Autor Tema: Senjska gimnazija  (Posjeta: 5409 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Senjska gimnazija
« : Listopada 28, 2010, 14:28:14 »
Senjska gimnazija




1.Jos 1634. godine u Senju postoji odredjeni oblik gimnazije, a funkcionira u okvirima pavlinskoga reda;
2.1725. car Karlo VI osnovao je "Senjsku gimnaziju" sto je ujedno i sluzbeni pocetak skolstva u Senju (na poticaj tadasnjeg senjsko-modruskog biskupa Pohmajevica utemeljen je licej, odnosno jedna vrsta gimnazije, koji je djelovao sve do 1819. godine);
3.Sve do 1786. godine gimnazija je bila pod upravom Pavlina senjskoga samostana sv. Nikole, a nakon ukinuca toga reda u skoli poducavaju bivsi pavlini i franjevci. Kroz to vrijeme nije uvijek bilo 6 (sest) razreda;
4.1802. skola se, zbog nedostatka kadra i nekih nesporazuma s franjevcima, zatvara;
5.1808. skola ponovo otvara, a u njoj poducava biskupski kler. Od te godine postojao je u Senju, uz neke prekide, filozofski licej kao dvorazredna skola koja je u prvom redu pripremala ucenike za upis na teologiju.

Sve do 1843. godine licej je privatnog karaktera, a od te godine dobiva pravo javnosti i omogucuje ucenicima upis na sve vise skole.  
1849., reformom skolstva, licej je dokinut, a njegovu ulogu od tada vrse zadnja dva razreda gimnazije;  
6.1819- 1839. traje prekid javnog skolstva;
7.1820-1827. skola je ponovno zatvorena zbog neodgovarajuceg skolskog kadra i financijskih poteskoca, ali djeluje kao privatna, odnosno biskupska gimnazija;
8.1839. Mirko Ozegovic obnavlja rad gimnazije u Senju, koja je prvih cetiri godine privatnog karaktera;
9.1843. dobiva pravo javnosti i stalnu drzavnu potporu;
10.1849. reformom skolstva gimnazija dobiva 8 (osam) razreda, pa tada prva 4 (cetiri) cine nizu, a druga 4 (cetiri) visu gimnaziju;
11.1857. Mirko Ozegovic je utemeljio i konvikt, odnosno "Zavod za darovite mladice" kako bi im time omogucio i olaksao skolovanje;
12.1868. kao nastavni jezik uvodi se hrvatski, a buduci da je gimnazija bila u sastavu Vojne krajine njegovu je ulogu do tada, uz latinski, obavljao i njemacki jezik;
13.1871. Senj dobiva status Kraljevskog slobodnog grada;
14.1872. senjska se gimnazija drzi zemaljskim zavodom i sve do Prvog svjetskog rata djeluje relativno stabilno. Za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata nastava se odrzavala vise manje redovito,  ali broj ucenika stalno je oscilirao sto je jedan od pokazatelja koliko je rat djelovao na rad skole;
15.1945. skola dozivljava velik pritisak pri upisu novih ucenika jer je to jedina gimnazija od Zadra do Rijeke;
16.1956. uvodi se osnovno skolstvo, pa se gimnazija svela na 4 (cetiri) razreda;
17.1968. gimnazija dobiva ime senjskog knjizevnika i povjesnicara Pavla Rittera Vitezovica;


18.1975. reformom skolstva se elektrometalska skola "Vladimir Copic" i gimnazija "Pavao Ritter Vitezovic" integriraju u Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja "Vladimir Copic", cime se istovremeno napustio klasicni oblik gimnazije;
19.1990. reforma u programu obrazovanja Centra odgoja i usmjerenog obrazovanja, te ponovno uvodjenje Opce gimnazije;
20.1992. naziv Centar zamjenjuje se nazivom srednja skola Senj, a kasnije joj je u naziv vraceno i ime glasovitog Senjanina Pavla Rittera Vitezovica
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Senjska gimnazija
« Odgovori #1 : Lipnja 17, 2011, 14:04:18 »
Ovim se putem zahvaljujem ravnateljici Danijeli  ,što mi je izašla ususret i dala malo veće informacije o senjskoj  gimnaziji.



-Senjsko srednje školstvo u novom  Hrvatskom  školskom sustavu


O srednjem  školstvu  u Senju može se povijesno govoriti uglavnom kao o gimnaziji u Senju.Njenu prvu povijets napisao je Stjepan sabljak pod naslovom:Chronik  des Gymnasiums in Zengg i  objevio je u prvom tiskanom programu gimnazije 1853.Sabljakova povijest dragocijen je izvor  za poznavanje  gimnazije u Senju,nakon što ju je Ožegović 1839.god.obnovio.
Prema dokumentima Biskupskog arhiva u Senju može se utvrditi da gimnazija u Senju  datira iz 1725 .god.kada  ju je  osnovao car KarloVI.Vodstvo   ŠKOLE I NASTAVE  POVJERENI SU REDOVNICIMA  PAVLINIMA IZ SAMOSTANA SV.Nikole u Senju.Prvih godina nastava se odvijala u samostanskim prostorijama ,ali je ubrzo uz samostan dozirana nova školska zgrada.Škola je postupno  otvarala pojedine razrede  .Več 1734.god.  postoji šest razreda:I.(parva) ,II.(principia)III.(gramatika),IV.( sinteksa),V. (poezija),VI. (retorika).To je standardni oblik  tadašnjih latinskih škola (gimnazije),a razvili su se u okviru svog školstva isusovaci.Spomenute godine 1734.,na gimnaziji je bilo  preko 50 đaka.Škola je osnovana  u prvom redu  za potrebe školovanja  svečeničkih  kandidata,a zatim i za djecu senjskog plemstva ,krajiških časnika i trgovaca.
Osim gimnazije ,u Senju  je djelovala i nautička škola (1780.).I tako je senjsko srednjoškolsktvo  mjenjajući  programe ,od latinske gimnazije do njemačke realke te  opet do francuske  gimnazije,bilo svjedokom povjesnih promjena u vojnom i političkom ustroju grada Senja.
1802.god. gimnazija je zatvorena ,da bi se ponovno otvorila  1808.god.Te se godine  može smatrati  jednim od  medjaša  u povijesti  senjske gimnazije .Tada je,  naime  ona obnovljena  i više nije bila vezana ni uz jednu redovničku  zajednicu.Do tada je  prelazila  i biskupske u privatnu gimnaziju  i obratno. Najveće je promjene doživljavala u vremenu  promjea pavlina i franjevaca.Od 1827.do 1839.god. nakon  relativne krize ,gimnazija ne radi.
1839.god. biskup Ožegović uspijeva otvoriti privatnu gimnaziju ,počevši s prvim gramatičkim razredom.Nedugo zatim  ponovno  se postavlja pitanje  da li da se gimnazija ponovno  povjeri franjevcima .Konačno se odlučuje da ostaje privatnom,ali da se i  franjevački đaci školuju u njoj.
25.travnja 1843.god. senjskoj je gimnaziji  priznato pravo javnosti pa su njene svjedođbe imale vrijednost u svim državama Monarhije.
Do 1849.god.svaki razred gimnazije trebao je imati svoga učitelja ili profesora.Bilo  je slučajeva  da je jedan profesor  vodio dva, pa čak i tri zareda.Bilo je i razdoblja kada nisu postojali  svi razredi ,a u tom periodu bilo je i prekida u djelovanju.Od 20.kolovoza 1849.god. (delreton) gimnazija se sastojala od osam razreda ,a ustrojen  niže i više  gimnazije.Koncem 1852.god. broj đaka se popeo na 140.
Da bi i  siromašni đaci mogli  pohađati  gimnaziju,direktor gimnazije ,Stjepan Sabljak ,potiče biskupa Ožegovića  na to, a ovaj i sam ,uvidjevši taj problem ,svojim novcem  otvara Zavod  koji dobiva  naziv“OŽEGOVIĆIANUM“.
Gimnazija je bila u sustavu Vojne krajine ,pa je na njoj  uz latinski nastavni jezik bio i njemački.   Tek  1868.god. nastavnim jezikom postaje hrvatski jezik.Period senjskog srednjeg školstva od 1869.do 1990.god. karakteriziraju  osmogodišnje i četverogodišnje gimnazijsko obrazovanje.Škola učenika u privredi,te  nakon ukidanja  gimnazije,osnivane Centra odgoja i usmjerenog  obrazovanja.
Godine 1990.Senju se vrača gimnazija ,te uz elektrotehničku  školu,kao dvije  didaktičke jedinice ,dobiva naziv:Srednja  škola Pavla Rittera Vitezovića u Senju ,pod kojim  nazivom djeluje i danas.
Odlukom Ministarstva  kulture  i prosvjete  1991.god. ukida se program  elektrotehničke škole ,a uvodi  se  program  obrtništva  elektrotehničke struke.Prema tome, od školske godine  1991/92. ne upisuju se više učenici  u prvi razred elektrotehničke  struke-tehničke škole.
Iste godine  upisuju se učenici u prvi razred obtničke škole , tako da danas u školi djeluju:dva prva razredna odjela gimnazije,dva dijela drugog razreda ,jedan odjel  trećeg i jedan odjel četvrtog razreda gimnazije,jedan odjel trećeg  i jedan odjel  četvrtog razreda elektrotehničke škole,te po jedan  odjel triju  obrtničkih  razreda.Prema tome, danas u školi ima ukupno jedanaest odjela 3 295 učenika.
Ovakav skračeni,pregled  srednjeg školstva u Senju ,od njegovog nastanka do danas,bio  je nužan,kako bi se moglo  bolje sagledati senjsko srednje školstvo u ozračju  Nove hrvatske  škole.
Nova srednja škola u Senju   ne može se promatrati ni analizirati  izvan opće mreže srednjih škola u Hrvatskoj ,odnosno u županijama.Prema tome ,svako  promišljanje ustrojavanja  odgovarajuće mreže srednjih škola u ličko-Senjskoj Županiji .Pretpostavka je da će i ubuduće u Senju postojati gimnazija i uz nju, eventualno  i neka strukovna  škola.Ta  pretpostavka se gradi  na činjenicama da je Senj  takvo urbano  središte, koje bez barem jedne srednje škole  ne može zadovoljavati osnovne potrebe građana  za školovanje mladih .
Gospodarstvo Senja  nije takvo,  a na žalost neće ni biti  da bi  profiirirao jednu jaču i stabilniju srednju strukovnu  školu.Prema tome, stabilna srednja škola u Senju može ostati  i opstati  samo gimnazija  općeg smjera.Osnovni materjalnii kadrovski(uvjeti) preduvjet za takvu  gimnaziju  postoje, iako sama opremljenost učionica  nije  naj suvremenija.Da bi senjskkoa gimnazija  bila kvalitetna  i po tome  prepoznatljiva ,kao i u svojoj prošlosti ,neophodno je  osuvremenjivanje  odgojno-obrazovnog procesa u njoj. To podrazumijeva  poboljšanje kvalitetnih uvjeta  te  stabiliziranje  kvalitete  nastavnog kadra.Pretpostavka je za to bila  bi takva organizacija da  škola ima četiri niža i  četiri viša  razreda gimnazije.U takvoj bi se organizaciji  lakše i bolje provodilo  stručno usavršavanje .Suradnja s roditeljima i njihovo sudjelovanje u procesu odgoja i obrazovanja   bili bi na višem nivou,što  bi također povećalo mogućnost i njihovog uključivanja u riješavanje financijskih poteškoća škole.
Postoje razmišljanja da bi se, nakon denacionalizacije crkvenih objekta u Senju,u bivšoj zgradi Biskupskog  sjemeništa ,ponovno otvorio konvikt.Naime, senjski biskup Ježić 1806.god. u toj je zgradi  otvorio sjemenište i bogosloviju.Toj  je svrsi zgrada  služila sve do II.Svjetskoga  rata (nakon rata  je nacionalizirana),pa bi se  ponovnim  otvaranjem  pitomci kovikta  ukljućili u redovnu nastavu  gimnazije. To bi povećalo  broj učenika koji se upisuju  u gimnaziju  bi  prema  demografskim  pokazateljima ,koji nisu ružičasti,osiguralo upis kvalitenijih učenika u prvi  razred.Dakle senjska gimnazija bi trebala biti  organizirana kao osmogodišnji ili pak kao četverogodišnji ,s tim da ima siguran upis dvaju odjela u prvi razred.
Jedino od viđenja srednje škole u Senju  je i škola sa sadašnjim ustrojem:opća gimnazija i obrtnička  škola,kao dvije  didaktičke jedinice.Opća bi  gimnazija  premapostojećem  riješenju  mogla upisivati dva odjela u prvi razred ,dok bi  obrtnička škola  upisivala jedan odjel s tri  zanimanja elektromehaničar, elektroinstalater i  autoelektričar.Zanimanje  bi se  kombinirala  na način da bi se jedne godine upisivali  elektromehaničari i  elektroinstalateri,a druge   upisivali  elektromehaničari i autoelektričari.No,budući  su  gospodarske prilike  u Senju takve  da se  ne može  očekivati  da potrebe  gosopodarstva i obrtništva  budu distatne  za upis jednog odjela  navedenih  zanimanja,nije  isključeno da ta škola  uskoro dođe pod upitnik  opstanka.Da se to ne dogodi   več naredne školske godine ,Škola  će morati  dostatno  opremiti da može sklepati  ugovore o naukovanju za barem jednu  polovinu odjela,pošto nije  vjerojatno da će ugovore s obrtnicima sklopiti  više od 10-15 učenika.Prema tome srednje  školstvo u Senju  može u  srednjem školstvu naći svoje zdravo mjesto samo preko gimnazijskog programa.U tom smislu je i orijentacija Grada Senja ,a i očekivanja su da  će to tako biti.
Što se tiće suradnje sa srednjim školama u Europi ,uspostavljeni su početni koraci sa Srednjom školom  u Monzi kod Milana.Kontakti  su uspostavljeni u  organiziranom  prikupljanju  pomoći  učenika škole“onzi učenicima Srednje škole u Senju,a u „boljim“ vremenima bit će  dogovoreno  i obostrane posjete  pojedinih razreda Monzi i Senju.No, pošto  je za većinu učenika u Školi prvi strani jezik njemački,predviđena je i uspostava suradnje s jednom školom iz Austrije ili Njemačke.  

Napisao prof:Marijan Meter

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Senjska gimnazija
« Odgovori #2 : Veljače 01, 2012, 18:42:20 »
Pavlinska gimnazija

 Veoma se često početak Senjske gimnazijen veže uz dolazak redovnika pavlina u napušteni dominikanski samostan sv. Nikole u Senju godine 1634. Nije sporno da su upravo tada pavlini došli u Senj na poziv tadanjeg senjsko-modruškog biskupa Ivana Krstitelja Agati-ća. Iz tekstova biskupove darovnice" kao ni iz same djelatnosti pavlina ne može se nipo-što zaključiti da su oni u Senj došli radi školstva, a iz onoga što o njima znamo iz 17. sto­ljeća, ne dade se zaključiti da su se oni time bavili, bar ne na institucijski način, tj. kao službeni voditelji škole. Godine 1684. u samostanu su živjela samo tri redovnika, a 1696. petorica. Brojniji od pavlina bili su senjski franjevci. Jedni i drugi, zajedno s kaptolom i ostalim svećenicima, nedvojbeno su na neki način radili na opismenjavanju Senjana, ali nije nam za sada moguće odrediti na koje su sve načine oni to činili. Svakako se ne radi o gimnaziji. Gimnazija u Senju otvorena je tek godine 1725. Na molbu biskupa Pohmajevića određuje car i kralj Karlo VI. da se u Senju osnuje latinska škola a za njezino uzdrža­vanje određuje godišnjih 400 forinti. Vodstvo škole i nastava povjereni su redovnicima pavlinima iz samostana sv. Nikole u Senju. ' Prvih godina nastava se odvijala u samo­stanskim prostorijama, ali je ubrzo uz samostan dozidana nova školska zgrada. Škola je postupno otvarala pojedine razrede. Svakako već 1734. godine postoje svih šest razreda:  (parva), II (principia), III (gramatika), IV (sintaksa), V (poezija), VI (retorika). To je stan­dardni oblik tadanjih latinskih škola (gimnazija), a razvili su ga u okviru svoga školstva isusovci. Spomenute godine 1734. na gimnaziji je bilo preko 50 đaka. Naime, 47 gimnazi­jalaca bilo je te godine uključeno u predstavu »Genoveva«, a zacijelo nisu baš svi bili uključeni u predstavu. Od tih 47 njih je 34 iz Senja, a drugi su iz bliže i dalje okolice Škola je osnovana u prvom redu za potrebe školovanja svećeničkih kandidata, a zatim i za djecu senjskog plemstva, krajiških oficira i trgovaca. U to vrijeme u Senju je već razvi­jena pomorska trgovina i obrt pa je razumljivo da je bogatiji građanski sloj želio svojoj djeci pružiti mogućnost više naobrazbe. Prvi jači udarac škola je doživjela kada je biskup Benzoni iz nje povukao svećeničke kandidate. U svom izvještaju u Rim 1741. on piše daje na taj korak bio prisiljen kako bi oslobodio svećeničke kandidate od štetnog utjecaja školskih učitelja. Iz konteksta nije tako jasno u čemu se sastojao taj loš primjer: da li tek u tome što su se pavlini trsili da se što više oslobode biskupske nadležnosti, ili je posrijedi nešto drugo. Benzoni i za pavline i za franjevce piše da ga ne žele priznati svojim poglavarom. Od viših redovničkih poglava­ra tražio je da se iz pavlinskog samostana uklone neki »skandalozni« učitelji, što znači da je nekolicina gimnazijskih učitelja tada morala napustiti Senj, jer i sam biskup dodaje da je u tome imao uspjeha. On ne govori koliko je pavlina tada bilo u samostanu, nego jed­nostavno kaže da ih ima mnogo.Njegov nasljednik Vuk Čolić piše 1748. daje u pavlin­skom samostanu 14 redovnika, što znači da ih je i dalje bilo dovoljno za uzdržavanje ško­le. Čolić kaže da oni vode školu, ali ne donosi nikakve sudove o njoj, pa nmožemo za­ključiti jesu li svećenički kandidati u njegovo vrijeme u pavlinskoj školi ili nisu." Iz na­knadnih podataka proizlazi da su Benzonijevi nasljednici držali Senjsku gimnaziju kao redovni  put školovanja svećeničkih kandidata. I svjetovne su vlasti imale primjedbi na račun pavlinske škole. Dne 17. rujna 1777. opomenut je pavlinski provincijal da za Senjsku gimnaziju priskrbi valjane učitelje,a 4. listopada 1780. Dvorsko ratno vijeće, u sporazumu sa senjsko-modruškim biskupom Iva­nom Kabalinom, nalaže pavlinima da točno vrše školske propise,Ako se na te podatke gleda izdvojeno, može se dobiti dosta negativan sud o djelovanju te pavlinske škole. Čini mi se ipak da to inzistiranje na kadrovima i propisima ne proizlazi iz lošeg stanja u gim­naziji, nego u prvom redu iz činjenice da je u to vrijeme cjelokupno školstvo bilo obna­vljano, pa je razumljivo daje za nove programe svagdje, pa i u Senju, trebalo tražiti odgo­varajuće nastavnike. Naime, upravo je 1777. izišao novi »Ratio educationis«, koji uvodi nove programe i usmjerenja. Također je jasno da nadležne vlasti trebaju u takvim sluča­jevima osobito bdjeti da se novi propisi izvršavaju u potpunosti. Ipak ne smijemo isklju­čiti mogućnost daje pavlinska gimnazija imala i nekih stvarnih nedostataka. Njih je vlast posebno zapažala u vrijeme kada se kovao plan o dokidanju pavlinskog reda, jer su sla­bosti reda na svoj način podupirale nakanu da se red dokine i da se uloga koju je on imao prenese na druge redove i ustanove. U tom smislu treba gledati i na pregovore s franjevci­ma da preuzmu Senjsku gimnaziju. Franjevačka upravaodobrila je 17. svibnja 1783. da trojica franjevaca mogu biti zaposlena na gimnaziji u Senju kao učitenji.Da do smjene nije trebalo doći samo zbog nedostatka stručne spremnosti kod pavlina, vidi se i po tome
što su ti pavlini godine 1780. u Senju držali ne samo gimnaziju nego i nautičku školu.Svakako je za rad gimnazije presudan bio događaj kada je odredbom carskog veličanstva 1786. dokinut pavlinski red na području cijele Austrijske Monarhije. Budući daje senjska gimnazija bila povezana s tim redom, ukidanjem reda došla je u pitanje i njezina opstoj­nost.
.
Izvor:Senjski zbornik,Mile Bogović  


Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Senjska gimnazija
« Odgovori #3 : Veljače 23, 2012, 07:11:58 »
Stara senjska gimnazija

ila_rendered
Senjska gimnazija
  ila_rendered
Senjska gimnazija


 


Back to top