Nasa - Lika Forum
Lika => Lički gradovi i sela => Otočac => Autor teme: Draža - Svibnja 10, 2011, 08:32:53
-
Nakon Einharda i njegovih anala,vratimo se već spomenutom Konstantinu VII.Porfirogenetu i njegovu djelu,De administrando imperio(O upravljanju carstvom)iz 10.st. , u kojem on spominje više hrvatskih županija i tri zasebne župe—Gacku,Liku i Krbavu,koje su pod upravom bana.Kad je riječ o župama i županijama u Hrvatskoj povijesti ,treba imati na umu da se u najstarijem razdoblju događa bitna transformacija ,naime prijelaz iz rodovsko-plemenske prema teritorijalnoj organizaciji.Naime ,kada Hrvati doseljavaju ,oni doseljavaju kao etnikum sastavljen od rodova i plemena.Čak po legendarnoj verziji postoje i njihovi plemenski predvodnici –to su petero braće i dvije sestre.Nakon naseljavanja i ukorijenjivanja u njihovoj sredini stara
Rodovsko-plemenska struktura prelazi u teritorijalnu vrstu organizacije i u tom se kontekstu javlja i župa koja kasnije prerasta u županiju.
Tri župe—Lika,Gacka i Krbava –koje spominje Konstantin Porfirogenet u 10.st. pokazuje da gorski dio Hrvatske ,a 10.st. je vrijeme kada Tomslav već ujedinjuje Primorsku i Posavsku Hrvatsku,opet nije na rubu.Taj prostor kao geografska poveznica zauzima značajno mjesto u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj državi,kao i dva stoljeća ranije u doba Einharda.Definitivno je postojanje Gacke kao župe potvrđeno u 10.st. s tim da ja ona nasumljivo starija.Pri toj konstantaciji imamo na umu upravo Einharda,Gačane i kneza Bornu.Kako se dalje razvija područje Gacke?U razvijenom srednjem vijeku ,preciznije 1219.god.,ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. Darovao je Gacku župu templarima,iz čega je razvidno da župa kao takva i dalje postoji.Templari su bili duhovno-viteški red koji je proizašao iz križarskih ratova i koji je stekao veliko bogatstvo širom zapadne Europe.Templari su postojali od početka 14.st. kada su ukinuti ,a posljednji veliki meštar temlara završio je tragično-bio osuđen na smrt.No ,ovdje smo još od 1219.god.,dakle tek na početku 13.st.,kada templari drže Gacku kao svoj posjed.
-
Kasnije ,krajem 13.st.Gacku stječu krčki knezovi koji su od 15.st. poznati kao Frankopani,dakle knezovi koji se s otoka Krka šire prema unutrašnjosti.Povijest je dalje išla svojim tijekom.No,vrijeme je da još malo zastanemo.Naime, u cijelome razdoblju antike i srednjega vijeka govorili smo da o Gackoj kao prostoru obitavanju Jopada,potom i ranosrednjovjekovnih Gačana.Stalno smo govorili o Gackoj kao prostoru,no što bismo mogli reći o naseljima na području Gacke?Prije svega što možemo reći o Otočcu?Gdje su korijeni Otočca?Postoje dva mišljenja .Prema jednom Otočac bi se mogao povezati s Baščanskom pločom kao hrvatskim, ako već ne krsnim listom,a onda svakako osobnom iskaznicom u srednjem vijeku.To je vrijeme oko 1100.god. kada izvorno nastaje Bašćanska ploča .Na njoj je uklesan izraz v Otočci odnosno u Otočcu ,a spominje se sv. Mikula.Činjenica jest da je u kasnijem razdoblju postojala u Otočcu benediktinska opatija Sv.Nikola u današnjem Otočcu u Gackoj ili je riječ o nekom drugom lokalitetu-oko toga znanost nije sasvim podudarna.
Naime mišljenje da je Otočac koji se spominje na Bašćanskoj ploči današnji Otočac u Gackoj ,samo je jedno od mišljenja koje se iz toga mogu izvesti.Ima i vrlo ozbiljnih upozorenja da je moguće kako je to neka druga lokacija i vrlo je diskutabilno koliko su Jurandvor odnosno Baška na otoku Krku i tamošnja sv.Lucija mogli imati neposrednije veze s Gackom na kopnu,prije svega zbog razloga komunikacijske naravi.Rekli smo već da različite prirodne barijere poput planina(Kapela,,tada Gvozd) i mora nisu bile nepremostive,ali su one bitno otežavale komunikaciju na širem prostoru u vremenu u kojem ne postoje suvremeni načini i sredstva komunikacije.
No,teoriju o Otočcu na Bašćanskoj ploči ipak ne bi trebalo zanemariti.Ona može ostati kao sibolično uporište jer je otprilike situacija slična kao s pitanjem kosinjske tiskare.Smatra se tradiconalno da je prva hrvatska knjiga 1483.god.tiskana u Kosinju.Znanstvenici i istraživači postavljaju opravdano pitanje jeli to baš bilo u Kosinju ili je riječ o Modrušama,pa čak i Veneciji?Pri tome nije isključivo da je Kosinj možda više kao ime nego kao konkretna lokacija.
-
Teško je to dokazati ,no nije lako ni opovrgnuti.Jednako je tako i u slučaju Otočca.Mišljenja koja upozoravaju da je pitanje koliko je to doista današnji Otočac u Gackoj-jednako su mjerodavna kao i mišljenja da to jest Otočac u Gackoj.To je teorija sa svim prednostima i nedostacima pouzdanijem odgovoru na pitanje, stvar je daljnjeg istraživanja i promišljanja.Z a sada nam ostaje na raspolaganju ,ako ništa drugo ,zanimljiv element koji se može koristiti nap.u turističke svrhe ,dakako uvijek s naznakom da postoji i druga mišljenja.Ako i jest duskutabilno je li Otočac s Baščanske ploče baš Otočac u Gackoj ,ako to ne možemo bez ostataka tvrditi,ono što možemo sa sigurnošću trvditi jest činjenica da se Otočac prvi put izrekom spominjei zapisan je 1300.god. i to na listini kojom je napuljski kraljKarloII.Anžuvanac darovao Gacku krčkom knezu Dujmu.To je vrijeme kada Gacka postaje baština krčkih knezova,kasnijih Frankopana koji će odigrati značajnu ulogu u hrvatskoj povijesti.
Stoga 1300.god. početak naših znanja o stvarnom postojanju današnjeg Otočca u Gackoj.
Spomenuti Karlo II.Anžuvanca potvrdio je 1316.god njegov sin KarloI.Robert kao ugarsko-hrvatski kralj.To je već vrijeme kada na hrvatskom prijestolju sjede Anžuvinci umjesto Arpadovića.Početak 14.st. jest, dakle, vrijeme kada današnji Otočac sa sigurnošću postoji kao naselje.Kasnije,u tijeku 15.st. razvijaju se druga naselja u Gackoj, nap.Sinac se spominje 1408.godine,Dabar 1449.god.itd.
Kroz cijelo to razdoblje Gacka pripada knezovima Frankopanima sve do 1468.god. kada je ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin oduzeo Gacku Frankopanima,a uskoro nakon toga ona je uključena u Senjsku kapetaniju.No ,to je već neko drugo vrijeme,kada se na laganom izlasku iz srednjeg vijeka pomalo mijenja uloga Gacke i Otočca. Ako sada pokušavamo sumirati najstarija razdoblja povijesti Otočca i Gacke ,možemo identificirati nekoliko uporišnih točaka:
-Jopade i njihove plemenske zajednice okupljene oko različitih gradskih naselja u Gackoj,
-stradanje Metuluma koji fizički nije bio u Gackoj ali je u najstarijem razdoblju bio glavni grad Jopada, pa je tako imao neizravnog utjecaja i na Gacku;
-rimsko razdoblje,posebno ceste koje pokazuju komunikativnu otvorenost prostora i matraizam koji pokazuje uključenost Gacke u civilizirani svijet Rimskog Carstva;
-doseljenje Hrvata,njihovo mišljenje sa zatečenim stanovništvom;
-Einhardove analize i kneza Bornu koji se najprije spominje kao knez Gačana,a onda kao knez Dalmacije i Liburnije,dakle Primorske Hrvatske;
-etabliranu Gacku župu koju spominje KonstantinVII.Porfirogent i čije je područje gotovo kroz cijelo 13.st pripadalo templarima i na koncu došlo u ruke Frankopanima.Oni ostaju u Gackoj do 1468.god.nakon čega polako počinje novo razdoblje o kojem vrijedi posebno govoriti.
Izvor:Gackom kroz povijest,Željko Holjevac
-
Giovanni Peroni, plan Otočca iz 1639. god. Državni arhiv Hrvatske, zbirka planova, inv. br: 507
[attach=2]
Otočac, plan grada i okolice, 18. st. Državni arhiv Hrvatske, zbirka planova, inv. br: 233
[attach=1]
Klikni na slike i povećaj ih!