Nasa - Lika Forum
Lika => Lički gradovi i sela => Otočac => Autor teme: Draža - Svibnja 20, 2011, 15:14:12
-
OTOČKA PUKOVNIJA
Sredinom 18.st.osnovana je Otočka pukovnija sa središtem u Otočcu .Bilo je to 1746.god.a pukovnija je osnovana u sklopu reforme Vojne krajine koju je proveo princ Hilburghausen kao povjerenik Marije Terezije.Bilo je to u jeku rata za austrijsko naslijeđe(1741-1748.) u kojuem su sudjelovali i Otočani i u kojem se Mraija Terezija borila za opstanak na prijestolju.Naime kad je Marija Terezija stupila na prijestolje 1740.god. onda joj susjedni vladari kao ženi nisu htjeli priznati pravo na prijestolje,iako je ona to pravo stekla ranije na temelju Pragmatičke sancije (takav je zaključak1712.donio i Hrvatski sabor),koja je i ženskoj lozi Habsburgovaca omogućavala dolazak na prijestolje ,jer je prijetila opasnost da dinastija izumre u muškoj lozi,budući da Karlo VI.,prethodnik Mraije Terezije,nije imao muških potomaka.
U toj situaciji ,kada je Marija Terezija suočila s ratom u kojem mora potvrditi svoj opstanak na prijestolju i obraniti svoje pravo na vlast, potrebna joj je sva vojna sila koja joj stoji na raspolaganju ,a potrebna joj je sva vojna sila koja joj stoji na raspolaganju ,a potrebni su joj i Otočani kao i ostali vojnici,krajišnici,sinovi Vojne krajine.Međutim Otočani koji su do tada sudjelovali u borbama i čarkama s Osmanlijama u okviru Otočke kapetanije o kojoj smo govorili,nisu bili upotrebljivi kao ratnici koje bi se moglo angažirati u Češkoj ,Austriji,Bavarskoj ili negdje drugdje .Oni su bili navikli braniti svoj zavičaj te nisu nastupali kao regularna vojska ,a nije bilo adekvatno rješenje ni pitanje opskrbe kako bi se omogućilo dulje izbivanje od kuće.Zbog toga dolazi do preustroja ili reorganizacije Vojne krajine ,prije svega Karlovačkog generalata koji je reformirao princ Hilburghausen.Umjesto starih kapetanija osnivaju se pukovnije kao okosnice nove organizacije vojske.Postojeću krajišku vojsku trebalo je bolje naoružati i trebalo ju je obučiti u skladu s usavršavanjem načina ratovanja i taktike koja je u međuvremenu u Europi znatno napredovala.Uklopiti krajišnike ,koji su nalikovali Osmanlijama ,u moderno ustrojenu i naoružanu carsku vojsku- u tome je bila sva bit preustroja Vojne krajine.
Drugi cilj koji se želio postići sastojao se u tome da se iskoristi kao carski vojnici,ali tako da oni istodobno vlastitim radom i radom svojih bližnjih izdržavaju sami sebe .To je značilo da država dobivaju jeftinu vojsku od koje može imati značajne koristi,a u nju istodobno ne treba previše ulagati.U tom je smislu i provedena najavljena reorganizacija i Otočka je pukovnija službeno osnovana na temelju zapovijedi princa Hilburghausena od 4.kolovoza 1746.god.Ovdje je važno znati da krajiška pukovnija nije bila vojna postrojba ,nego teritorijalna jedinica koja se sastojala od satnija kao neke vrste vojnih općina,a u početku se podudarala s područjem bivše Otočke kapetanije(Gacke) i Senjske velike kapetanije ili nadkapetanije (Senj,Velebitsko podgorje i brinjski kraj)Unutar pukovnije ,kao teritorijalne jedinice ,postojale su posebne vojne postrojbe,bojne kojih je bilo nekoliko i koje su se dijelile na tri turnusa.Kad je trebalo nekud ići na pohod i sudjelovati u nekom od ratova koje je Habsburška Monarhija tada vodila po Europi ,onda bi na bojište dolazio turnus za turnusom ,prema potrebi.
Postojale su tri osnovne bojne;
U prve dvije bilo je ljudstvo u najvitalnijoj životnoj dobi ,a treća je bojna bila pričuvna i u njoj su bili krajišnici starijih godišta koji su se dizali ako bi bila nužda.
[attachimg=1]
-
Rekli smo već da se Otoćka pukovnija isprva podudarala s područjem bivše Otočke kapetanije i Senjske velike kapetanije ili nadkapetanije.Kkao bi se pukovnija međusobno bolje ujednačile,što se tiče teritorija i ljudstva kojim su trebale raspolagati i koje se iz njih moglo dobiti,izvršena je 1765.g. korekcija teritorijalnog opsega pukovnije.Obavljeno je to na način da je Otočaka pukovnija izgubila brinjski i krmpotski kraj koji su pripojeni Ogulinskoj pukovniji ,a zauzvrat je dobila Perušić, Pazarište i Korenicu,tj. područja koja su isprva prpadala Ličkoj pukovniji sa središtem u Gospiću.
U teritorijalnom opsegu i granicama koje su definirane 1765.g.Otočka je pukovnija opstala tijekom idućih stotinu godina,što čine značajnu razdjelnicu u povijesti Gacke i ljudi na njenom području.Vojna služba u okviru pukovnije trajala je od 16.do 60.godina ,što da su svi sposobni muški stanovnici u toj životnoj dobi bili vojni obveznici koje je Hbsburška Monarhija vodila širom Europe.
Spomenut čemo samo nekoliko glavnih pohoda i ratova u kojima su sudjelovali i Otočani.Prije svega,to su za austrijsko naslijeđe 40-tih godina 18.st.,a zatim i Sedmogodišnji rat(1756.-1763.) u kojem Otočani ratuju u Češkoj s Prusima.Slijedio je turski rat od 1788.do 1791.god. kada je oslobođeno Ličko-Pounje-današnji Donji Lapac i Srb koji su tada priključeni Lici ,a u njihovou oslobođenju od osmanske vladavine sudjelovali su i otočki vojnici.Potkraj 18.i početkom 19.st. na dnevnom je redu bilo ratovanje s Francuzima,najprije u skladu pohoda Habsburške Monarhije protiv revolucoinarne Francuske,a kasnije i ratovima koje je Napoleon vodio po Europi.Među ostalim i u jihovu pohodu na Rusiju 1812.god,kada su naši ljudi bili“dika i kod neprijatelja“ kako je kasnije zapisano.Jedan od posljednjih većih pohoda u kojem su sudjelovali i Otočani bio je rat u Italiji i Ugarskoj 1848./49.god. kada su vojnici graničari guđšili revoluciju u sjevernoj Italiji i lomili mađarski pokret za stvaranje samostalne države izvan sustava Habsburške Monarhije.U tom je pohodu Otočan ei ostale krajišnike-pretežno one starijih godišta koji su u Zagreb pristigli „gladni kao vuci u gori“-vodio hrvatski ban Josip Jelačić braneći interes bečkog dvora u pogledu cijelovitosti Habsburške Monarhije ,ali braneći ujedno i hrvatske interese kojima je mađarska politika štetila jer su Mađari išli za uključivanjem Hrvatske u mađarsku državu.
Otočka pukovnija je nosila zlatno-žute trakove i ovratnike i bijela puceta ,a od 1798.g. i redni broj dva u vojno-krajiškoj nomenklaturi.Od Gospića u Lici do Petrovardije je bila druga po redosljedu ,odmah poslije Ličke i neposredno prije Ogulinske.
Stanovnici tog područja pukovnije nazvali su se kolonijalno „Otočanima“ neovisno o tome jesu li bili iz Otočca ili ,primjerice,Korenice,odnosno Svetog Jurja, svi su se oni vodili pod nazivom Otočani(Otočener).Što se tiče broja stanovnika na području Gacke u doba Otočke pukovnije,njih je u 18.st. razmjerno teže ustanoviti jer se nisu vodili precizni popisi.Opčenito se može reći da se broj stanovnika smanjivao i povećavao ovisno o tome jeli bilo razdoblje rata ili mira .U razdoblju rata značajni su gubici pogađali mušku populaciju što se odražavalo i na broj stanovnika i općenito na biološku reprodukciju,a u duljim razdobljima mira stanovništvo je kontinuirano raslo.
Nako vrijeme u 18.st. Otočac je bio i vojni komunitet i to od 1765.do 1787.god.To znači da je bio trgovište koje je bilo oslobođeno vojne službe i rabote (obvezni javni radovi i sl.) u kojem se obavljala obrtnička i trgovačka djelatnost. Taj je komunitet imao svoj magistrat i prvi načelnik koji se spominje bio je Juraj Cetinjanin.Bilo je to nakon razdoblja Otočke biskupije u kasnome srednjem vijeku drugo razdoblje kada je Otočac i formalno imao svoj status grada, no nije ga dulje i zadržao.Treće razdoblje uslijedit će tek u samostalnoj Hrvatskoj krajem 20.st.
Tih godina krajiška uprava poduzima različite mjere koje služe njezinim potrebama ,ali ujedno i ograničenom razvitku ovih prostora.Moderniziraju se ceste ,prije svega prometni pravac koji je vodio od Žute Lokve preko Otočca prema Gospiću ,kada je ustanovljene i poštanske postaje,a jedna od tih pošta već u drugoj polovici 18.stoljeća bila je u Otočcu.
Izvor:Holjevac