Autor Tema: Otočac  (Posjeta: 77523 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 825
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Otočac
« : Lipanj 15, 2007, 16:34:41 »


Gacka u kojoj se nalazi i grad Otočac, smještena je unutar visokoplaninskog okvira, kojeg sačinjavaju Velebit i Mala Kapela. Područje Gacke, prema arheoloskim nalazima, materijalnim ostacima pojedinih kultura, od starijeg kamenog doba, rimskog doba, pa do danas bilo je oduvijek naseljeno.
 
 
U prapovijesno vrrjeme na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, čija se kultura počinje razvijati u kasno brončano doba u 11. stoljeću prije Krista. Iz tog razdoblja sačuvani su tragovi materijalne kulture iz nekropola i nastambe po spiljama u Lešću. Tijekom razdoblja od 7-5. stoljeća prije Krista intenzivno se razvija život na ovim prostorima. Iz tog vremena sačuvana su utvrđenja japodskih naselja Avendo (Crkvina u Kompolju) i Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru).
 
 
 Godine 33. príje Krista Japodi gube samostalnost i potpadaju pod rimsku vlast, sto dokazuju dva sačuvana svetišta boga Mitre (kult perzijskog porijekla iz 2. i 3. stoljeća). Za vrijeme rimske vlasti posebno je razvijan grad Arupium(Prozor), koji se je kao središnje naselje na podrucju današnje Gacke i Like nalazio na važnoj rimskoj cesti koja je vodila prema Grčkoj (Tarsatica - Senia- Arupium - Iadera).
 
 
 Prvo spominjanje župe Gacka u povijesti potječe s pocetka 9. stoljeća (899. i 823. g.).
 
 
 Na poznatoj Baščanskoj ploči iz 1100. godine, prvi put se spominje ime Otočca, odnosno njegova crkva Sv. Mikute (Nikole) koja je, prerna darovnici hrvatskog kralja Zvonimira, bila u redovničkoj zajednici s crkvom Sv. Lucije u Baškoj na Krku. U 13. stoljeću župa Gacka se nalazi u vlasništvu krčkih knezova Frankopana, te se u povelji kralja Karla Roberta iz 1300. godlne Otočac prvi put spominje kao grad.
 
 
 Otočac nikad pokoreni grad bio je sagrađen na otoku usred rijeke Gacke, a oko njega dalje prostirala se prostrana močvara koja je grad činila gotovo neosvojivim. Bio je opasan jakim zidom, a osnova je imala oblik nepravilnog sedmerokuta, sa šest kula na vanjskom zidu i visokom četverokutnom kulom unutar zidina.
 
 
 Dozvolom pape Pia II. u Otočcu je 1460. godine utemeljena biskupija, kojoj je pripojen čitav kontinentalni kraj
senjske biskupije, a 05. ožujka 1460. godine papa je stolnu crkvu Sv. Nikole podigao u rang katedrale Sv. Nikole, a Otočac dobiva naslov "civitas" (grad - što je bio uvjet za biskupsko sjedište). Biskupija je ukinuta 1535. godine i
pripojena senjskoj.
 
 
 Pokrajina Gacka bila je poprište mnogih važnih bitaka sa Turcima, a neosvojivost Grada i njegova važnost za obranu hrvatskog teritorija postajala je sve značajnija. Otočac je sudjelovao u bitkama protiv Turaka sve do 1701. godine kada su Gacka i Otočac predani na upravljanje Krajiškoj upravi, da bi 1746. godine od stare otočke kapetanije bila stvorena nova pukovnija, a Otočac postao središtem pukovnije.
 
 
 Popuštanjem turskog pritiska dolazi do krupnih promjena u životu Otočca i Gacke, razvija se trgovina, obrtništvo i sve ono što nosi civilni zivot. Godine 1727. u Otočcu je počela sa radom Trivijalna škola. Svojom ispravom od 13. rujna 1746. godine, kraljica Marija Terezija dopustila je održavanje tjednog sajma u Otočcu svake srijede čija se tradicija održala sve do danas, a 1765. godine učinila je Otocac trgovištem dozvolivši da se uredi vojni magistrat. Od značajnijih godina u 19. stoljeću važnih za razvitak Gacke i Otočca za spomenuti je godinu 1844. kada se u Otočcu organizira kazališni zívot, te godinu 1868. kada je u Otoccu osnovano vatrogasno društvo, treće u Hrvatskoj (nakon Varaždina 1846. i Siska 1866. godine), kao i godinu 1892. kada je uvedena redovita poštanska diližansa.
 
 
 Krajem 19. i početkom 20. stoljeća grad dobiva obilježja industrijalizacije kojoj pečat daje izgradnja pivovare krajem prošIog staljeća, razvoj zadrugarstva (prije 130. godina), šumarstva, zdravstva, te kemijska, drvna, tekstilna industríja, građevinarstvo, autoprijevoznička djelatnost, trgovina i ugostiteljstvo.
 

Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Tomislav

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Muški
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #1 : Lipanj 24, 2007, 18:28:28 »
Prihvaćena: 25. listopada 1995.
Izvor: prema Enver Ljubović Grbovi plemstva Gacke i Like, Adamić, Rijeka, 2001. :
 Odluka o grbu i zastavi, Gradsko vijeće Otočca, 25. listopada 1995.
 Odobrenje, Ministarstvo uprave RH, 3. siječnja 1996.
 Milan Kranjčević, Grb i zastava Grada Otočca, Časopis Otočac 2., Narodno sveučilište Otočac i Poglavarstvo Grada Otočca, Otočac, 1996, str. 5.-19.
Okomita svečana inačica prema autorovoj zabilješci zastave prikazane na HRT, 1998.
 
Grb je u srebrnom štitu stoji zlatnom kruno okrunjen crveni lav, iznad tri crvena položena polumjeseca. Grb je postavljen u sredinu crvene zastave koja sadrži, a u svečanoj okomitoj zastavi sadrži i zlatnožuti natpis s imenom grada iznad grba i dvije zlatno-žute graničice ispod. Ime grada nosi atribut "u Gackoj", što je ime regije u kojoj se grad nalazi. Dvije grančice predstavljaju dvije najzatupljenije vrste drveća koje se može naći u Gackoj - hrast i čempres(?).
Grb koristi elemente obiteljskog grba knezova Frankopana iz 1430. (u srebrnom štitu stoje dva jedan prema drugom okrenuta uspravljena crvena lava sa zlatnim krunama iznad glava, između prednjih i zadnjih šapa drže zlatan kruh, Frankopani su inače puno poznatiji po svojem grbu iz 1330. vodoravno razdijeljen u crveno i zlatno polje, u crvenom polju zlatna šestokraka zvijezda), a polumjeseci su iz grba drugih vlasnika Gacke obitelji Vilić (u zlatnom štitu ispod vodoravne grede s tri crvena polumjeseca crni okrunjeni orao raširenih krila, u grbovniku Korjenić-Neorića, 1595.).



Offline mirnonasvome

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 18
  • Karma: +2/-13
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #2 : Kolovoz 16, 2007, 12:59:24 »
.

Offline Tomislav

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Muški
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #3 : Kolovoz 21, 2007, 20:18:19 »
OTOČAC

Osnovna škola Zrinskih i Frankopana



Offline Tomislav

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Muški
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #4 : Kolovoz 21, 2007, 20:22:40 »
SLIKA OTOČAC

Stara dobra Pivovara



Offline Tomislav

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 0
  • Postova: 116
  • Karma: +15/-3
  • Spol: Muški
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #5 : Kolovoz 21, 2007, 20:31:17 »
Centar



Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #6 : Kolovoz 26, 2007, 20:35:43 »
Prema Placi

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #7 : Kolovoz 26, 2007, 20:37:05 »
Crkva Presvetog trojstva


Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #8 : Kolovoz 26, 2007, 20:38:44 »
Željezarija

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Grad Otocac
« Odgovori #9 : Kolovoz 26, 2007, 20:45:43 »
Šetnica uz park


Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

 


Back to top