« Odgovori #21 : Travnja 08, 2008, 10:34:45 »
"LeptolitiÄki urezi na stijeni u SiniÄić Å¡pilji, 9500. g. pr.K"
SiniÄić Å¡pilja za sada jedina u Hrvatskoj krije pretpovijesno slikovno pismo urezano u stijenu kanala
"LeptolitiÄki urezi na stijeni u SiniÄić Å¡pilji, 9500. g. pr. K.".
SiniÄić Å¡pilja za sada jedina u Hrvatskoj krije pretpovijesno slikovno pismo urezano u stijenu kanala
NeÅ¡to mlaÄ‘e staniÅ¡te i tragove nalazimo upravo na podruÄju Brinja.
Sve donedavno je SiniÄić Å¡pilja, koja se nalazi na putu od Brinja prema Letincu, skrivala svoje tajne.
U njoj je živio paleolitski lovac prije 9500 godina prije Krista, (razdoblje mlaÄ‘eg mezolitika) koji je na glatkom stijenju Å¡pilje ostavio joÅ¡ neodgonetnute leptolitiÄke urezane slikovne prikaze.
Grupa ureza, sliÄnih germanskim runama, najvjerojatnije je primitivni mjeseÄev kalendar.
U Å¡pilji je pronaÄ‘eno i ostataka keramike. ÄŒovjek je joÅ¡ uvijek bio lovac koji se privikavao sjedilaÄkom naÄinu života.
Tlocrt Å¡pilje objavljen u Äasopisu "Speleo’zin"br. 10 iz sijeÄnja 1999.
Od Brinja smo se uputili cestom u smjeru Letinca ka SiniÄić Å¡pilji, i nakon kraćeg lutanja opet bili srećkovići. U, u to vrijeme opustjelom, zaseoku Kalanji ipak je naiÅ¡ao jedan mjeÅ¡tanin, i to - stanovnik kuće smjeÅ¡tene iznad Å¡pilje.
Ljubazni domaćin proveo nas je puteljkom do ulaza u špilju, pred kojim smo istog trena - usred vrelog kolovoškog dana - navukli na sebe majice dugih rukava.
Iz Å¡pilje hladno puÅ¡e zbog strujanja zraka izmeÄ‘u njezina dva ulaza. Opremljeni samo baterijskim svjetiljkama i fotoaparatima uhodali smo u unutraÅ¡njost, niz prostranu dvoranu do prvog sifonskog jezerca. A dalje, niz uski i opasno skliski kanal, do otprilike 220 metara daleko od ulaza, uputio sam se - i pristojno zablatio - s ViÅ¡njom. Blizu kraja naÅ¡eg "probijanja" (uz pomalo puzanja u mrklom mraku), na jednoj sigastoj zavjesi, saÄuvali su se brojni "grafiti" ranijih posjetitelja od kojih je najstariji iz 1860. godine.
Glavni ulaz u SiniÄić Å¡pilju (otvor gleda prema Brinju) iza kojeg slijedi prostrana dvorana sa prvim sifonskim jezerom
Strmi skok koji iza toga slijedi, kao i za mnoge prije nas, oznaÄio je zavrÅ¡etak naÅ¡eg napredovanja. No da smo i imali speleoloÅ¡ku opremu, pitanje je bismo li uspjeli proći kroz dio kanala sa dugaÄkim i uskim sifonom - jezerom, unatoÄ izuzetne suhoće kanala zahvaljujući viÅ¡etjednom ljetu bez kapi kiÅ¡e. Ni snimke tih, ne baÅ¡ ekoloÅ¡kih, "grafita" nisu nam baÅ¡ uspjele, pa smo tako do daljnjeg odustali od zamisli izigravanja pustolovnih junaka. No zauzvrat, nagraÄ‘eni smo ostatkom sunÄanog poslijepodneva, koje smo proveli odmarajući i smiÅ¡ljajući uz jezero Sabljaci neki novi "pakleni plan" (ali svakako ne onaj o nasilnom ulaženju u Å¡pilju i oÅ¡tećivanju povijesne baÅ¡tine - Å¡pilja je preventivno zaÅ¡tićena kao kulturno dobro od 2005.).
Iza sebe smo ostavili tajnu SiniÄić Å¡pilje, istraženu u dužini od 756 metara, no kako vjeruju speleolozi, kanalima povezanu s nekoliko kilometara udaljenim ponorima kod zaseoka Kalanji i Perkovići te Mandinom jamom kod Plašćice. Postoji li, i gdje, treći ulaz u Å¡pilju (blizu stijene s urezima osjeća se strujanje zraka), kojim su u nju možda uÅ¡li nepoznati preci i oÅ¡trim alatom urezali jednako zagonetno slikovno (piktografsko) pismo? Koje je znaÄenje ureza na Å¡piljskoj stijeni, sa kojom su svrhom uÄinjeni? ÄŒeka se nastavak istraživanja, ali i neÄiji bistri um u "deÅ¡ifriranju" poruke iz davn
Pogled od Å¡piljskog jezerca prema drugom otvoru - jami na stropu ulazne dvorane
A prilog tom otkriću možda se nalazi nekoliko stotina kilometara istoÄnije, u Visokom usred Bosne, o Äemu inženjer Goran ÄŒakić na webu Fondacije AP "Bosanska piramida Sunca", nakon Å¡to smo tamo proslijedili (pre)snimku iz Å¡pilje, nagaÄ‘a: "Na VisoÄkoj ploÄi imamo tri pravokutna trokuta, neÅ¡to Å¡to sliÄi na neku nepoznatu životinju, kao i na LiÄkoj ploÄi (stijeni u SiniÄić Å¡pilji, op. ur.). Najbitniji, sliÄni, detalji na obje ploÄe govore o zadivljujućoj sliÄnosti detalja i vremena nastanka. Ako pogledamo originalni snimak iz SinÄić Å¡pilje (speleolozi nisu sve nacrtali, mnogi detalji nedostaju) vidimo neÅ¡to Å¡to sliÄi na slovo E. To nikako ne može biti slovo E. Srednja crta ne dodiruje veću liniju. Odmaknuta je. Na VisoÄkoj ploÄi susrećemo potpuno isti znak. Da bude joÅ¡ interesantnije, isti znak smo naÅ¡li na nekoliko mjesta u tunelu Ravn
Kameni megalit iz tunela Ravne u Visokom s urezanim znakovima (bojama ih je istaknuo Goran Čakić).
izvor: piramidasunca.ba
U meÄ‘uvremenu, SiniÄić Å¡pilja je ove godine zaokupila i nekolicinu Brinjaka, koji od ulaznog dijela Å¡pilje žele napraviti izletiÅ¡te. Na webu ZaviÄajnog kluba "Brinje" naÅ¡li su se i ovi komentari: "Da je spilja u nekoj drugoj državi, onda bi sigurno bila pod zaÅ¡titom, no ovako je nije vidilo niti desetak Brinjaka" i "KonaÄno bi trebalo poradit na tome, da se najprije urede stazice do ulaza, stavi ispred tablu s imenom na vidljivo mjesto. Onda bi trebalo neÄim ograditi prolaz uz jezero, koje je se prostim okom ne vidi i oznaÄiti put u unutraÅ¡njost. Možda za poÄetak...".
Crteuž znakova urezanih u vapnenaÄku stijenu SiniÄić Å¡pilje, na oko 550 metara od ulaza, koje su otkrili speleolozi tek 1997. godine nakon probijanja kroz dugaÄki i uski sifon
A Majrjan Prpić iz Brinja dodaje: Postoji naÄin kako se to odraÄ‘uje, a on ide preko mjerodavnih - znaÄi lokalnih vlasti. A mi ćemo za poÄetak cijelu akciju pokrenuti odavde, sa portala. Ili da malo proÅ¡irim inicijativu - iz ZaviÄajnog kluba. Prostim raÄunicama jasno je da to nije velika investicija. ... Ostaje pitanje vrijedi li to, jer ipak nisu SiniÄići kao CerovaÄke pećine? Pa mislim da vrijedi. U SiniÄiće se odlazilo grupno na izlete već prije 100 godina, a znam da i dan danas brinjska osnovna Å¡kola povede uÄenike gore - znaÄi, ima razloga. Da postoji ureÄ‘en put, bilo bi i joÅ¡ viÅ¡e izleta. ... Isplati se vidjeti i to zelenkasto jezero (zelenkaste boje je kad nema bujica), veliku dvoranu kroz koju se probija svjetlost iz otvora na samom vrhu kao i nastavak spilje - uski, vijugavi prolaz ukraÅ¡en velikim stijenama na kojima spavaju Å¡iÅ¡miÅ¡i. Dalje idu samo speleolozi i onaj hrabriji dio iz naÅ¡e mladosti. U rano proljeće jezero se od viÅ¡ka vode prelije pa voda naÄ‘e put kroz rupe u stijenama i izvire vani u prekrasnim slapićima."
Crteuž znakova urezanih u vapnenaÄku stijenu SiniÄić Å¡pilje, na oko 550 metara od ulaza, koje su otkrili speleolozi tek 1997. godine nakon probijanja kroz dugaÄki i uski sifon
Želimo Brinjacima da im općinske vlasti imaju sluha za ovaj poticaj i da tajanstvena Å¡pilja brzo postane novo izletiÅ¡te u Brinju. Za kraj, joÅ¡ jedan nadahnjujuć ovoproljetni upit posjetitelja brinjskog weba: "Pogledajte samo ovaj rub jezera na snimci, kao da je raÄ‘eno ljudskom rukom. Ne mogu vjerovati da je sama priroda stvorila ovako ravne bridove i kosinu. A ova gornja slika (i u ovoj reportaži gornja, no istu fotografiju, ali bolje razluÄivosti možete vidjeti na portalu ZK "Brinje", op. ur.) Å¡to prikazuje neÅ¡to nalik na zid, posebno mi privlaÄi pažnju. Na zidu vidim neÅ¡to, Å¡to drugi oÄito ne zapažaju.
Ovo je sad friÅ¡ko slikano u SiniÄićiÄima 2.11.2008.
Letinac
Letinac
Letinac
Letinac
Letinac
Letinac
Letinac
Letinac
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Letinac (Posjeta: 22325 )
