« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: Božićni Blagdani  (Posjeta: 8070 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Božićni Blagdani
« : Prosinca 05, 2007, 22:23:30 »
Božićni Blagdani

Božićni niz običaja izmjenjuje se s vjerskim obvezama u vremenu Adventa ili Došašća.

Od prvog dana prosinaca pa do samog Božića idu vjernici na zornice ili mise koje se služe u rano zimsko jutro, obično u 6 sati. Na blagdan sv. Lucije, 13. prosinca, posije domaćica u neku plitku posudu LITINU, tj. žito koje će do Božića narasti i stajati preko Božićnih dana na stolu u družinskoj sobi. Ono će se nakon blagdana iznijeti iz sobe i dati blagu da ga pojede, što će, vjeruje se, donijeti kući sreću. Na Badnjak je strogi post, te se uzima samo obrok u podne. U rano predvečerije odlazi kuće gazda po slamu, jedna naramak, unosi u družinsku sobu čestitajući ukućanima blagdan ovim riječima: -"Faljen Isus i Marija, na zdravlje vam došal Božić i sveto porođenje Isusovo, na zdravlje, na veselje, duši spasenje, u manjem griju i većem obilju !" Čestitka može i ovako da glasiti : " Dao Bog, bili nam podi, tj. tavani, puni žita, štale pune blaga, a povrh svega mir i blagoslov Božji !"

Otac obitelji donositelj slame, ima na desnoj ruci rukavicu zato da godina ne bude gola. Čim je slama unesena u sobu, djeca ju steru po podu, a on uzima jednu rukivet i stavlja na stol, usto i koji novčić. Od nekoliko vlati napravi križ te ga metne nasred stola, te to sve prekrije stolnjakom satkanim od domaćeg prediva da bi konoplja i lan bolje rodili. Na stol majka stavlja rožnjak ili badnjak, tj. okrugli božićni kruh, sa slovima "Isus"  i s pletenicom, govoreći: " Boće, bilo ga uvik na stolu ! "  Taj kruh treba biti pojeden zaključno do Ivanja, treći dana Boćića. Uz kruh stavlja zdjelicu sa zrnjem žita i kukuruza, pokraj toga jabuka, crveni i bijeli luk, sol, papar, tamjan, bočiću blagoslovljene vode, bocu crnog vina, brus i onoliko svijeća koliko iz kuće ima zapamćeni mrtvi. S doljnje strane stola uvrta se svidri, tj. svrdlo. Najstarije ukućani blagosliva kuće i staju s blagom u njoj. Dakako da u sobi ne manjka ni okićeno božićno drvce. Prije većere svi se ukućani klečeći mole i -" Pozdravljaju Isusa koji će se ove noći naroditi". Mole neka se nastani i u njihovoj kući, neka blagoslovi nijihovo gospodarstvo. Mole se i za u Americi, Perziji i po čitavom svijetu kao radnici, pri čemu majka izrijekom kaže: - " Za naše, koji su u tuđem svijetu." Za vrijeme večere gore svijeće, u stankama ukućani pjevaju božićne pjesme. Komadić kruha natopi krišku drži po redu nad gorućom svijećom, našto se one ugase. Ako dim neke od njih ide na stranu nekog ukućanina, kaže se da bi on mogao prvi umrijeti. Što ostane od večere, daje se psu što on pojede u kući. Potome ga uhvate te ga - otvoriši prozor - bacaju van da ga, kažu, ne bi pojeli vukovi. Vjeruje se da čovik na Badnjak uveče dođe u štalu i legne u jasle, korito, da će onda čuti kako blago razgovara. Na Badnjak uveče, negdje na Božić poslije podne, donese domaćin u sobu malo janje i daje mu da jede kruh što je kućanica u rano jutro namočila na izvor vodi. Janje simbolizira Isusa, nevinog jaganjca. S njima se na slami rado poigraju djeca. Ako kuća nema janjaca, u sobu donesu pijetla. Odrasli ukućani, nerijetko i djeca, idu na ponoćku, a put sebi do crkve osvjetljavaju lučima, komadima dobro osušena i natučena drva, koje, pošto se odozgor zapali polako i neprekinuto gori, dajući slabu svjetlost. Na Božić ujutro umivaju se ukućani u vodi u koju je stavljen kovani novac. Postoje za to jutro neke zabrane, npr. ne smije se ići baš po slami i nije dopušteno tući djecu. Ukućani su obvezni nokte odgristi zubima, a kruh koji se jede, mora biti mokar. Obveza je planinke, tj. kućanice, da ujutro uzme dva komada kruha te ih blagoslovi, što će reći prekiži vinom pa ih nosi na bunar i kaže - "  Faljen Isus i Marija, sveta vodo !"   Jedan komad kruha baca u vodu, a drugi, nakon što ga u vodu umoči, nosi sobom kući gdje ga ukućani trebaju kušati, a usto uzimaju i krišku jabuke kao i nešto soli. Malo od tago daju u blagu. U novije vrijeme kruh se više ne nosi na bunar nego ga se u kući malo umoči u crno vino. Kako smo već spomenuli, ukućani se umivaju iz posude u koju je bio stavljen koji novčića te odgriženi ili odrezani nokti.


Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Odg: Božićni Blagdani
« Odgovori #1 : Prosinca 05, 2007, 22:24:51 »
2 DIO


Nakon prisustvovanja poldanjoj misi, momci i djevojke su na kolišću vodili kolo. Prema pamćenju Vesne Murković u Stajnici su na taj dan vođena dva kola, na kolišću pokraj crkve te na drugim mjestu, kraj Murkovićeva Dvora. To se obavljalo i na Novu godinu, na Sv. Tri Kralja i druge veće blagdane. Osobito je bilo dobro posjećivano kolo na kolišću kraj Dvora, jer je taj prostor bio osvijetljen elektrikom, pa se kolo tamo vilo do kasno u noć. Tamo se ne samo plesalo nego i pjevalo pa i napivavalo tj. pjesmom se nadmetlalo. Na balgdan Božića nije se išlo u posjete ni rodbini ni prijateljima. Na Božić se kuća ne mete niti ikako posprema, a na vješalicama, čavlima na vratima i drugdjene vidi se da išta visi. Ako bi pak u kuću došao neki posjetitelj, treba mu oko vrata staviti nešto prediva da bi konoplja dogodine bolje rodila.
  Prije Božoćnog ručka upale se na stolu svijeće, za, mrtve iz obitelji, za one kojima nema tko upaliti, za blago i zemlju, njen rod i plod. Nakon stanovitog vremena one budu ugašene kapljama crnog vina na njihov plamen. Vina se kaplje iz žlice a nju drži ruka nekog ukućana na kojoj je rukavica. Da bi se ukućani na taj dan imali čime gostiti, pred taj dan kolje se odojak, janje, guska ili kokot, već prema mogućnostima kuće.
  Među starija vjerivanja u svezi s Božićnim blagdanima spada i ona da na taj blagdan treba jesti luk da ne bi došle viške tj. vještice, nadalje je preporučljivo da se zabije nož u vrata ili sa se sikira stavi iza vrata, može i metla ili ular, tj. povodac za konja. Katkad se kao obrambeno sredstvo od vještica pod vanjkuš, tj. jastuk stavlja vreteno.
 Od starijih običaja koji su se prakticirali o Božiću, oko 1900.g. i prije, spadao je običaj s uvođenjem volića ili brava tj. ovna u kuću. Oko vrata su mu vezali bočicu s rakijom i smotak s kolačima, što bi tobože bio dar od njega ukućanima.  Ako se radilo o rogatu marvinčetu, nabijali su mu na rog jednu jabuku. Onaj koji je u sobu uveo volćica, govorio je, :

Na zdravlje vam došlo porođenje Isusovo,
na zdravlja, na veselje,
duši na spasno,
da i svi mnogo let živili,
živi i zdravi bili,
u manjem griju,
u većem obilju.

 Čestitar i dotičnu životinju, planinka je nato posula zrnjem pšenice sa stola te kazala: - " Tako vam rodila godina, tako vam rodilo žito!"


Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Odg: Božićni Blagdani
« Odgovori #2 : Prosinca 05, 2007, 22:34:58 »
Stipanja, drugi dan Božića, blagdan je posvećen sv. Stjepanu, prvom mučeniku, prilika je da se brojnim nositeljima tog imena čestita imendan. Na običaj  -koledva, tj. pjesma koje su izvođene u prošlosti na taj dan ili na sam Božić, postoji samo slabašno sjećanje, sadržano u pamćenju da su ih pjevali momci pod prozorom kuće gdje se nahodila djevojka.

Ivanju , blagdan sv. Ivan Krstitelja, čestita se imendan susjedu ili prijatelju koji je nosio ime Jive, Jiva ili neku drugu inačicu toga osobnog imena. Na taj dan, rano izjutra, iznasi se iz sobe slama, te se stavlja oko vočaka ili pak za deblje grane njihovih koršanja, sve zato da bi bolje rodila, kao i oko stožera, stupa usred guvna, da bi dogodine pšenica dala što bolj urod. Na taj blagdan su momci polazili u sikavce, što će reći šibanje. Sa šibama u ruki išli su u kuće gdje je bilo djevojaka, koje su momci šibom lako dodirivali, našto su ih djevojke darivale jabukom. Ovi momački pohodi bili su i stanoviti momački zagledi, tj. izabiranje djevojke s kojom će se oženiti. Znajući za to, djevojke su dotjerivale i same sebe i svoje kuće.

Mladenvi ili blagdan Nevine dječice, sutradan po Ivanji, obilježavan je dopodnevnim dječjim posjećivanjem kuća. Ulazeći u nečiju kuću, pozdravljali su ukućane, odnosno čestitati taj blagdan riječima : -" Faljen Isus, na zdravlje vam došli mladenci!" Ukućani ih nato nadaruju kolačima i novcem i čestitari su nakon toga odlazili dalje. U predvečerje pak momci, svečano obučeni, posjeću kuću po kuću u kojoj se nalazi djevajka. Na kućnim vratima pjevaju :

Otvor vrata, divojko od zlata,
i tvoja je otvarala majka,
i ona je momke darivala,
svakom momku po jednu jabuku,
a draganu svilenu maramu.


Kad im se otvore vrata, ulaze u kuću, gdje bivaju obdareni jabukama a i ponudi ih se vinom. Od darova valja spomenuti još jedan - to su lješnjaci, kojima djevojke pune džepove čestitara. Stoga je i razumljivo što se u jesen, kad lješnjaci zriju, starije žene upozoravale djevojke ovako: - " ber te lišnjake za mladence, doć će ti mladenci, a ti nemaš niš!"

Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Stara godina i Silvestrovo
« Odgovori #3 : Prosinca 05, 2007, 22:44:21 »
   Na Staru godinu, tj. Silvestrovo, u kući se sve užurbano redi i pere. Poslije večernje mise povedu djevojke kolo pokraj crkve. U Brinju je to bivalo na
prostoru cimitera, gdje se u davnini nalazilo groblje. Kolom je bila zakopana tj. ispraćena Stara godina.

   U novo vrijeme, što će reći od početka ovog stoljeća, Nova se godina dočekivala na zabavama s programom. Prema podacima Vladimira Vučeića, to su u Brinju najčešće organiuirali vatrogasci u svome Vatrogasnom domu. Na sam dan Nove godine u kućama se gledalo na to da prvi posjetitelj bude muška osoba, što bi svima ukućanima te godine trebalo donijeti sreću. Slijedeć to vjerovanje, mislilo se da bi kuću mogal zadesiti nesreća, bude li ženska osoba prvi čestitar Nove godine.

   Uoči blagdana Sveta tri kralja obavlja se u župnoj crkvi blagoslov vode. Nasred crkve stoji bačva s vodom koju župnik blagoslovi. Iz svake kuće dođe na posvetu po jedna, obično ženska osoba, koja sobom ponese posudu za posvećenu vodu, usto malo soli, zrnja zemaljskih plodina te svijeće. Sol i zrnje biva u crkvi blagoslovljeno, a svijeće zapaljene. Blagoslovljena voda koju osoba nazočna tom činu ponese kući, bit će upotrijebljena u više prigoda, npr. prilikom skorog blagoslova kuća, što obavlja župnik, kod svadbe u mladenkinoj i mladoženjinoj kući, kod pogreba, zatim o Kvatrima kad valja blagosloviti cijelu kuću, blago, dvorište i sve gospodarske zgrade što se obično obavi utorkom pred večer uoči Kvatrene srijede. Kod župnikova blagoslova kuća - koji počinje na Sv. tri kralja popodne - postojao je običaj da ženska osoba, najčešće djevojka, raškom tj. motkom za namatenje pređe, dotakne župnika po leđima, u uvjerenju kako će to pripomoći boljem urodu lana i konoplje kao i drugih usjeva.

    Mačkari , tj maškare, su dani veselja, kad se na seoskim ulicama susreću manje ili veće skupine maškara u raznim kostimima i s maskama ili ako toga nemaju, onda s namrčenim, tj. čađom namazanim licem. Zakrabuljene maškare svraćaju se u kuće gdje zabavljaju ukućane šaljivim dosjetkama, pjesmom i plesom, za što budu nagrađeni jajima, slaninom, suhim mesom i dr. Vođa skupine nosi ime čuvar.

Evidentirano

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Badnjak
« Odgovori #4 : Prosinca 15, 2007, 12:51:49 »
Na Badnjak se održavao strogi post i nemrs.Držala su ga i djeca od sedme godine do najstarijih.Tko je imao pripremao je za jelo bakalar.Obzirom da Gacka obiluje prvoklasnom pastrvom većina je uživala tog dana u njoj. Odma izjutra muška bi djeca išla od kuće
"kvocat". Dijete bi sjelo na prag kuće u koju bi došlo i oponašalo kokošje kvocanje.To se čimilo za to da kokoši bolje  kvocaju i čuvaju piliće, a djeca da nešto dobiju - jabuka, oraha ili koji novčić. Taj običaj postoji i danas, ali u manjoj mjeri.

Na stol bi navečer domaćica stavila stolnjak od domaćeg lanenog platna. Pod njega bi stavila sve vrste žita koje se ovdje siju, a na stolnjak "šenicu" posijanu na Sv. Luciju. "Šenica" se stavljala i na prozore jer se sijalo u više posuda, a i pod bor. Pravili su se "lumini" i stavljali na prozore. "Lumini" se prave još i danas, osobito za Svi sveti, i za "mrtvi god", odnosno Dušni dan.
"Lumin" se napravi tako da u čašu naspemo 2/3 vode i 1/3 ulja. Na ulje se stavlja stijenj utaknut u probušen limeni križić koji se opet stavlja na trokraki limeni nosač na čije se krajeve natakne komadić pluta i to sve pliva u ulju i gori na spomen mrtvih iz te obitelji."Lumini " su se palili sve do Nove Godine, njih se postavljalo na stol i na prozore.


Na Badnjak predvečer dok su u kućama postojala "ognjišća", domaćin bi unio u kuću jedan veći panj od tvrđeg drveta - graba, bukve ili hrasta - kojeg su zvali "Badnjak". Stavio bi ga na ognjšće i on bi gorio cijelu noć i osvetljavao kuću.
Seljačke kuće su bile jednostavne; "prva kuća" u kojoj je bilo ognjišće bez stropa da dim može izlaziti kroz "Bažvu". "Bažva" je pomični otvor na krovu koji se podizao i spuštao dugom motkom. Do prve kuće bile su sobe - lijevi i desno od nje. Obično je svaka kuća imala i "izbu" a to je današnja ostava.
Ispod kuće je gotovo svagdje bilo blato i i podrum, a na tavanu "podu" držalo se žito, brašno i sušeno meso, ako ga je bilo i dokle ga je bilo. Kuće i ostali gospodarski objekti bili su pokriveni "šimlom" tj. šindrom.

Kad bi se spustila Badnja noć domačin bi pored badnjaka unio u kuću i naramak ili koš koju bi prostrio po njoj, a neki bi stavili samo pod stol.To se činilo na spomen Isusova rođenja na slamici u Betlehemskoj štalici.
I danas ima još obitelji koje taj običaj održavaju, ali ne toliko koliko prije. Unoseći slamu u kuću domaćin bi ukućane pozdravio sa Faljen Isus i Marija.
Nakon pozdrava još bi nešto govorio u stihu, ali je to zaboravljeno, a nigdje nije ni zapisano. Zna se samo da su stari nešto nabrajli, iskazivali neke želje , ali nije poznato kako je to izgledalo.

Narod je išao vrlo rado na misu "polnočicu". Išlo je i mlado i staro, sa svih strana se orila radosna pjesma. Poslije polnoćke pred crkvom i oko nje mladi, a i mnogi stariji razvili bi kolo, i to ne jedno nego više njih.
U danjašnje vrijeme pjesmu i kolo je zamjenila pucnjava, ponekad dosta stidljivo, odvaže se neki pjesmom i kolom nadglasati pucnjavu.

Mnoge obitelji pa i siromašnije pekle su na ražnju pečenku - janjeću ili praseću. To se i danas čini samo s razlikom što su nekad pekli tek po dolasku s polnoćke da se nebi tko na badnjak zaboravio pa omrsio. Danas mnogi peku prije pa i pojedu, tako da nema draži isčekivanja svečanog stola i slasnog zalogaja na sam dan Isusova rođenja.




Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Božićni Blagdani
« Odgovori #5 : Prosinca 28, 2007, 18:21:56 »
A Evo i jedne Zagorske molitve za NOVU GODINU:
                                                   
Na to mlodo leto,                                             
                                                 
zdravi veseli tusti debeli kak jeni jeleni.                 

Dej vam Bog kunjice,volice,purice,račice

punu hižu dečice,

zlota,srebra mira Božjega..AMEN!!!
Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top