavaju Biškupce i Budainku (Slav. Brod), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Požegu, Stare Mikanovce, Vinkovce i Zagreb.
BlaÅ¡ković Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju ModruÅ¡a u 15. st. Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. Tijekom nažešćih ratova s Turcima u 16. st , BlaÅ¡kovići se raseljavaju a jedni sele u zapadnu Slavoniju (Radovckica, Idrija). Nakon osloboÄ‘enja od Turaka doseljavaju u podruÄje oko Podavske Slatine. [3]
U 18. st. sele u Gornji Predrijev kraj Podravske Slatine. Krajem 19. st. sele u Planjek kraj Siska. [14]
Božić Na podruÄju Gacke prvu puta spominju se u popisu vlaÅ¡kih naseljenika na Gackom polju iz 1660. god. Posljednji Božić odselio je u Požegu. [2]
BobanPorijeklom su dalmatinsko-hercegovaÄki ili iz ogulinskog kraja. U ispravama Krste Frankopana u Ogulinu se 1630. god. spominju Bobani. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka sele u okolicu Virovitice, selo BaÄevce. [3]
Bobinac Porijeklo je iz sela Bobine Vasi na Krbavi. Nakon prodora Turaka naselili su se u Gacku, najviÅ¡e u Gornji Prozor, kao i u OtoÄcu. Osim u Lici Bobinci danas žive u Petrinji, Kutini, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Äakovu, Županji i Valpovu. [1]
Bogdanić Pripadaju starom rodu HzmÄana iz Bužima i Smiljana. U vrijeme tusrkih nevolja, Bogdanići iz Senja gdje su bili posada tvrÄ‘ave, sele u OtoÄac gdje su opet bili Äasnici i vojnici.
Prema popisu iz 1930. Bogdanići žive u OtoÄcu, Brodu na Savi, NaÅ¡icama, Bjelovaru, Novskoj, Pakracu, GradiÅ¡ki, Valpovu i Miholjcu. [1]
Brajković Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju Gacke i ModruÅ¡a u 15. st. U Dalamaciji takoÄ‘er postoje Brajkovići. Za vrijeme turskih osvajanja Brajkovići su se raselili diljem Hrvatske. U Lici su doÅ¡li u OtoÄac, Prozor, PeruÅ¡ić, LiÄko Lešće i Sinac. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka, Brajkovići naseljavaju OtoÄac.
Prema popisu iz 1930. Brajkovići su živjeliu: OtoÄcu, PeruÅ¡iću, oko Bjelovara, Kutine, ÄŒazme, Pakraca, Äakova, NaÅ¡ica, Požege, Valpova, Vukovara i GareÅ¡nice. Danas u Slav. Brodu žive Brajkovići koji su izgleda doÅ¡li nakon II svj. rata. [1]
Brbot Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom naseljavanja nakon 1689. sele na brinjsko podruÄje, posebno Lipice. U 19. i 20. st. sele u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i Vukovar. [2]
Butković Srednjovjekovna rodovska zajednica nastala u Modruškoj župi. Neki rodovi Butkovića pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima.
Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice.
Tijekom 19. st. i izmeÄ‘u dva rata, kao i nakon II sv. rata puno obitelji je odselilo u Slavoniju: GareÅ¡nicu, Kutinu, Bjelovar, Pakrac, GradiÅ¡ku, Slavonski Brod, Vinkovce, Äakovo i NaÅ¡ice