Autor Tema: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena liÄka prezimena u Slavoniji  (Posjeta: 53007 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
                               LIÄŒKA PREZIMENA
    Porijeklo prezimena i obitelji je posao bez kraja i nikada nije konaÄan i pitamo se kolika je toÄnost podataka s kojima baratamo. Neki autori su uložili veliki trud i skupili podatke i hvala im na tome radu. Navodimo podatke o nekim obiteljima koje su doselile u Slavoniju. Ubuduće će se ovi podaci nadopunjavati. Ako imate kakve podatke javite nam.

BaÄić

    Iz bunjevaÄkog roda su i u 17. st. su iz Dalmacije doselili, najprije u Sveti Juraj i druga mjesta Podvelebitskog Primorja a kasnije u Liku oko Smiljana.
    Danas BaÄića ima GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Brodu, Äakovu, Požegi i Miholjcu. Prema popisu iz 1930. god. osam obitelji BaÄić je živjelo u GradiÅ¡ci, sedam u Äakovu, pet u Brodu, tri u Smiljanu, po dvije u Slatini, Vinkovcima i Požegi, te po jedna u ÄŒazmi, Bjelovaru, Novskoj i Miholjcu. Plemstvo i grb dodijelio je kralj Leopold I Gabrijelu BaÄiću 25.08.1699. god.

Badanjak

    TipiÄno prezime za Ogulinski kraj, posebno OÅ¡tarije. Jedno od najvećih rodova ogulinskog kraja porijeklom iz psetske župe (Cazinska krajina) nastale u 15. st. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka neki su odselili u Kladare kraj PitomaÄe. Tu je prezime poznato kao Badanjek. Badanjci sele u Äabno kraj Siska krajem 19. st. PoÄetkom 20. st. puno će ih doseliti u okolicu Kutine, posebno Kutinskoj Slatini.

Banić

    Spominju se na podruÄju Gacke. Like i Krbave u pisanim dokumentima krajem 15. st. i živjeli su oko PeruÅ¡ića i Kosinja u selu Sokolci i potjeÄu iz plemena PoletÄića. PlemiÄki stalež dobio je od cara Josipa II u BeÄu, 25.08.1783. god. zastavnik OtoÄke graniÄne pjeÅ¡aÄke pukovnije Ivan Banić. Spominje se da su 1525. god. Turci nakon pada Karlobaga odveli izmeÄ‘u ostalih u ropstvo kneza Juraja Banića. MeÄ‘u Baniće se ubrajaju i neki potomci obitelji

Frankopan.
    Danas Banići žive u OtoÄcu i ÄŒoviću. Prema popisu iz 1930. u Novskoj je bilo pet obitelji Banić, tri u Brodu, dvije u NaÅ¡icama i jedna u Požegi.

Bertović

    Jedna od najveći rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st.Nakon osloboÄ‘enja od Turaka jedni sele u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. Krajem 19. st. sele u okolicu Nove GradiÅ¡ke, selo Magić Malu.

Blažanin

    Stari brinjski rod podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Tijekom naseljavanja Like i Krbave, naseljavaju Ubinu, PodlapaÄu i joÅ¡ neka mjesta.
    U 19. i 20. st. naseljavaju BiÅ¡kupce i Budainku (Slav. Brod), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Požegu, Stare Mikanovce, Vinkovce i Zagreb.

Blašković

    Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju ModruÅ¡a u 15. st. Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. Tijekom nažešćih ratova s Turcima u 16. st , BlaÅ¡kovići se raseljavaju a jedni sele u zapadnu Slavoniju (Radovckica, Idrija). Nakon osloboÄ‘enja od Turaka doseljavaju u podruÄje oko Podavske Slatine. [3]
    U 18. st. sele u Gornji Predrijev kraj Podravske Slatine. Krajem 19. st. sele u Planjek kraj Siska. [14]

Božić

    Na podruÄju Gacke prvu puta spominju se u popisu vlaÅ¡kih naseljenika na Gackom polju iz 1660. god. Posljednji Božić odselio je u Požegu. [2]

Boban

Porijeklom su dalmatinsko-hercegovaÄki ili iz ogulinskog kraja. U ispravama Krste Frankopana u Ogulinu se 1630. god. spominju Bobani. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka sele u okolicu Virovitice, selo BaÄevce. [3]

Bobinac

    Porijeklo je iz sela Bobine Vasi na Krbavi. Nakon prodora Turaka naselili su se u Gacku, najviÅ¡e u Gornji Prozor, kao i u OtoÄcu. Osim u Lici Bobinci danas žive u Petrinji, Kutini, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Äakovu, Županji i Valpovu. [1]

Bogdanić

    Pripadaju starom rodu HzmÄana iz Bužima i Smiljana. U vrijeme tusrkih nevolja, Bogdanići iz Senja gdje su bili posada tvrÄ‘ave, sele u OtoÄac gdje su opet bili Äasnici i vojnici.
    Prema popisu iz 1930. Bogdanići žive u OtoÄcu, Brodu na Savi, NaÅ¡icama, Bjelovaru, Novskoj, Pakracu, GradiÅ¡ki, Valpovu i Miholjcu. [1]

Brajković

    Velika rodovska zajednica nastala na podruÄju Gacke i ModruÅ¡a u 15. st. U Dalamaciji takoÄ‘er postoje Brajkovići. Za vrijeme turskih osvajanja Brajkovići su se raselili diljem Hrvatske. U Lici su doÅ¡li u OtoÄac, Prozor, PeruÅ¡ić, LiÄko Lešće i Sinac. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka, Brajkovići naseljavaju OtoÄac.
    Prema popisu iz 1930. Brajkovići su živjeliu: OtoÄcu, PeruÅ¡iću, oko Bjelovara, Kutine, ÄŒazme, Pakraca, Äakova, NaÅ¡ica, Požege, Valpova, Vukovara i GareÅ¡nice. Danas u Slav. Brodu žive Brajkovići koji su izgleda doÅ¡li nakon II svj. rata. [1]

Brbot

    Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom naseljavanja nakon 1689. sele na brinjsko podruÄje, posebno Lipice. U 19. i 20. st. sele u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i Vukovar. [2]

Butković

    Srednjovjekovna rodovska zajednica nastala u ModruÅ¡koj župi. Neki rodovi Butkovića pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima.
Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice.
    Tijekom 19. st. i izmeÄ‘u dva rata, kao i nakon II sv. rata puno obitelji je odselilo u Slavoniju: GareÅ¡nicu, Kutinu, Bjelovar, Pakrac, GradiÅ¡ku, Slavonski Brod, Vinkovce, Äakovo i NaÅ¡ice


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Cetinjanin

    Mala rodovska zajednica nastala u 16. st. u otoÄkom kraju. Prvi puta se spominju u popisu vojnika u Senju, OtoÄcu i Brinju. Krajem 19. st. sele u Vrbovu i Strao Petrovo Selo u Slavoniji. [14]

Cindrić

     Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. Prezime je nastalo od rijeÄi cindra - starinsko glazbalo tipa tambure. Prvi se put spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. ogulinski graÄ‘ani Bartol, Tomica, Ive, Juraj, Petar, Mate i Luka. U izvješću o pobuni Ogulinaca iz 1640. spominju se pobunjenici Vuk i Jure Cindrić. Sredinom 18. st. sudjeluju u naseljavanju Poilovlja gdje se nastanjuju u selu KaniÅ¡ka Iva (11) kod GareÅ¡nice. U razdoblju 1765.-68. odlaze u virovitiÄki kraj gdje se nastanjuju u Suhopolju (21) i Gornjem Predrijevu (ondje nose prezimenski oblik Cindra). PoÄetkom 19. st. sele u brodskoposavsko selo Oprisavci (15) te u istoÄni Srijem gdje se nastanjuju u selima Hrtkovci, Kukujevci i Nikinci. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. brojni kordunski Cindrići sele u Slavoniju: novogradiÅ¡ki kraj - Vrbova (88), Staro Petrovo Selo (65), Dragovci (24), Gornji Bogićevci (14), OÅ¡tri Vrh (17); istoÄna Slavonija - Stari Mikanovci (39), Novi Mikanovci (23), Osijek (42). [4], [14]

Cvitković

    Spominju se na viÅ¡e strana, prpadnici plemena Vladihović iz okolice Slunja, iz plemena Nebljusa u Lapcu, iz podruÄja Neretve, iz sela Buhovo-Krmpotić. Nakon osloboÄ‘enja Like od Turaka doselili su u Liku i Gacku, Donji Lapac i Udbinu. Spominju se kao stari rod u OtoÄcu, prema podacima iz 1644. god.
    PoÄetkom 20. st. u Slavoniji Cvitlovići žive u Petrinji, GareÅ¡nici, ÄŒazmi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Bjelovaru, Županji, Äakovu i Slunju. [1]
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Došen

    Pripadaju Bunjevcima i naselili su Smiljan, Lovinac, Bilaj i Gospić.
Prema popisu iz 1930. god. Došeni žive u Lovincu, Smiljanu, Slav. Brodu, Garešnici, Bjelovaru, Valpovu, Požegi, Vinkovcima, Županji, Čazmi, Našicama, Miholjcu i Vukovaru. [1]

DevÄić


    Pripadaju bunjevaÄkom rodu. PoÄetkom 17. st. naselili su Smiljane i BaÅ¡ke OÅ¡tarije. Krajem 17. st. DevÄići naseljavaju ÄŒoviće, kasnije u Å vicu. Prema popisu iz 1712. god. zapisani su na Krbavi u selu PisaÄ. Iz Volarica kraj Sv. Jurja dolaze u Krasno, Å vicu, Prozor, ÄŒoviće i OtoÄac.
    U Slavoniji DevÄiće nalazimo u: Petrinji, GareÅ¡nici, Kutini, ÄŒazmi, Novskoj, Virovitici, Vinkovcima, Slav. Brodu, Äakovi i Požegi. [1]

Draženović


    Porijeklom su iz Bosne iz koje su pobjegli pred Turcima. Na brinjskom podruÄju Draženovići živjeli su u VuÄetićima i Kutu Velikom.
    Prema popisu iz 1930. god. Draženovići su živjeli u: Brinju, OtoÄcu, Sisku, Novoj GradiÅ¡ci, Vinkovcima, Äakovu i Petrinji. Draženovića joÅ¡ ima u Jezeranama i Slavonskom Brodu. [1]

DumenÄić

    PotjeÄu s otoka Raba i za vrijeme velikih seoba naseljavaju brinjsko podruÄje. Ima ih i u Mekinjaru kraj Udbine.
    U 19. i 20. st. sele u ÄŒajkovce, Äakovo, Gornje Bogićevce, Komletince (Vinkovci), Levinovac (Virovitica), Lipovec (Slunj), Rodin Otok (Virovitica), Slobodnicu (Slav. Brod), Staro Petrovo Selo, Trapinska, Zageb i okolicu i Žubrica (Virovitica). [2]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Filipović

    Pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima. PoÄetkom 17. st. naselili su Krmpote, PazariÅ¡te i drugim dijelovima Like. Car Franjo Josip dodijelio je u BeÄu 12.10.1798. god. plemstvo i grb Mihaelu Philipovichu iz DuboÄca.
    Prema popisu iz 1930. god. Filipovići su živjeli u GareÅ¡nici, PazariÅ¡tu, Krmpotama, GradiÅ¡ci, Slav. Brodu, Županji, Novskoj, Slatini, Viru, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, NaÅ¡icama i Valpovu. Ima Filipovića i islamske vjeroispovijesti.[1]

Franić

    To je stara plemićka obitelj iz Makarske krajine a dio ih je kasnije odselio u Hercegovinu. Franići u Lici pripdajau bunjevaÄkim obiteljima.
    Danas žive u OtoÄcu, Gospiću, MuÅ¡aluku, Rudopolju, a nekoliko obitelji je nakon II sv. rata odselilo u GrubiÅ¡no Polje, Vinkovce i Požegu.[1]

Franjković

    Franjkovići su velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u ModruÅ¡koj župi. Franjkovići se prvi puta spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. U 18. st. sele u Poilovlje, selo KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice u Slavoniji. Tu im je prezime Franković. [14]

Fumić

    Fumići se spominju 1549. god. kao stanovnici Blagaja i Novigrada (danas LiÄki Novi). Živjeli su i Kostajnici kraj Cazina 1549. god. U 16.st. pred Turcima bježe u ogulinski kraj, na otok Pag i Brinje. Nakon osloboÄ‘enja od Turaka sele u Srijem, selo Hrtkovce. [14]
Fumići su doselili 1922. iz Jezerana u Vlatkovac kraja Požege. [6]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski

Gašparović

    Postoji viÅ¡e nesrodnih zajednica diljem Hrvatske. U 15. st. bilježimo GaÅ¡paroviće u ogulinskom kraju. PoÄetkom 19. st. sele u Srijem, selo Golubinci. Krajem 19. st. sele u Vrbovu kraj Nove GradiÅ¡ke i Stare Mikanovce kraj Vinkovaca. [14]

GrÄević

    GrÄeviće susrećemo u Kompolju i Å vici gdje je neki Petar GrÄević bio vlasnik mlinice. U Å vici se GrÄevići ubrajaju u starije stanovnike a doselili su iz Kompolja. U selu Ponori kuću i posjed obitelji Pajić kupio je mlinar Petar GrÄević. Iz Donje Å vice su u prvom svj. ratu sudejlovali Petar GrÄević i Mile GrÄević. roÄ‘en 12.02.1899. god. Nakon I svj. rata uspostavljanja je kraljevine SHS. U poÄetku formiranja vlasti izabrani su pouzdanici za uspostavu mira i reda. Za Å vicu je jedan od njih bio Petar GrÄević. [15]
    Spominju se GrÄevići iz zaselka Pod Krajem u Kompolju da su imali mlinice u Å vici. [16]

Grdić

    Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. PoÄetkom 19. st. sele u Srijem, selo Hrtkovce. PoÄetkom 20. st. nekoliko obitelji doselilo je u selo Rodin Potok kraj Virovitice. [14]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski

Holjevac

    Stara plemiÄka obitelj iz Brinja. Nakon osloboÄ‘enja Like od Turaka nekoliko obitelji je doselilo u Udbinu.
    Prema popisu iz 1930. Holjevci su živjeli u Brinju, MauÅ¡aluku, Novskoj, Sisku, Pakracu, Äakovu , Valpovu, ÄŒazmi, Slav. Brodu, ReÅ¡etarima i Vukovaru.[1]


OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski

Ivanac

    Porijeklom su iz Cazinskog kraja gdje se spominju 1494. god. Postoje nesrodne zajednice u zadarskom i makarskom kraju (Brela). Iz Cazina su pred Turcima pobjegli u ogulinski kraj. U 18. st. sele u VlaÅ¡ki i BaÄevce, virovitiÄko-slatinski kraj. [14]

IvÄević

    Manja rodovska zajednica nastala u ogulinskom kraju u 16. st. Spominju se u popisu krizmanih u ogulinskoj župi 1723. god. U 18. st. sele u virovitiÄki kraj, selo Pothumlje. [14]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Jelić

    Jelići su 1919. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Jurjević

    Pripadaju Bunjevcima iz skupine Vojnića. Jedna grana obitelji je krajem 18. st. doselila u Valpovo. Druga grana se zadržala u Hrvatskom primorju i nosi prezime JurÄić. Spominju se Jurjević u OtoÄcu u 16 st. Kao stari rod Jurjevići ili JuriÅ¡ići spominju se kod Ostrovice u Lici.
    Živjeli su u Lovincu, Ribniku, OtoÄcu, Podravskoj Slatini, Slavonskom Brodu, Županji, Vinkovcima, Äakovu, GareÅ¡nici, Bjelovaru, NaÅ¡icama, Požegi i Vukovaru.[1]

JuriÄić


    Prvi puta se spominju u srediÅ¡njoj Lici sredinom 15. st. gdje su bili relativno veliki rod. Pred Turcima su u 16. st. preselili u ogulinski kraj. Krajem 19. st. sele u Novu Kapelu. [14]

Jurković

    Prvi puta se spominju u 1359. st. u selu TolÅ¡ić a kasnije oko Donjeg PoÄitelja. Pripadaju rodu Bukovljana iz straog plemena Mogorovića u Lici. Rod se kasnije proÅ¡irio u Brlogu, Dubravi (BrloÅ¡koj), ÄŒanku, PeruÅ¡iću, Kuterevu i drugim mjestima. Prema popisu iz 1712. spominju se Jurkovići u Budaku i PeruÅ¡iću kao doseljenici iz Gorskog
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Kaurić

    Kaurić je turcizam a znaÄi nevjernik. Nastali su poÄetkom 16. st. na turskom podruÄju a krajem 16. st. jedan dio Kaurića dolazi u ogulinski kraj. Prvi puta se spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. U 18. st. Kaurići sele u virovitiÄko-slazinski kraj, selo Kozice. [14]

Klišanin

    KliÅ¡ani su iz Klisa. Oblik prezimena je joÅ¡ KliÅ¡an i KliÅ¡anić. Nakon neuspjele pobune protiv Turaka, veća skupina stanovnika Klisa preselila se u Senj i Vinodol. PoÄetkom 17 st. sele u KliÅ¡anić kraj Brinja, Zabare kraj OtoÄca i ogulinski kraj. Sredinom 18. st. sele u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. [14]

Kolić


    Ima viÅ¡e nesrodnih zajednica Kolić. Jedna od njih je nastala u 15. st. u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u ModruÅ¡kom urbaru iz 1486. god. Sredinom 18. st. Kolići su odselili u KaniÅ¡ku Ivu kraj GareÅ¡nice. PoÄetkom 20. st. sele u Novu Kapelu, Magić Malu i Vrbovu. [14]

Krakar

    Krakari su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Krznarić

    Stari otoÄki rod. Pripadaju starom rodu iz plemena LapÄana u Vasci, selu u Bužanima. Nastali su na podruÄju Gacke u 15. st. Krznarići iz OtoÄca sele u 17. st. u Brinje, Križopolje, Letinac, Lipice i Stajnicu. Nalazimo ih u Udbini.
    Tijekom migracija u 19. i 20. st. sele u AndrijaÅ¡evce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici Vinkovaca), Belišće, Hrastelnicu, BudaÅ¡evo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, ÄŒazma i okolica, Husain, Ilova i Kutina s okolicom, Äakovo, ÄurÄ‘evac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac, LipovaÄa (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (ÄurÄ‘evac), Osijek s okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Požega i okolica, RepaÅ¡ (ÄurÄ‘evac), Sisak, Valenovac (Orahovica), Varaždin, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac), okolicu Županje i Zagreba. [2]

Kolaković

    Živjeli su u Senju, OtoÄcu, Brlogu, Brinju i Prozoru. Spominju se joÅ¡ 1619. god.
Prema popisu iz 1930. god. Kolakovići su živjeli u OtoÄcu, PeruÅ¡iću, Slav. Brodu, Vinkovcima, Sisku, Bjelovaru, GradiÅ¡ci, Vukovaru, GareÅ¡nici, Petrinji i Požegi. Danas najviÅ¡e obitelji ima u Prozoru. [1]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline ÄŒuki

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Luketić

    Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 15. st. na podruÄju srednjovjekovne ModruÅ¡ke županije. Prezime je nastalo od rodonaÄelnikova osobnog imena Luketa koje je izvedenica od svetaÄkog imena Luka. Prvi se put spominje u ModruÅ¡kom urbaru 1486. u selu Gojmerje (Gomirje kod Vrbovskog) kmet Mihalj Luketić. Sudjeluju u kolonizaciji Korduna i plitviÄkog kraja gdje se nastanjuju u selima Drage (24), OÅ¡tarski Stanovi (23), Crna Draga (11), Korana (83) i RastovaÄa (20). TakoÄ‘er sele u srediÅ¡nju Liku, u kosinjski i gospićki kraj. Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. Luketići, većinom kordunski, sele u brojna slavonska mjesta. U novogradiÅ¡kom kraju nalazimo ih u selima Magić-Mala (28), Starci (27) i Vrbova (18). U istoÄnoj Slavoniji nastanjeni su u Lovasu (35) kod Vukovara i u Osijeku (28). [5]

OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

 


Back to top