Nasa - Lika Forum
Lika => Lički običaji => Autor teme: vuksamotnjak - Srpnja 24, 2011, 22:41:28
-
U Hrvatskoj se prvi put kolede spominju u dubrovačkom Statutu iz1292. godine. Vuk Stefanović Karadžić naveo je da se običaj koledanja kod pravoslavaca izgubio, a da kod katolika još traje i dodaje da "čitava koleda, reče se i sad kad ide mnogo ljudi zajedno”.
Koleda je riječ mnogostrukoga značenja. U usmenom su diskursu inazivi: kolenda, kolendra(u Splitu i okolici), koledva(u Dubrovniku iokolici, Belom na otoku Cresu), a izvođači se nazivaju koledaši,kolendaši, kolendraši, koledvaši; te kolojani (u Zlarinu kod Šibenika), koleđani (kod Hrvata u Rumunjskoj, a u Gdinju na Hvaru ophod se zove koleđanje!); junaki i ditići kod gradišćanskih Hrvata. Nazivaju se još i koledvači i kolijani. U Istri, Hrvatskom primorju pa i Lici nazivaju se i fiole (prema pripjevu “fiole”).
Koleda znači: skupno pjevanje muškedjece, mladića pa i odraslih ljudi; pjevanje (kolendanje) mladića djevojci pod ponistrom; obred, ophod, pjesma,
čestitanje; božićni kruh, božićno darivanje, božićna vatra, božićna slama koja se na Badnju večer prostirala po sobi; Badnji dan, Novu godinu. Koleda znači i krijes koji sepalio na Jurjevdan (23. travnja) i na Ivandan (24. lipnja) te krijes koji sepalio za vrijeme biranja seoskih kraljeva. Koledom su se nazivale obredne vatre koje su palili uskoci. Kod gradišćanskih Hrvata koledati znači prositi (tražiti darove). O postojanju koleda kod drugih slavenskih naroda svjedoče inazivi: koljada (u ruskom), koleda (u srpskom, slovenskom, bugarskom, češkom, poljskom). Neki etnolozi i antropolozi navode da naziv koleda potječe od imena praslavenske i sveslavenske božice Kolede ili boga Koleda. Koleda baštini naziv prema grčkom i latinskom glagolu caleo štoznači zazivati, pozivati, sazivati. Neki znanstvenici smatraju da naziv koleda potječe od latinske riječi kalendae što znači prvi dan u mjesecu.
Koledarski ophodi izvodili su se u različitim krajevima u različito vrijeme: od Sv. Martina (11. studenoga) na Korčuli; na Braču u adventu u onim kućama gdje je imenjakinja ili imenjak svetice ili sveca: na Sv.Katu (25. studenoga), Sv. Andriju (30. studenoga), Sv. Barbaru (4.prosinca), Sv. Nikolu (6. prosinca), Sv. Luciju (13. prosinca), Sv. Tomu(21. prosinca), na Badnjak (24. prosinca), na Božić (25. prosinca), na Sv.Stjepana (26. prosinca), Sv. Ivana (27. prosinca), uoči i na Novu godinu,te na Sveta tri kralja (6. siječnja).
Koledarske je skupine najčešće činilopet do sedam mladića. Kod gradišćanskih Hrvata koledarska je skupina brojala dvadesetak mladića. Koledari idu od kuće do kuće pjevaju, čestitaju imendan ili blagdan koji je toga dana te traže simbolične darove. Koledare su ponekad činili momci i djevojke zajedno. Pokatkad su to bili samo odrasli ljudi, a ponekad muška djeca (dječurlija).
U Belom naotoku Cresu dječaci su od dvanaest – trinaest godina odmah nakon što bi povečerali na Badnju večer zapalili feratić, uzeli vrećicu i otrčali iz kuće. Na večer bi se sastali u skupine po tri – četiri i po dogovoru krenuliobilaziti selo. Išli bi do kuća u kojima su znali da će dobiti darove te bipo kucali i svima čestitali Božići predstojeće blagdane.
Premda se motivi u koledarskim pjesmama prepleću s motivima adventskih i božićnih usmenih lirskih vjerskih pjesama, te su pjesme pretežito svjetovne. Strukturom su bliske zdravicama i blagoslovima. Najčešće im svaki stih završava pripjevom koledo, koledo. Većina je antologičara adventske i božićne pjesme nazivala koledskim. Sadržaj je koledarskih pjesama raznovrstan i varira od ljubavne, povijesne, mitske do vjerske tematike. Koledari su u svojim pjesmama veličali domaćine i njihove dvore, a za darove nisu vele iskali. Koledarske su pjesme vesele,živahnoga ritma. U njima su često prisutne šale, ali i kletve ukoliko domaćin ne bi simbolično darovao koledare. Adventske i božićne pjesme pripadaju usmenim lirskim vjerskim pjesmama (molitvama) i njih vjernici mole pojedinačno, primjerice na Dan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije (8. prosinca); ili skupno kao na Badnju večer ili pak u crkvama za vrijeme svetih misa. Kolede su s obzirom na tekst koji je pratio dionice ophoda imale tridijela. Prvi je dio
činilo pjevanje pod prozorom, kapijom ili vratima doma, a drugi i treći dio izvodili su se u domu domaćina. Uvod je činio pozdrav ukućanima, na primjer:
Pukla grana od orija,
faljen Isus i Marija.
Priko svega sela prošli,
na poštena vrata došli.
Na poštena ova vrata,
a u Ante ka u brata.