Autor Tema: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj  (Posjeta: 6204 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj
« : Prosinca 21, 2007, 00:03:42 »
Plav je čamac koji su koristili žitelji Gacke u gornjem toku rijeke (Sinac, Lešće, Čoviće, Prozor, Otočac i Švica).Naziv potječe iz staroslavenskog glagola <<Plavati - Plivati>>.U konstrukciji i izgledu nije pretrpjela nikakvu promjenu računajući od najstarijeg opisa i crteža (Valvosar 1689).
Stari Otočac kao grad na vodi nije mogao funkcionirati bez plovila.Nije imao pokretni most koji bi dopirao do obale, već se moralo plovilom približiti do utvrde.U Gackoj je plav postojala iz gospodarskih razloga sve do potkraj 20. stoljeća, a danas kao turistička atrakcija.Iz plavi su žene prale i ispirale rublje na rijeci, a u toplijem dijelu godine bi se mladež vozala uzvodno i nizvodno rijekom.U plavi se vozilo žito u mlim (malin).Prozorani su plovili u mlin do Švice (8 do 12 km) ili Sinca (od 15 do 20 km).Na plavi su Gačani išli kosit resu (u Sincu kreš) podvodno bilje-kao hrana za stoku.Osobito je to važno bilo zimi i u rano proljeće kad se nebi imalo dovoljno sijena.Oblikom i dužinom plav podsjeća na plovilo  u Africi na rijeci Kongo, na Amazoni i drugim krajevima svijeta.
 
Način izrade i uporaba



Plav je rađena od debla četinara duljine najmanje 6 i širine od 0,60 do 100 cm.deblo bi velikom sjekirom za tesanje (Bradviljem) otesali s gornje strane za trećinu debljine, a zatim bi je postrance tesali dobivajući okomito ravne stranice (bande).Plav bi tesanjem dobila kosinu na prednjeme i zadnjeme dijelu.Pramac plavi (prvi čun) bio je gornjidio trupca, a krma (zadnji čun) donji dio.kad bi se obradila vanjska površina plavi dubila bi se unutrašnjost



To bi se radilo sa velikim dlijetom zakrivljene oštrice (teslon).Debljina bande od plavi iznosila je 5-7 cm, ok je debljina dna iznoila oko 8-10 cm.U koritu plavi pri zadnjemu djelu ostaljao bi se maleni prag (čunić), čija je svrha bila da se voda iz rese ne saljeva veslaču pod noge.
Kod gradnje plavi pazilo se da su i jedna i druga strana odnosno njeno dno ujednačene debljine kako se plav nebi naginjala na vodi.
ničim dodatnim se nebi premazivala ili dorađivala.Vijek trajanja joj je bo od 10 do 12 godina, ovisno o kvaliteti drva i debljini. Kad bi plav bila neupotrabljiva za plovidbu, vlasnik ju je znao prepiliti i napraviti jasle za blago u štali.Na prvom čunu nalazio bi se željeznim klinom učvršćen lanac s kojijm bi se plav privezivala za obalu rijeke (brodišće).Plav je imala dobru stabilnost na vodi. Tome je pridonosila njena konstrukcija. Zadnji čun je bio masivniji, i dno je bilo deblje jer je i donj dio trupca bio deblji, pa je to bio svojevrsni stabilizator plovila. Plav se nije olako prevraćala trebalo ju je dobro zaljuljati da bi se prevrnula. Kad u njoj nije bilo tereta, rub bande bio bi 10-20 cm nad vodom, a kad bi bila natovarena teretom rub bande bio bi svega 5-6 cm iznad vode. O stabilnosti plavi govori i činjenica da je bilo mnogo Gačana koji su koristili plav cijelog života, a da nisu znali plivati i da gotovo nije bilo utapanja zbog prevrtanja plavi.

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj
« Odgovori #1 : Travnja 27, 2008, 09:26:23 »
Za upravljanje plavi potrebna je bila određena tehnika. Za veslanje je služilo jedno veslo dužine 150-170 cm.



Veslo je bilo građeno od jelovine ili bukovine, a u donjem dijelu je bilo prošireno. Iako se veslalo u jednu stranu (najviše na desnu), plav se nije zanosila u stranu. To je zbog njene težine i dužine, dijelom zbog konstrukcije u građenju, a dijelom i zbog načina u veslanju. Kod veslanja veslo bi se uranjalo u vodu uz plav gotovo okomito i potiskivalo plav, tako se nije stvarao otpor vode koji bi plav zanosio u desnu ili lijevu stranu. Ako bi se htijelo da plav skrene desno onda bi se veslom zahvaćala voda uz samu plav i odgurivala od plavi, a ako bi se htjelo na liojevu veslom bi se grabila voda prema plavi. Veslao se sjedeći ili stojeći.
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj
« Odgovori #2 : Siječnja 23, 2012, 20:32:36 »
Moj otac početkom 80-ih godina izbacuje (pulja) vodu iz plavi.


Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj
« Odgovori #3 : Siječnja 24, 2012, 20:40:04 »


Gacka plav---na listi zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske

Za nekoga to ne mora biti značajna vijest, ali za sve one koji znaju što je tradicija i što kulturno dobro, stavljanje umijeća izgradnje Gacke plavi na listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske doista je važna vijest. Nije ta vijest važna samo Katedri Čakavskoga sabora pokrajine Gacke iz Otočca kao predlagaču da se plav stavi na spomenutu listu, ta vijest je važna i Gradu Otočcu i religiji Gackoj, i Ličko-senjskoj županiji i cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. O čemu se radi?

Plav je posve specifičano tradicijsko plovilo, karakteristično za rijeku Gacku. Specifičnost joj je u tome što je monoksil, izrađen u jednom komadu od jelove ili smrekova trupca. Ne nalazimo ga u suvremenosti (također ni u nekoj bližoj prošlosti) ni na jednoj susjednoj rijeci (nap. na rijeci Lici) ili na bližim rijekama Dunavskoga sliva (nap. Uni, Korani, Dobri). Na drugim hrvatskim rijekama odavno su su se prestali koristiti monoksili, koristila su se i koriste plovila građena iz više komada drveta.

Imenica plav (ženskoga roda s dugosilaznim naglaskom) je jezično posve specifična ne samo u gackom čakavskom dijalektu već i u cijelom hrvatskom jeziku i nema imenice iste semantike nigdje drugdje. Najbliže tome je splav (i splavariti) i poima više trupaca provizorno povezanih za jednokratnu plovidbu (transport) rijekom. Dakle, već sam naziv plav upućuje da potjeće iz nekoga davnoga prošloga vremena, svakako mnogo stoljeća udaljenoga jer potječe od staroslavenskoga glagola plaviti, što znači plivati. Od starosti ovoga naziva svjedoči činjenica da u gacko čakavskome dijalektu 20.st. nema ni jednog drugog pojma koji asocira na plav ili plavati, već su u upotrebi termini poput „plivat „,“preplivat““isplivat““plivanje“i sl. što uzrokuje da je došlo evolucijom dijalekta do promjene, ali je imanica „plav“ostala jezično konzervirana i svojstevna ovom plovilu, dakle i lingvistika daje prilog tome da je ovaj monoksil prastaroga postanja slavenske provenijencije.
Prve povijesne podatke o plavi na rijeci Gacki možemo pratiti tek iz drge polovice 17.st. Johann Weikhard Valvasor u svome djelu Die Ehre des Herzogthums Krain (Slava vojvodine Kranjske) iz 1689.god. daje vedutu staroga Otočca, smještena na otočiću (Otočac=otoćić) usred rijeke Gacke, zapravo gradu na vodi (Wesserburg). Oko otočića je narasla široka rijeka Gacka (Gaczka Fluvius), a na vodenoj površini čak i četiri plovila. Plovila su niska i relativno duga, u odnosu na veličinu ljudske figure može se i odrediti da imaju i prosječnu dužinu oko 5 do 6 metara, što što odgovara proporcijama plovila poznatih u 20.stoljeću. Kada Valvasor opisuje Otočac u navedenom djelu, on kaže: Ove kućice u nizu stoje toliko usko toliko uz drugu da naoko poput nekoga grada čine neku vrstu ulica i prolaza kojim se po želji može voziti čamcima.
Zatim piše:Ove kućice ipak nisu, kako je inače bio običaj gradnje, tik jedna uz drugu, već se nalaze nasamo usred vode, tako da ako neki susjed hoće drugom onda se on mora poslužiti manjim čamcem ili nekim sličnim.
Jer pored utvrđenog grada na samom otočiću, Otočac je bio smješten na sojenicama na vodi oko grada. Upravo komunikaciju između tih kućica na vodi Valvasor opisuje škrto, ali zato nadoknađuje crtežom. Nažalost, drugih podataka u povijesnim izvorima o plavi nema, osim fotografija. Plav su Gačani koristili pretežno u gospodarske svrhe. Njena primarna uloga nije bila plovidba rijekom radi plovidbe, ili prelaska od jedne obalena drugu u vrijeme kada su mostovi bili rijetki, niti radi  ribolova, njena primarna uloga je bila ni s čim zamjenjiva u košenju i dovoženju rese ili kreše(podvodnoga bilja) kao hrane marvi, osobito u zimskome periodu oskudice u krmivu. Na plavi bi se seljaci otiskali i po desetak i više kilometara uzvodno ili nizvodno rijekom Gackom kako bi pronašli resu, zaustavili se postavili plav okomito na tok matice i s kosom nasađenom na izuzetno dugo kosište specifičnim trzajem kosili resu koja bi isplivala na površinu i zaustavljala se većim dijelom  uz plav, odnosno nizvodno na postavljenim brkljama. Kako bi kosac pokosio resu, posebnim grabljama rijetkih zubaca ubacivao bi je u plav te odlazio na drugo mjesto nakositi još rese ili se već natovaren vraćao kući.

Izvor:Vrilo

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Odg: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj
« Odgovori #4 : Ožujka 05, 2012, 20:24:07 »
Plav na Gackoj



Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

 


Back to top