OTOČAC U SOCIJALISTIČKOM RAZDOBLJU
Ulazimo u razdoblje druge polovice 20. Stoljeća, u razdoblje socijalizma, socijalističke Jugoslavije (najprije Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a od 1963. g. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ), kada je Gacka, jednako kao i Hrvatska, bila dijelom države koja je trebala funkcionirati kao ravnopravna zajednica svih jugoslavenskih naroda i <<narodnosti>>, što je bio pojam koji se odnosio na nacionalne manjine. U praksi to često nije bilo tako, što ipak ne znači da razdoblje socijalizma, uzevši u cjelini, nije respektabilno razdoblje o kojem se štošta može i treba kazati i napisati. Ali, budući da socijalističko razdoblje na području Gacke, a to vrijedi i za ostatak Like, nije uopće historiografski obrađeno, pokušat ćemo naznačiti samo neke osnovne markere, svjesni da niz pitanja, zbog neistraženosti i ograničenog prostora u ovome hodu kroz povijest Gacke, nećemo ni dotaknuti.
U razdoblju socijalizma bile su česte upravne reorganizacije. To je bilo jedno od prvih iskustava s kojima se susretalo stanovništvo u Gackoj i ne samo u njoj. Otočac je 1945.g. bio kotarsko središte u okrugu Lika, a 1955.god. u oblasti Karlovac. Prema novom rješenju 1955.god. gradić na Gacki prestaje biti kotorsko središte i ostaje jedno od općinskih središta u kotoru Gospić, a općine koje su ranije tvorile otočki kotor spojene su s općinom Otočac. Godine 1962. općini Otočac pripojena je i općina Brinje, a kotor Gospić je ukinut i kotorsko središte preneseno u Karlovac. Poslije uklidanja kotora kao područnih jedinica 1676.god. opčina Otočac postaje samostalna jedinica u sustavu SR Hrvatske,a takozvanim društvenim dogovorom 1974.god.kreiranim nakon što su bila utvrđena riješenja za ostale regije,ulazi u Zajednicu općina Gospić .Kako ta tvorba nije posjedovala čvršću unutarnju strukturu, općina Otočac će do kraja 80-tih nakon 20. Stoljeća u mnogo čemu autonomno djelovati kao velika socijalistička komuna s trodomnom skupštinom ,izvršenim vijećem,općinskim sudom i drugim tijelima i službama. Prvi poslijeratni popis stanovništva 1948.god. kada je Otočac imao 1814 stanovnika ,pokazao je pad broja stanovnika na stanje iz 1931.god. što je bila posljedica Drugoga svjetskoga rata .Daljnji je pad zabilježen 1953.god. kada je Otočac imao 1515 stanovnika.Tako nakon toga je počeo je demografski oporavak koji je imao veze sa socijalističkom izgradnjom ,ali i širenjem granica Otočca kao naselja.U skladu s planskim razvojem industralizacije i elektrifikacije kao gospodarske osnove novog sustava,1952.god. obnovljena je hidroelektrana u Švici
[attach=1] [attach=2]
za koju su nabavljeni novi generatori
[attach=3] [attach=4]
To je međutim ,bila kratka vijeka, jer će već 60-tih godina 20.st. popularna „CENTRALA“ biti ugašena ,a i sama je Gacka tada postala biti prava ponornica s obzirom da je rijeka kanalima preusmjerena u akumulacijsko jezero Gusić u Brlogu za potrebe hidroelektrane Senj.U gospodarstvu na području Gacke razvilo s ei razdoblje socijalizma desetak poduzeća koncentriranih u glavnom u Otočcu ;
Industrija namještaja Otočac najprije (DIP) pa (INO),
Cosmochemija“—tvornica kemijskih i kozmetičkih proizvoda,“
[attach=5]
Autoprijevoz“(tada se zvao Autoprevoz)za prijevoz robe i putnika u cestovnom prometu,,“
slika
Autobus Autoprevoza na glavnoj ulici u Otočcu oko 1964. god.
slika
Komunalac““Graditelj“,
--
pogon „Zagrebačka Pivovara“,
[attach=6]
Otex“tvornica tekstilnih proizvoda,
--
“Velepromet“ za trgovinu na malo i veliko ,
--
“Velebit“—ugostiteljstvo poduzeće,
oko 1960 godine
[attach=7]
Poljoprivredna zadruga „Gacka“.
--
Tome treba pridodati pogon „Industrogradnje“ s radnom jedinicom „Kalcit“ za prizvodnju građevinskog materijala (Krečana) u Ličkom Lešću,
Nekada Danas
[attach=8] [attach=9]
kao i Poljoprivrednu zadrugu „Ličko Lešće“.
-
Time je sirovinsko gospodarstvo ,koje je stoljećima sudbinski prožimalo gospodarski život na podrućju Gacke ,preraslo u prerađivačko .Otočac je pred Gospićem s nešto večim brojem radnih jedinica, bio industrijsko susjecište prostora između izvora Zrmanje i obronka Velike Kapele ,osobio u dijelu koji se odnosio na izvoz industrijskih proizvoda (koje je bio najveći upravo s podrućja Otočac),neovisno o tome što se istodobno radiolo o industriji prilično ekstezivne produktivnosti.
U takozvanom društvenom sektoru na području općine Otočac najviše je zaposleni bilo u industriji u koju se i najviše i ulagalo.Individualnih poslodavaca „(mala privreda)“ bilo je malo ,a privatno je vlasništvo prevladavalo samo u poljoprivredi.Oranica je i dalje bilo znatno manje nego livada,pašnjaka i šuma,a na njima se prozvodilo najviše krumpira ,baš kao i početkom 20-st-.No za razliku od prve polovice 20.st.poljoprivreda više nije bila jedino i isključivo zanimanje najvećeg broja stanovništva.Dapaće ,počela su prevladavati mješovita,tj.radničko-seljačka domačinstva .U industriji su 1981.god.radila 1904 od ukupno 5975 radnika na području općine Otočac.Mnogi od tih radnika bavili su se kod kuće i poljoprivredom kao usputnom djelatnošću.
[attach=10]
Poljoprivreda je proizvodnja većim djelom mehanizirana,ali su individualni posjedi ostali prilično usitnjeni.Istodobno se u Otočcu kao središtu velike socijalističke općine dosta toga i gradilo ,osobito 1960-tih i 1970-tih godina.Nastala su kolektivne stanbene zgrade i brojne nove obiteljske kuće,
Dom zdravlja,
--
Hotel“Gacka“,(Ličko Lešće) 80-ih god. Hotel“Gacka“ danas
[attach=11] [attach=12] [attach=13]
Hotel Park Otočac
Gradnja upravne zgrade "Tunelgradnja", "Hotel Park" 80-ih "Hotel Park" danas
danas hotel park u Otočcu 60-tih
[attach=14] [attach=15] [attach=16]
i drugi objekti.Neki od objekata izgrađeni su i takozvanim samodoprinosom tj. Izgradnju je financiralo stanovništvo.Jedan od prepoznatljivih simbola socijalističke izgradnje bila je Robna kuća u Otočcu,
[attach=17]
koja je uništena u Domovinskom ratu.
[attach=18]
Životni je standard porastao,.Umjesto drvenih prizemnica,pokrivenih šimlom,
sliak
kakve su prevladavale još početkom 20-st-,počele su se izgraditi ztidane kuće ,katnice,pokrivene crijepom .Zdravstvena skrb je također poboljšana .Početkom 20-st. Otočac je imao jednog liječnika ,a u drugoj polovici toga stoljeća podignut je Dom zdravlja s ekipom liječnika (1981.g. bilo je 12 na području općine), medicinskih sestara, zubara i drugog osoblja.Prometnice,koje su početkom 20-st. U najboljem slučaju bile posute šljunkom,večim dijelom su asfaltirane.Na njima je bilo sve više automobila i drugih vozila.Širila se telofonska i vodovodna mreža,električna je energija stizala u privatne domove , povečavao se broj radio i televizijskih prijemnika ,pa su mijenjali uvjeti života i navike ljudi. Socijalno kretanje postalo je znatno mobilnije, prehrana bolja i raznovrsnija, a mnoge novosti dostupnije, što ipak ne znači da štošta toga nije ni manjkalo. Otočac je i postojao i povijesno-kulturno žarište Gacke. Več 1946.g. u Otočcu je radla dvorazredna Trgovačka škola koja će 1948.g. postati Ekonomski tehnikum, 1954 . prerast će u Srednju ekonomsku školu. Osnovna je škola 1948.g. postala sedmogodišnja ,a 1953.g. osmogodišnja. Na temelju odobrenja Skupštine općine Otočac od 25.rujna 1965.g. osnovan je Srednjoškolski centar Otočac,
[attach=19]
u koji ulazi Srednja ekonomska škola i Škola učenika u privredi-popularni ŠUP, a sljedeće godine počela je s radom i Gimnazija.
>>>>
U skladu sa Šuvarovom reformom školstva, Gimnazija će biti ukinuta ,a u Otočcu je 1978.god. osnovan Centar za odgoj i Usmjerenog obrazovanja (CO i UO) s više usmjerenja za različita zanimanja, koja je 1985.god. uselio u nove prostorije, a to su današnje prostorije Srednje škole u Otočcu.
[attachimg=1]
Daljnji razvoj osnovnog školstva, uspon srednjeg školstva, veći broj obrazovanijih prosvjeta (204 nastavnika i osnovan i 52 u u srednjem školstvu 1981.g.) gotovo sva dijeca i omladina obuhvaćena u obrazovanju stanovništva i isčezavanju nepismenosti koja je još početkom 20.-st. bila masovno raspostranjena.
U međuvremenu su nastajale različite društvene organizacije i udruženja na području gacke ,nap. Sportsko ribolivno društvo (1950).g. zatim
Narodno sveučilište Marko Orešković(1962.g.) –danas Gacko otvoreno učilište itd.
oko 1974
[attach=2]
Uskoro se gradi novi vatrogasni dom,
[attach=3]
nabavljaju se instrumeniti za za limenu glazbu ,a 70-tih god. Otvara se i servis vatrogasnih aparata pri Dobrovoljnome vatrogasnome društvu Otočac. Godine 1966. proradila je Radio stanica Otočac – Današnji Hrvatski radio Otočac.
1970.g. osnovano je planinarsko društvo Gromovača ,
(http://static.limundoslike.com/slika-Planinarsko-drustvo-Gromovaca-Otocac--14541217v140h105.jpg)
a 1971.g. zaživio je aero-klub Krila Gacke Lika, koji se danas zove Krila Gacke,
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Covici%20iz%20Zraka/normal_IMGP6388.JPG)
a što je bio nastavak zrakoplovnoga športa s korijenima, jednako kao i kad je riječ o planinarstvu, još u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
Općina Otočac imala je 1981.g.jednu javnu knjižniicu s 5200 knjiga i dva kina ,jedno u Otočcu jedno u Brinju (ovo posljednje je skoro ugašeno).
Otočki park je iznova uređen
[attach=4]
,a još 1950-ih godina dobio spomenik po partizanskoj heroini, simbolu vladajuće ideologije, čime je taj element javnoga prostora po drugi put dobio novu funkciiju, naravno iznova različitu od one izvorne iz Prvoga svjetskoga rata. Politički je život bio pod strogom partijskom kontrolom, pa se vodilo računa o „moralno-političkoj podobnosti“ pri odabiru kadrova (pri čemu se nije uvjek provodilo i načelu ravnomjerne nacionalne zastupljenosti prema udjelu u ukupnoj populaciji). U društvu se težilo socijalističkoj egalitarnoj slojevitosti, a komunistički je režim, neovisno o valovima liberalizacije, bio i ostao dogmatski i krut.