Autor Tema: Lovinac  (Posjeta: 20612 )

0 ─îlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Li─Źki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Mu┼íki
    • www.nasa-lika.com
Lovinac
« : Srpanj 22, 2007, 19:09:26 »



ila_rendered
Lovinac

Aoj Liko kamena dr┼żavo,
tebe mi je ostaviti ┼żao.
Guests can not give points :(
point 2 Points

This topic did not receive points.

Offline vele-bit

  • Novi Li─Źan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Mu┼íki
  • tamo gdje su moji korijeni sto ljepota ┼żivi u meni
Odg: Lovinac
« Odgovori #1 : Listopad 13, 2007, 18:59:00 »
Pozdrav svim Li─Źankama i Li─Źanima )))
Jako mi je drago da Li─Źani imaju ovako kvalitetnu i sadr┼żajanu web stranicu. Molim administratora da ako je u mogu─Źnosti pove─ça kartu Lovinca i okolice ili mi da link na neku od karti gdje bih mogao potra┼żiti selo Vranik gdje mi je otac ro─Ĺen. Molim sve koji imaju podatke i informacije o Vraniku da mi ih proslijede. Unaprijed zahvaljujem
Pozdrav iz ravne Slavonije (=?

Offline Ivka

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 62
  • Karma: +5/-4
  • Spol: ┼Żenski
Odg: Lovinac
« Odgovori #2 : Listopad 15, 2007, 21:07:43 »
Bila sam ti vise puta u Vraniku. Od tamo su mi bratici. Lipo selo..  ;)

Offline vele-bit

  • Novi Li─Źan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Mu┼íki
  • tamo gdje su moji korijeni sto ljepota ┼żivi u meni
Odg: Lovinac
« Odgovori #3 : Listopad 16, 2007, 20:28:45 »
Bila sam ti vise puta u Vraniku. Od tamo su mi bratici. Lipo selo..  ;)
Jel ima┼í koju fotku? Koliko sada ima stanovnika? Otac mi je ro─Ĺen u Vraniku 1940 kao ─Źetvrto dijete od Vida i Ane Bla┼żevi─ç (ro─Ĺ. Pe┼íut). Zbog ratnog vihora je djed sa obitelji do┼íao u Osijek tako da se rodnog sela ne sje─ça ve─ç o njem zna samo iz pri─Źa. A ja se  zahvaljujem na svakoj informaciji.  ;)   

Offline dinamo

  • Novi Li─Źan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 22
  • Karma: +4/-1
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Lovinac
« Odgovori #4 : Listopad 18, 2007, 11:12:21 »
Grb Lovinca je u zelenom plava kapljica vode sa srebrnim odsjajem. Ovaj lik odabran je da poka┼że bogastvo svje┼że prirodne vode kojom je op─çina bogata.
Do 1997. godine Lovinac je bio u sastavu Zadarsko-Kninske ┼Żupanije
Na jugoistoku najve─çeg hrvatskog kra┼íkog polja, Li─Źkog polja, smjestio se Lovinac. U stara doba vodili su tuda preko Velebita najkra─çi trgovo─Źki putevi od mora prema prema unutra┼ínjosti, a i autocesta izme─Ĺu sredi┼ínje i ju┼żne Hratske potaknut ─çe nove mogu─çnosti razvoja tog kraja Like i Li─Źko-senjske ┼żupanije.
Op─çina Lovinac administarativno pripada Li─Źko-senjskoj ┼żupaniji. Ima povr┼íinu od 317,27 km2. Uz Lovinac obuhva─ça i naselja: Gornja Plo─Źa, Kik, Li─Źko Cerje, Radu─Ź, Ri─Źice, Sveti Rok, Smokri─ç, ┼átikada i Vranik.
Iznad samog mjesta Lovinac su ru┼íevine srednjovjekovnog grada Lovinca a ima i nalaza iz rimskog doba. U srednjem vijeku posjedovali su plemi─çi Lovin─Źi─çi. Od po─Źetka 16. stolje─ça pripadao je banu Ivanu Karlovi─çu. Turci ga osvajaju oko 1522. godine. Nakon izgona Turaka 1689. naseljava ga bunjeva─Źko pu─Źanstvo.

Srednja godi┼ínja temperatura u Lovincu ne┼íto je ve─ça od 8┬░C, a u planinskim predjelima od 4 do 6 stupnjeva. U vi┼íljim predjelima snijeg se zadr┼żava od 20 do 70 dana tijekom godine.
Prosje─Źno je od 30 do 80 snje┼żnih dana s vi┼íe od centimetra snijega. Visine snijega kre─çu se od 80 do 150 cm, u planinskom dijelu je 1980. godine zabilje┼żeno 286 cm.

Krajem protje─Źu rijeke Ri─Źica, Opsenica, Kru┼ínica i Banica i bogate su ribom a ima i doma─çe poto─Źne pastrve.
Tu su i dva akumulacijska jezera u Sv. Roku i ┼átikadi za potrebe RHE "Velebit" u Obrovcu na kojima uz ribe ima i pataka. Po obroncima Velebita, Resnika i Li─Źkog sredogorja velike su mogu─çnosti lova na visoku i nisku divlja─Ź gotovo tijekom cijele godine.

Geolo┼íki sastav i gra─Ĺa relativno su jednostavni u najve─çem dijelu op─çine. Prevladavaju karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) uglavnom mezozojske starosti specifi─Źne po svojoj topivosti. Takav sastav stijena utjecao je na prevlast kr┼íkog reljefa sa svim zanimljivostima na povr┼íini i u podzemlju. Iako su manje zastupljene, geolo┼íki starije paleozojske naslage (┼íkriljavci, lapori, pje┼í─Źenjaci, vapnenci...) zna─Źajne su za taj kr┼íki prostor. Naime, te nepropusne naslage okru┼żene vapnencima uvjetuju pojavljivanje vrela u ina─Źe bezvodnoj okolici. Uglavnom se javljaju u podvelebitskom podru─Źju op─çine.
Granicu razdvajanja izme─Ĺu dvaju geolo┼íkih razli─Źitih podru─Źja ─Źini velebitski (li─Źki) rasjed koji se pru┼ża u dinarskom smjeru (SZ-JI) od Radu─Źa preko Svetog Roka.
U reljefnom smislu to je prostor neobi─Źne ljepote. Osnovu reljefa ─Źine hrbat Velebita na jugozapadu, masiv Resnika na sjeveroistoku i ravni─Źarski dio uz li─Źki rasjed. Najvi┼íe kote u op─çini su velebitski vrhovi: Sveto brdo (1753 m) i Babin vrh (1744 m). Od tih vrhova na primorsku se stranu ru┼íe strmoglave stijene zavr┼íavaju─çi gotovo 1000 m duboko u Velikoj Paklenici. Na li─Źku se stranu planinski hrbat tako─Ĺer strmo ru┼íi linijom li─Źkog rasjeda prema Lovincu, ali tu je kr┼í mnogo pitomiji i zeleniji. Uzdu┼ż li─Źke padine od prijevoja Mali Halan postoji pregib na kojem se izmjenjuju guste ┼íume i travnati dolci s nepresu┼ínim izvorima.
Hidrolo┼íke osobine lovina─Źke op─çine odraz su dominantne vapnena─Źko-dolomitne gra─Ĺe Like. Ri─Źica, Obsenica i Kru┼ínica s pritokama, manje su ponornice koje nadzemno teku promjenjivim kapacitetom i nestaju u podzemlju. One su zna─Źajan vodoopskrbni i energetski potencijal tijekom cijele godine. Osim toga dobar dio vodotoka u novije je vrijeme (1999/2000) poribljen i ure─Ĺen pa su stvoreni dobri uvjeti za ┼íportski ribolov.

Ri─Źica - izvire u selu Radu─Ź na koti 595 m n.m., a ponire na 547 m n.m. kod Gra─Źaca u podru─Źju ┼átikade. Duljina toka kroz podru─Źje lovina─Źke op─çine je 15 km. ┼áirina joj je 5-15 m, a dubina 50-300 cm. Desni pritoci Ri─Źice su: Jadi─Źevac i Brni─Źevo, a lijevi Rakitovac i Suvaja. Nekada je na Ri─Źici s pritocima bilo 13 vodenica.
Obsenica - izvire u selu Lipa─Ź na koti 580 m.n.m., a ponire nakon osam kilometara. Duboka je 50-400 cm. ┼áiroka je 5-10 m. Glavna pritoka je Radu─Źica. Na Obsenici kod Sv. Roka izgra─Ĺena je akumulacija za RHE Obrovac. Vode Obsenice se kanalom du┼żine 1230 m odvode u Ri─Źicu. Nekada su preko Obsenice prelazila ─Źetiri mosta i na njoj su bile vodenice i valjaonice sukna.
Kru┼ínica - formiraju je dva izvori┼ína buji─Źna kraka ┼íto izviru podno Velebita na visini 660 m (580 m n.m.). Ponire blizu zaselka ┼áilovi─çi u Loti─çima na 536 m n.m. (najni┼ża kota u op─çini). Desna pritoka joj je Prosinjak. Velika visinska razlika (124 m od izvora do u┼í─ça) uvjetuju njenu veliku brzinu i erozionu snagu. Srednji godi┼ínji protok je 0,5 m/sek. Preko Kru┼ínice prelazi most i cesta iz Sv. Roka na Mali Halan.
Stalna vrela: Kru┼ínica, Obsenica, Holjevac, Li┼í─çani bunari, Crveni potoci...) U masivu Resnika visinom se isti─Źu grebeni Trovrh (1234 m), Risovac (1112 m) i Jasenar (1178 m). Pojedina brda (Komi─Ź, Mirka─Źa, Vrletu┼ía, Petra┼íi─ça vrh) od grebena su odvojena dugim dolcima. Ra┼í─Źlanjenost reljefa slika je tog dijela op─çine. Visoki grebeni i zasebni vrhovi izmjenjuju se s bujnim dolinama, dragama i prijevojima.
Vrela Resnika (sjeveroisto─Źno od li─Źkog rasjeda) uglavnom su periodi─Źna.
Najpoznatija su: Zirovac, Šestanovac, izvori Jadove i Suvaje, Čatruja, Bakovac, Grabovac.
Sredi┼ínji dio op─çine smje┼íten je na jugoisto─Źnom rubu Li─Źke zavale. Taj ravni─Źarski prostor utonuo uz li─Źki rasjed zatvoren je planinskim okvirom Velebita, Resnika i izdancima Li─Źkog sredogorja. Specifi─Źnost tog dijela op─çine su ve─ça i manja polja u kr┼íu - Lovina─Źko, Svetoro─Źko, Vrani─Źko, Smokri─Źko, Brni─Źevsko. Rijeke ponornice koje teku poljima periodi─Źno ih plave i talo┼że bogate nanose. U pitomom pejza┼żu Lovina─Źkog polja posebno se isti─Źu osamljeni bre┼żuljci (humovi) s kojih se pru┼ża prekrasan pogled - Zir (852 m), pri vrhu je atraktivna spilja, i Cvitu┼ía (665 m). Stalna vrela u Lovincu i okolici su: Sari─ça jezero u Pareginom polju, Lovina─Źki izvori, Klokotu┼ía, Kuduzovac... Plodno tlo, povr┼íinski tokovi (Ri─Źica, Suvaja, Obsenica, Kru┼ínica), ni┼że nadmorske visine (oko 600 m) i prohodnost okupili su glavninu stanovni┼ítva op─çine upravo na rubovima polja u kr┼íu.

Na podru─Źju op─çine Lovinac razlikujemo prirodna (kr┼íka) i umjetna jezera. Kr┼íka jezera - izvor Jadova je jezerce na koti 640 m u blizini naselja Plo─Źa. U njega uti─Źe nekoliko potoka i ima stalnu vodu. Jezero Sari─ça tako─Ĺer ima stalnu vodu, nalazi se u dijelu Lovinca - Peregino polje. Posebna zanimljivost su podzemna kr┼íka jezera u Vrani─Źkoj i Poljanskoj spilji, ali nisu u dovoljno istra┼żena (za sada).
Umjetna jezera - akumulacije Jezero Obsenica (Sv. Rok) dugo je oko 2,5 km, a ┼íiroko 200-800 m. Povr┼íina mu je 90,0 ha. U njemu se akumuliraju vode Ri─Źice i Obsenice. Jezero ┼átikada je kompenzacijski bazen za akumulaciju voda Obsenice, Ri─Źice i Otu─Źe. Povr┼íine je 334,0 ha. Dovodni i tla─Źni tunel slu┼że za rad HE Obrovac (u Mu┼íkovcima, uz desnu obalu Zrmanje). Oba jezera su poribljena uglavnom poto─Źnom pastrvom.
Tla su u Lici odre─Ĺena vapnena─Źkom podlogom, ve─çim nagibom zemlji┼íta i vla┼żnijom klimom. Ra┼íirena su isprana kisela tla, te sme─Ĺa i crna tla na vapnencima i dolomitima su plitka i slabe kakvo─çe, pogoduju rastu ┼íuma i livada. Najve─çu vrijednost imaju mlade naplavine polja u kr┼íu, kao najpogodnije za ratarsko-sto─Źarsko gospodarstvo, ali zbog izrazite depopulacije op─çine nisu dovoljno iskori┼ítene.
┼áume su velika prirodna vrijednost op─çine Lovinac. Uglavnom su rasprostranjene na planinskom okviru. Najve─çi udio imaju biljne zajednice bukovih ┼íuma. Ovisno o nadmorskoj visini mijenja se sastav (i izgled) ┼íume. U ni┼żim zonama na manjim povr┼íinama ┼íume su hrasta kitnjaka. U vi┼íoj zoni (600-900 m) pojas je gorske bukove ┼íume koja na ve─çim visinama prelazi u pojas bukve s jelom. U tim zonama na ve─çim ─Źistinama gorske su livade i pa┼ínjaci. Pretplaninska bukova ┼íuma uspijeva u najvi┼íoj zoni, a stabla su sve ni┼ża i zakrivljenija zbog hladno─çe i vjetra. Gole padine najvi┼íih vrhova u podno┼żju
obrasle su klekovinom ili travom.

─îovjek se na ovom podru─Źju javlja kao lovac na pe─çinskog medvjeda u obli┼żnjim Cerova─Źkim pe─çinama u Velebitu.

U povjesno doba kraj nastanjuje ilirsko pleme Japoda. U anti─Źkim izvorima opisuju se njihove borbe s Rimljanima koje su po─Źele 126. godine prije Krista. Pacificirani su tek 9. godine prije Krista. Romanizacije nije dublje prodrla u postojbinu Japoda koji dolaskom Rimljana nastavljaju ┼żivjeti ┼żivotom sto─Źara.

Naselja su gra─Ĺena uz rub plodnih oranica i pod ┼íumom ─Źime se pokazivala briga za obradivo tlo i blizinu materijala za gradnju brvnara koje su poodavno zamjenile zidane ku─çe. Od stare gradnje jo┼í se ponegdje zadr┼żao strmi krov na ─Źetiri vode te ograda zemlje od suhozida ili pletera grana.

Proizvodnja odje─çe i rublja, u pravilu se odvijala tijekom zime od pripremljene vune, lana i konoplje. Pojedini dijelovi no┼ínje, naro─Źito prsluci, ukra┼íavani su zlatnim ili srebrnim tokama i dukatima. Uz proizvodnju odje─çe i rublja od ko┼że se proizvodila i obu─ça-opanci oputar.

Na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, a u susret Bo┼żi─çu, pravio se poseban borak. U jedan otesani otpiljak ugra─Ĺuje se svi─ça a drvo se oblo┼żi smjesom zemlje, vode i ┼żita i nakon nekoliko dana pa┼żljivo polijeva. Pred sam Bo┼żi─ç borak iznikne i dobije oblik stoga, malo se obre┼że, ukrasi trobojnicom i vo─çem.


Aj Licko Lesce, Otocac i Brinje
ej mala moja, ne zaboravi me

Offline welebit

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 67
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Lovinac
« Odgovori #5 : Travanj 17, 2008, 12:52:01 »
DVI, TRI O LOVINCU


    Lika je oduvijek bila jedno od najatraktivnijih podru─Źja Hrvatske. S Velebitom, najimpersivnijim hrvatskim planinskim masivom, ─Źistim vodama, ─Źistim tlom, o─Źuvanim krajolikom i malim brojem stanovnika predstavlja i jedno od najatraktivnijih podru─Źja za razvoj tradicijske i ekolo┼íke poljoprivrede i planinskog turizma.
Na samom jugu Like, u krajnjem jugoisto─Źnom dijelu gorske Hrvatske, u trokutu Gospi─ç ÔÇô Udbina ÔÇô Gra─Źac smje┼ítena je Op─çina Lovinac. Prostor koji se tradicionalno naziva Lovina─Źkim krajem (prema najve─çem naselju, Lovincu) uglavnom se poklapa s prostiranjem dana┼ínje Op─çine Lovinac. On je prirodno ome─Ĺen izdancima Li─Źkog sredogorja na sjeveru te planinskim masivom Resnika na sjeveroistoku i istoku. Izrazitu geografsku me─Ĺu prema submediteranskom prostoru s ju┼żne, jugoisto─Źne i zapadne strane, ─Źini Velebit. Povoljnost i va┼żnost geografskog polo┼żaja Op─çine proizlaze iz njezina smje┼ítaja na rubu Li─Źke zavale koja je prirodno povezana s Gra─Źa─Źkim poljem. Relativna uravnjenost, manje nadmorske visine (ve─çina naselja je na 570-600 m.n.m.) i prohodnost kraja, prednosti su tog prostora u dru┼ítvenom i gospodarskom smislu. Geoprometno zna─Źenje Op─çine Lovinac proizlazi iz njezina smje┼ítaja u dinarskom planinskom prostoru preko kojeg vodi najkra─ça i najpovoljnija prometna veza Dalmacije sa Sjeverozapadnom Hrvatskom (time i Srednjom Europom). Glavnim tranzitnim pravcem u dolini rijeke Ri─Źice, izme─Ĺu Velebita i Resnika, prolaze zna─Źajni cestovni, ┼żeljezni─Źki i energetski pravci. Danas Op─çinom Lovinac prolazi i najzna─Źajnija autocesta, ┬źDalmatina┬╗, prometna ┼żila kucavica Hrvatske. Tu se nalazi i tunel Sveti Rok, dok se u Op─çinu Lovinac spu┼ítaju dva odvojka s autoceste ┼íto je izuzetno pridonijelo gospodarskom razvoju kraja. Povoljan geografski polo┼żaj omogu─çio je kontinuitet naseljenosti toga kraja od pretpovijesti do danas.
Teritorijalno-administrativnom podjelom op─çina Lovinac pripada Li─Źko-senjskoj ┼żupaniji i obuhva─ça povr┼íinu veli─Źine 350 km┬▓.  Susjedne op─çine su joj Gra─Źac, Gospi─ç, Jesenice, Obrovac, Starigrad i Udbina. Lovina─Źka op─çina gravitira glavnom regionalnom sredi┼ítu Like ÔÇô gradu Gospi─çu

   Naseljenost lovina─Źog kraja se┼że jo┼í u prapovijest. Arheolo┼íka i paleontolo┼íka istra┼żivanja u nedalekim Cerova─Źkim pe─çinama (kod Gra─Źaca) otkrivaju nalazi┼íta iz paleolitika. Na─Ĺene su tisu─çe kostiju spiljskog medvjeda, divljeg konja, jelena... ali i kosti ─Źovjeka, najvjerojatnije lovca na spiljske medvjede. Ostaci keramike, oru─Ĺa, bron─Źano dugme... upu─çuju na to da su se spiljom koristili u kasnijim razdobljima i pripadnici ilirskog plemena Japoda. Tragovi njihove keramike prona─Ĺeni su i u ┼ípiljama u neposrednoj blizini naselja Vranik. Utvr─Ĺeno je da su Japodi naseljavali ovo podru─Źje u prvom tisu─çlje─çu p.n.e. Bili su sto─Źari i hrabri ratnici. Kultura Kelta (Gala) prodire preko Like u te krajeve u 4. st. p.n.e. donose─çi svoje tekovine. Pro┼żimanjem dviju kultura stvara se ratni─Źko-sto─Źarska organizacija ilirskih i ilirokeltskih plemena. Ostaci nekropola, ali i japodskih naselja poput Vrkljanskih gradina, Rukavinske gradine, Cvitu┼íe i Razvale, svjedo─Źe o ┼żivotu tih plemena na ovom prostoru. U 2. st. p.n.e. preko Li─Źkog polja prodiru Rimljani ┼żele─çi pokoriti Japode. ┼Żestoki otpor ilirskih plemena u sukobima s Rimljanima vremenom su se smirili i tada zapo─Źinju mirnija vremena. Organizacijom rimske uprave, Japodi ostaju u sastavu Ilirika (Ilyricum), odnosno provincije Dalmacije. Najva┼żnija ba┼ítina iz rimskog vremena su ceste. Dvije su se rimske ceste spajale kod Lovinca. Jedna je iz Salone preko Gra─Źaca i Lovinca vodila do Oto─Źca i dalje, a druga iz Zadra preko Velebita i Lovinca prema unutra┼ínjosti. Na ulazu u mjesto Lovinac, pored Ri─Źice, ispod brda Cvitu┼ía, gdje su Rimljani imali svoju postaju, prona─Ĺeni su tragovi rimske ceste u du┼żini od 70 metara. Hrvati u to podru─Źje dolaze u prvoj polovini sedmog stolje─ça kao saveznici bizantskoga cara Heraklija (Heraclius), s ciljem da sru┼íe avarsku mo─ç. ┼Żivjeli su u rodovsko-plemenskim zajednicama. Legenda ka┼że da je jedan od bra─çe Lovelos na podru─Źju dana┼ínjeg Lovinca utemeljio svoju zajednicu.
U srednjem vijeku, raspadom prvobitnoga rodovskog ure─Ĺenja, izdvajaju se mo─çne feudalne obitelji koje imaju svoje zemlji┼íne posjede i grade utvr─Ĺene gradove. Povijesni podaci govore da je po─Źetkom 14. st. na tom prostoru postojala starohrvatska ┼żupa Hotu─Źa. Ostaci starohrvatskih gradina na lovina─Źkom podru─Źju svjedo─Źe o tom vremenu - grad Lovinac, Novak grad sa ┼átuli─ça kulom, Vranik, Budak grad, Zagon i Lukavac.
   Osmanlije su taj prostor vojni─Źki zaposjeli 1527. godine. Hrvatsko stanovni┼ítvo bje┼żi pred njima i sklanja se na sigurnija podru─Źja, dok osvaja─Źi po─Źinju naseljavati novo stanovni┼ítvo ÔÇô kr┼í─çane pravoslavne vjere (Vlasi, Srbi) koji su imali posebne povlastice. U ratovima za oslobo─Ĺenje Like od osmanske okupacije osobito se istaknuo senjski pop Marko Mesi─ç.
Osmanska vlast se zadr┼żala do 1683. godine. Izgonom Osmanlija uglavnom odlazi i njihovo stanovni┼ítvo. Jedini materijalni trag iz tih vremena jest kula u Vraniku.
   Lovina─Źko podru─Źje je planski naseljavano u razdoblju 1691.-1712.god. kada i nastaje ve─çina dana┼ínjih naselja. Austrija dobiva u posjed Liku 1699. godine (mirovni ugovor u Srijemskim Karlovcima).Doseljavaju se Hrvati starosjedioci, zatim Hrvati Bunjevci te u velikom broju srpsko stanovni┼ítvo. Prva evidencija o broju stanovnika iz 1712.god. pokazuje da je u lovina─Źkom podru─Źju ┼żivjelo oko 2000 stanovnika. Austrijski poku┼íaj civilnog organiziranja prostora nije uspio i ju┼żna je Lika 1712. godine pripojena Vojnoj krajini. Polovicom 18. st. organizirana je Li─Źka pukovnija (sjedi┼íte u Gospi─çu) u sklopu koje je ure─Ĺena Kumpanija (satnija) sv. Mihovila sa sjedi┼ítem u Lovincu.
 Stabilizirana naseljenost, uvo─Ĺenje ratarske privrede uz postoje─çu sto─Źarsku, te op─çenito bolji uvjeti ┼żivota pridonijeli su porastu broja stanovnika lovina─Źkog kraja. Kraji┼íkim popisom iz 1857.god. zabilje┼żeno je 8385 stanovnika u kumpaniji Sv. Mihovil - Lovinac. Tada je dostignuta najve─ça naseljenost ovih prostora i najve─çi, ikada zabilje┼żen, broj stanovnika op─çine Lovinac. U kraji┼íkom razdoblju formiraju se nova manja naselja uz postoje─ça starija (Lovinac, Cerje, Sv. Rok, Plo─Źa, Ri─Źice, Vranik, Smokri─ç, Kik). Grade se nove ceste i popravljaju stare. Godine 1789. izgra─Ĺena je cesta Gospi─ç - Lovinac - Gra─Źac (dio ,,dalmatinske ceste" koja povezuje ┼Żutu Lokvu preko Like s Kninom). Godine 1832. sagra─Ĺena je cesta Sv. Rok - Mali Halan - Obrovac i tako je ostvarena najkra─ça veza izme─Ĺu Like i Sjeverne Dalmacije. Grade se i crkve: Sv. Mihovila u Lovincu, Sv. Rok isposnik u Sv. Roku, Sv. Marije Magdalene u Ri─Źicama. Godine 1779. osnovana je dr┼żavna trivijalna ┼íkola u Lovincu, a 1816. i narodna Ilirska ┼íkola. U Svetom Roku je Ilirska ┼íkola osnovana 1854., a 1869. u Plo─Źi i ┼átikadi. Vojna je krajina razvoja─Źena 1873., a kona─Źno ukinuta 1881. godine. Do kraja 19.st. ukupan broj stanovnika lagano pada. Razlozi su uglavnom ekonomske prirode. Dio stanovni┼ítva (prete┼żno Bunjevci) iseljava u rijetko naseljene, ali plodne dijelove Bosne (doline Sane i Vrbasa). Nakon razvoja─Źenja Vojne krajine, a pogotovo na prijelazu stolje─ça, Hrvati lovina─Źkog kraja sve se vi┼íe uklju─Źuju u prekomorsku emigraciju, ponajprije u SAD. Kasnija odredi┼íta Lovin─Źana bit ─çe Kanada, Australija, Venezuela, Njema─Źka i druge zemlje. Spori gospodarski razvoj op─çine, nepovoljna gospodarska struktura (najve─çi udio primarnih djelatnosti), sve ve─çi udio starog stanovni┼ítva, lo┼ía prometna povezanost ubrzali su iseljavanje od po─Źetka 60-ih godina do po─Źetka 90-ih godina. Tragedija koja je zadesila Hrvatsku 1991. godine, u op─çini Lovinac prekinula je stoljetnu naseljenost u rujnu 1991.godine. Pre┼żivjeli stanovnici otjerani su u progonstvo, a u svoj razru┼íeni zavi─Źaj po─Źinju se polagano vra─çati nakon 1995.godine. Prema procjeni, u cijeloj op─çini Lovinac danas ┼żivi oko 1000 stanovnika u deset naselja: Gornja Plo─Źa, Kik, Li─Źko Cerje, Lovinac, Radu─Ź, Ri─Źice, Sveti Rok, Smokri─ç, ┼átikada, Vranik. Naselje Vranik ne samo da je najvi┼íe op─çinsko naselje (na koti 920 m n.m.) nego i jedno od najvi┼íih u Hrvatskoj. Naselja su se formirala uglavnom tijekom 18.st. kada se stabilizirala naseljenost. Ve─çina dana┼ínjih naselja nalazi se u blizini nekada┼ínjih srednjovjekovnih gradina. U nizinskom dijelu op─çine naselja su smje┼ítena uz glavne prometnice i vodotoke, na rubovima plodnih polja. Osobitosti op─çine su raspr┼íena naselja uz malobrojne obradive povr┼íine uglavnom na planinskom okviru. Zaseoci patronimi─Źkih imena me─Ĺusobno su odvojeni. Imena tih zaseoka ujedno su i prezimena njihovih stanovnika (biv┼íih i sada┼ínjih). Tako su najpoznatija prezimena iz lovina─Źko kraja - Ivezi─çi, Rup─Źi─çi, ┼áulenti─çi, Vrkljani, Pavi─Źi─çi, Budaci, Jurjevi─çi ... Najve─ça koncentracija stanovni┼ítva i gospodarskih funkcija je u op─çinskom sredi┼ítu - Lovincu (533 stanovnika) Dana┼ínje stanovni┼ítvo op─çine Lovinac ─Źine katoli─Źki Hrvati ÔÇô Bunjevci,  pravoslavni Srbi i ne┼íto Roma.
   
    Klima op─çine Lovinac i ju┼żne Like odgovara op─çim obilje┼żjima klime Gorske Hrvatske. Modifikatorski utjecaj reljefa i nadmorske visine na temperature zraka i raspored padalina vrlo su veliki. Ni┼żi dijelovi imaju osobine pretplaninskog podneblja, dok vi┼íi imaju zna─Źajke planinske klime. Ljeta su umjereno topla i vrlo ugodna, obzirom na ostale dijelove Hrvatske. Srednje srpanjske temperature kre─çu se izme─Ĺu 18 i 22┬║C u ni┼żim dijelovima. Zime su vrlo hladne i o┼ítre. Srednje sije─Źanjske temperature ni┼że su od 0┬║C (prosje─Źno od -2 do 0┬║C). Okolne planine isti─Źu se kao hladniji otoci s 2-5 stupnja ni┼żim srednjim temperaturama ljeti i zimi. Temperaturne inverzije ─Źesta su pojava u kotlinama i poljima tijekom zimskog razdoblja.
   Lovina─Źki kraj spada u najki┼íovitije u Hrvatskoj. Velebit i podvelebitski dijelovi op─çine primaju najvi┼íe padalina (oko 3000 mm god.), jer su kao reljefna prepreka vla┼żni ,,otok" obzirom na ni┼żu okolinu. Pove─çana koli─Źina padalina rezultat je hla─Ĺenja vla┼żnoga i toploga maritimnog zraka. Ni┼żi, sjeverniji dijelovi op─çine primaju ne┼íto manje padalina (oko 2000 mm god.), a zbog utjecaja kontinentalnog re┼żima padaline su u─Źestalije u toploj polovici godine.U tim krajevima snijeg je uobi─Źajena pojava u zimskim mjesecima i njegov udio u ukupnoj koli─Źini padalina varira izme─Ĺu 5 i 20%. Iako u pravilu po─Źinje padati u studenome, nije rijetkost da zalepr┼ía i u travnju. Prosje─Źan broj snije┼żnih dana u Lovincu je izme─Ĺu 30 i 80 godi┼ínje. U ravni─Źarskim dijelovima snje┼żni pokriva─Ź debljine 30 i vi┼íe centimetara zadr┼żava se desetak dana godi┼ínje, dok na planinama izme─Ĺu 20 i 70 dana. Maksimalna visina snijega se kre─çe izme─Ĺu 80 i 150 cm. Naju─Źestaliji vjetrovi u Lovincu su iz sjeverozapadnjak i sjevernjak.
   
     Danas je Op─çina Lovinac najpoznatija  po o─Źuvanim i za┼íti─çenim prirodnim vrijednostima. Tu su atraktivni prirodni pejza┼żi, guste netaknute ┼íume, brojni kr┼íki fenomeni, ─Źiste vode i ─Źisti okoli┼í.  Podru─Źje Op─çine Lovinac obuhva─ça velike dijelove Nacionalnog parka Paklenica, poput specijalnog rezervata Sveto brdo, i Parka prirode Velebit. Geolo┼íki sastav i gra─Ĺa relativno su jednostavni, u najve─çem dijelu op─çine, prevladavaju karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti) uglavnom mezozojske starosti specifi─Źne po svojoj topivosti. Takav sastav stijena utjecao je na prevlast kr┼íkog reljefa sa svim zanimljivostima na povr┼íini. Tu su slikovito oblikovani vrhovi, kukovi, grede, ponikve, ┼íkrape, kr┼íke depresije ... Brojni su i speleolo┼íki objekti (spilje, ponori, jame), ali zasada manjim dijelom istra┼żeni. Posebno se mogu izdvojiti ┼ípilja Debelja─Źa, prona─Ĺena prilikom eksploatacije kamena za izgradnju autoceste, budu─ça velika turisti─Źka strakcija, zatim Rokina ┼ípilja, Vrani─Źka ┼ípilja, Strmoti─ça ponor i Babina jama. Op─çina obiluje rije─Źnim tokovima, ponornicama, potocima i izvorima kvalitetne podzemne vode ┼íto joj je  jedan od najve─çih gospodarskih potencijala.
     Vegetacija je goleme vrijednosti i gotovo je potpuno o─Źuvana. Osim vrijednih biljnih zajednica bukovih ┼íuma, pozornost privla─Źe brojni endemi (Kitaibelov jaglac, hrvatsko zvonce, dinarska o┼ítrica, Waldsteinova zvon─Źika, velebitski karanfili, siri┼ítare, pakujac) i za┼íti─çene biljne vrste (tisa, bo┼żur, veprina, alpski kotrljan, kranjski ljiljan i mnoge druge). Posebnu vrijednost lovina─Źkog kraja ─Źine brojne vrste samoniklog ljekovitog bilja, ─Źiji uzgoj u kontroliranim uvjetima, a u cilju o─Źuvanja prirodnih stani┼íta i njhove biolo┼íke raznolikosti razvija Poljoprivredna zadruga Lovinac. Najvi┼íe kote u op─çini su velebitski vrhovi: Sveto brdo (1753 m) i Babin vrh (1744m).  Podru─Źje op─çine Lovinac obiluje i jezerima. To su prirodna (kr┼íka) i umjetna jezera poput akumulacijskog jezera u ┼átikadi i akumulacije rijeke Opsenice u Svetom Roku, omiljenog ljetnog izleti┼íta stanovnika Op─çine s ure─Ĺenom ┼íljun─Źanom pla┼żom.
     Op─çina Lovinac danas se ubrzano gospodarski razvija. U cilju ┼íto boljeg o─Źuvanja svojih priodnih resursa, kulturnih i tradicijskih vrijednosti, porenula je projekt odr┼żivog razvoja ruralnog  turizma baziranog upravo na valorizaciji naslije─Ĺa. Jer, upravo ono ┼íto je do nedavno bilo ko─Źnica ekonomskog razvoja: malo stanovnika, disperzija naselja, male poljoprivredne povr┼íine i nerazvijena poljoprivreda, danas je postalo najve─ça komparativna prednost Op─çine Lovinac.
 Veliki je pokreta─Źki ─Źinitelj nova autocesta, koja se u ovom prostoru spaja s brzom cestom Gornja Plo─Źa - Udbina i koja ovdje ima dva ulaza/izlaza: Gornja Plo─Źa i Sveti Rok (gdje se kri┼ża sa starom cestom Gospi─ç ÔÇô Gra─Źac). Malu udaljenost od Jadrana savladavaju i ┼żeljezni─Źka pruga Zagreb - Knin - Split (Zadar, ┼áibenik) te regionalna i dr┼żavna cesta (Gospi─ç - Gra─Źac - Obrovac). Turizam i proizvodnja zdrave hrane, pri uvjetima velike prometne dostupnosti ÔÇô upravo su oni aduti s kojima Hrvatska ra─Źuna biti konkurentna na europskom i svjetskom tr┼żi┼ítu u budu─çnosti.


                                                                                                                                                     Autori ─Źlanka
                                                                                                                                            Bojana Markoti─ç-Krstini─ç
                                                                                                                                                    Nikola Vidakovi─ç





Reci mala il oćeš il nećeš,
da baraba ne dolazi d┼żaba smijem

Offline welebit

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 67
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Lovinac
« Odgovori #6 : Travanj 21, 2008, 21:58:50 »
SPOMENICI KULTURE U OP─ćINI LOVINAC

Arheološki lokaliteti: gradine s nekropolama ilirskog plemena Japoda iz prvog tisućljeća p.n.e. do 2 st. n.e. - Piplica, Razvala, dvije Vrkljanske gradine, Brkina greda, Rukavinska gradina, Cvituša.

Starohrvatske gradine srednjovjekovne Hotu─Źke ┼żupe

Grad Lovinac - pretpostavlja se da ga je u 14. stolje─çu. sagradila porodica Lovin─Źi─ç. Smje┼íten je kilometar jugoisto─Źno od crkve u Sv. Roku.

Grad Novak (┼átuli─ça kula) je gradila starohrvatska plemi─çka porodica Novakovi─ç. Prvi put se spominje u 15. stolje─çu. Ostaci razvalina u naselju Plo─Źa.

Batini─ça kula; nalazi se dva kilometra jugoisto─Źno od Novak grada
 
Vranik grad - u predturska vremena bio u posjedu plemi─çke porodice Vranioh, po kojoj naselje Vranik ba┼ítini ime. Sagra─Ĺen je na o┼ítrom vrhu grebena Budak-Krkinac.
 
Budak grad je sagra─Ĺen na usamljenoj glavici Viso─Źici malo sjevernije od Lovinca.
 
Zagon grad ne┼íto ju┼żnije od Budak grada na usamljenoj glavici Volarici. Pretpostavlja se da je njemu pripadalo podru─Źje dana┼ínjeg Lovinca.
 
Grad Lukavac (Gradina, Gradac) u Ri─Źicama se spominje u zapisima iz 1509. god. kao tvrdi grad (Kastrum) kneza Ivana Karlovi─ça. Pretpostavlja se da je grad bio upravni centar ┼żupe Hotu─Źa.
Reci mala il oćeš il nećeš,
da baraba ne dolazi d┼żaba smijem

Offline welebit

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 67
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Lovinac
« Odgovori #7 : Travanj 21, 2008, 22:05:13 »
SPOMENI─îKE VRIJEDNOSTI

- dio rimske ceste (II-VII st. n.e.) kod Cvituškog mosta

- Vrani─Źka turska kula, ku─ça Marka Kova─Źevi─ça "Markine"
   
- avan u kojem se sitnio barut izdubljen u stijeni kod utvrde Lovinac
   
- stanica dili┼żanse - Mali Halan
   
- Zduni─ç kula, koju je izgradio ┼żupnik Zduna u 18. stolje─çu.

- vodenice na vodotocima (Suvaja, Jadova, Banica, Ri─Źica, Obsenica, Goljevac)
   
- kapele (Štikada, Vranik, Ivan na gori - Velebit kota 1017 m)
   
- oznake i spomenici u spomen gradnje ceste (Mali Halani)
 
- cestarske ku─çice, miljokazi, lijepo oblikovani kaptirani izvori za prolaznike
   
- sto─Źarski stanovi - bivci (bivak)
   
- mirila, mjesta vezana uz pogrebe, po─Źivali┼íta
   
- ZIR kamen, najve─çi kamen me─Ĺa┼í u Lici (825 t)
   
- stare ┼íkole koje treba obnoviti u Lovincu, Sv. Roku, Plo─Źi, Cerju, Ri─Źicama i Smokri─çu
Reci mala il oćeš il nećeš,
da baraba ne dolazi d┼żaba smijem

Offline welebit

  • Mladi Li─Źan/ka
  • **
  • Points: 0
  • Postova: 67
  • Karma: +5/-0
  • Spol: Mu┼íki
Odg: Lovinac
« Odgovori #8 : Travanj 22, 2008, 08:17:37 »
 ┼ŻUPE LOVINA─îKOG KRAJA

┼Żupa svetog Mihovila - Lovinac
Osnovana je 1690. godine na prostorima gdje je ┼żupa postojala od davnina. Osniva─Ź ┼żupe je kanonik Senjske biskupije, ┼żupnik u Brinju, zapovjednik i organizator osloba─Ĺanja Like od Turaka - ┼żupnik i sve─çenik Marko Mesi─ç.
┼Żupna crkva svetog Mihovila arhan─Ĺela izgra─Ĺena je 1704. god. u Lovincu. Gra─Ĺena je u baroknom stilu s visokim zvonikom.
Unutrašnjost su joj krasila tri oltara, orgulje, strop oslikan freskama, ispovjedaonica, krstionica, propovjedaonica.
Uz ┼żupnu crkvu sagra─Ĺena je na glavici Cvitu┼íi crkvica posve─çena sv. Anti - za┼ítitniku pastira. U selu Vranik izgra─Ĺena je crkvica posve─çena sv. Franji.
U sredi┼ítu Lovinca 1936. god. izgra─Ĺena je kapelica posve─çena Gospi - Bla┼żenoj Djevici Mariji.

┼Żupa svete Marije Magdalene - Ri─Źice
Osnovana je 1790. god., a ┼Żupna crkva sv. Marije Magdalene izgra─Ĺena je 1811. god. u baroknom stilu.

┼Żupa svetog Roka - Sv. Rok
┼Żupa je osnovana 1790. godine., a crkva je izgra─Ĺena 1768. god. na mjestu nekada┼ínje srednjovjekovne crkve. Dodatno ju je uredio 1824. god. barun Josip Vrkljan.

Sve tri ┼żupne crkve te┼íko su stradale u Domovinskom ratu. Potpuno su spaljene, sa svim inventarom. Ostali su samo goli zidovi.
Kapele u Vraniku, u središtu Lovinca i na Cvituši su minirane.
Zahvaljuju─çi pomo─çi Ministarstva razvitka, useljeni┼ítva i obnove, Ministarstva kulture RH, te donacijama pojedinaca iz domovine i svijeta, crkve i kapele su u potpunosti obnovljene. Svete mise se redovito odr┼żavaju u sve tri crkve.
Reci mala il oćeš il nećeš,
da baraba ne dolazi d┼żaba smijem

Offline medvid

  • Novi Li─Źan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 33
  • Karma: +0/-0
Odg: Lovinac
« Odgovori #9 : Lipanj 19, 2008, 12:57:42 »
evo malo Lovinca,slikano nekidan



 


Back to top