« : Srpnja 24, 2011, 22:41:28 »
U Hrvatskoj se prvi put kolede spominju u dubrovaÄkom Statutu iz1292. godine. Vuk Stefanović Karadžić naveo je da se obiÄaj koledanja kod pravoslavaca izgubio, a da kod katolika joÅ¡ traje i dodaje da "Äitava koleda, reÄe se i sad kad ide mnogo ljudi zajednoâ€.
Koleda je rijeÄ mnogostrukoga znaÄenja. U usmenom su diskursu inazivi: kolenda, kolendra(u Splitu i okolici), koledva(u Dubrovniku iokolici, Belom na otoku Cresu), a izvoÄ‘aÄi se nazivaju koledaÅ¡i,kolendaÅ¡i, kolendraÅ¡i, koledvaÅ¡i; te kolojani (u Zlarinu kod Å ibenika), koleÄ‘ani (kod Hrvata u Rumunjskoj, a u Gdinju na Hvaru ophod se zove koleÄ‘anje!); junaki i ditići kod gradišćanskih Hrvata. Nazivaju se joÅ¡ i koledvaÄi i kolijani. U Istri, Hrvatskom primorju pa i Lici nazivaju se i fiole (prema pripjevu “fioleâ€).
Koleda znaÄi: skupno pjevanje muÅ¡kedjece, mladića pa i odraslih ljudi; pjevanje (kolendanje) mladića djevojci pod ponistrom; obred, ophod, pjesma,
Äestitanje; božićni kruh, božićno darivanje, božićna vatra, božićna slama koja se na Badnju veÄer prostirala po sobi; Badnji dan, Novu godinu. Koleda znaÄi i krijes koji sepalio na Jurjevdan (23. travnja) i na Ivandan (24. lipnja) te krijes koji sepalio za vrijeme biranja seoskih kraljeva. Koledom su se nazivale obredne vatre koje su palili uskoci. Kod gradišćanskih Hrvata koledati znaÄi prositi (tražiti darove). O postojanju koleda kod drugih slavenskih naroda svjedoÄe inazivi: koljada (u ruskom), koleda (u srpskom, slovenskom, bugarskom, ÄeÅ¡kom, poljskom). Neki etnolozi i antropolozi navode da naziv koleda potjeÄe od imena praslavenske i sveslavenske božice Kolede ili boga Koleda. Koleda baÅ¡tini naziv prema grÄkom i latinskom glagolu caleo Å¡toznaÄi zazivati, pozivati, sazivati. Neki znanstvenici smatraju da naziv koleda potjeÄe od latinske rijeÄi kalendae Å¡to znaÄi prvi dan u mjesecu.
Koledarski ophodi izvodili su se u razliÄitim krajevima u razliÄito vrijeme: od Sv. Martina (11. studenoga) na KorÄuli; na BraÄu u adventu u onim kućama gdje je imenjakinja ili imenjak svetice ili sveca: na Sv.Katu (25. studenoga), Sv. Andriju (30. studenoga), Sv. Barbaru (4.prosinca), Sv. Nikolu (6. prosinca), Sv. Luciju (13. prosinca), Sv. Tomu(21. prosinca), na Badnjak (24. prosinca), na Božić (25. prosinca), na Sv.Stjepana (26. prosinca), Sv. Ivana (27. prosinca), uoÄi i na Novu godinu,te na Sveta tri kralja (6. sijeÄnja).
Koledarske je skupine najÄešće Äinilopet do sedam mladića. Kod gradišćanskih Hrvata koledarska je skupina brojala dvadesetak mladića. Koledari idu od kuće do kuće pjevaju, Äestitaju imendan ili blagdan koji je toga dana te traže simboliÄne darove. Koledare su ponekad Äinili momci i djevojke zajedno. Pokatkad su to bili samo odrasli ljudi, a ponekad muÅ¡ka djeca (djeÄurlija).
U Belom naotoku Cresu djeÄaci su od dvanaest – trinaest godina odmah nakon Å¡to bi poveÄerali na Badnju veÄer zapalili feratić, uzeli vrećicu i otrÄali iz kuće. Na veÄer bi se sastali u skupine po tri – Äetiri i po dogovoru krenuliobilaziti selo. IÅ¡li bi do kuća u kojima su znali da će dobiti darove te bipo kucali i svima Äestitali Božići predstojeće blagdane.
Premda se motivi u koledarskim pjesmama prepleću s motivima adventskih i božićnih usmenih lirskih vjerskih pjesama, te su pjesme pretežito svjetovne. Strukturom su bliske zdravicama i blagoslovima. NajÄešće im svaki stih zavrÅ¡ava pripjevom koledo, koledo. Većina je antologiÄara adventske i božićne pjesme nazivala koledskim. Sadržaj je koledarskih pjesama raznovrstan i varira od ljubavne, povijesne, mitske do vjerske tematike. Koledari su u svojim pjesmama veliÄali domaćine i njihove dvore, a za darove nisu vele iskali. Koledarske su pjesme vesele,živahnoga ritma. U njima su Äesto prisutne Å¡ale, ali i kletve ukoliko domaćin ne bi simboliÄno darovao koledare. Adventske i božićne pjesme pripadaju usmenim lirskim vjerskim pjesmama (molitvama) i njih vjernici mole pojedinaÄno, primjerice na Dan BezgrjeÅ¡nog zaÄeća Blažene Djevice Marije (8. prosinca); ili skupno kao na Badnju veÄer ili pak u crkvama za vrijeme svetih misa. Kolede su s obzirom na tekst koji je pratio dionice ophoda imale tridijela. Prvi je dio
Äinilo pjevanje pod prozorom, kapijom ili vratima doma, a drugi i treći dio izvodili su se u domu domaćina. Uvod je Äinio pozdrav ukućanima, na primjer:
Pukla grana od orija,
faljen Isus i Marija.
Priko svega sela prošli,
na poštena vrata došli.
Na poštena ova vrata,
a u Ante ka u brata.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Koleda - fiole (Posjeta: 5746 )
