Nasa - Lika Forum

Lika => Lički gradovi i sela => P => Autor teme: velebitska-plava - Srpnja 22, 2007, 14:25:54

Naslov: Perušić
Autor: velebitska-plava - Srpnja 22, 2007, 14:25:54

 Perušić je malo povijesno mjesto u Lici. To je mjesto bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa, očuvane i netaknute prirode, mjesto gdje se još uvijek živi toplo, dobrosusjedski i koje još nije poprimilo obrise globalnog, otuđenog i užurbanog života.
Upravo to smatramo svojim prednostima i vrlo dobrim temeljima za razvijanje turističke ponude, jer u današnjem svijetu ljudi sve više traže mirne destinacije za rekreaciju i odmor.

Po svom prostornom položaju u granicama Ličko-senjske županije Općina Perušić zauzima dio njezinog središnjeg prostora, pri čemu na svom zapadnom dijelu graniči sa Gradom Senjom, dok sjeverni rub predstavlja granicu prema Gradu Otočcu i Općini Plitvička Jezera. Svojim preostalim jugoistočnim i južnim rubnim dijelovima Općina Perušić graniči sa Gradom Gospićem koji predstavlja središte Županije.

Na osnovu te podjele naselje Perušić postaje općinsko središte istoimene Općine u čiji sastav ulaze sljedećih 20 naselja: Bukovac Perušićki, Donji Kosinj ( Rudinka, Vukelići), Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kosinjski Bakovac, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Perušić, Prvan Selo, Studenci, Sv. Marko, Kaniža.

Najvažniji prometni pravci zahvaljujući kojima je Perušić dobro prometno povezan: državna cesta D-50 između Otočca i Gospića, autocesta Zagreb-Split ( Perušić ima izlaz s autoceste), i magistralna željeznička pruga MP 11.

Površina Općine Perušić iznosi 382,94 km2.

Urbano naselje Perušić, u odnosu na prostor Općine smješteno je u njezinom jugoistočnom dijelu na prostoru udoline-polja između željezničke pruge istočno, Gradine ( staroga grada Perušić na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, sa najačom gustoćom naseljenosti uz glavnu komunikaciju ( Otočac-Gospić).

Naselje Perušić, odnosno njegov širi prostor smješten je unutar prostranog polja na nadmorskoj visini od 575 do 600m.

Karakterističan trend opadanja broja stanovnika:

prema popisu stanovništva iz 1991.g. Općina Perušić brojila je 5.648 stanovnika, dok 2001.g. broji 3515 stanovnika.

Naslov: Odg: PERUSIC
Autor: velebitska-plava - Srpnja 22, 2007, 14:31:05

POVIJESNI PRESJEK

Prostor općine Perušić intenzivno je naseljen tijekom čitavog 1. tisućljeća prije Krista. O tome nam svjedoči čitav niz gradinskih naselja. U antičko vrijeme, 1.-5. stoljeće prije Krista, veća naselja (Kosinj, Kvarte) žarišta su gospodarskog i kulturnog života. Posebno je obilježje ovog razdoblja što je zahvaljujući magistralnim prometnicama ovaj prostor integriran u gospodarski i kulturni život šireg prostora ( rimska provincija Dalmacija te čitavo Rimsko carstvo). U srednjem vijeku ponovno se javlja veći broj naselja .

Nastanak Perušića kao organiziranog naselja datira iz ranijeg razdoblja 16. i 17. stoljeća kada je ovaj prostor na graničnoj liniji između Turske i Europe.

Iz tih vremena vuku svoje podrijetlo akroplski smješteni spomenici kulture:

utvrda - Kula (Perušićki stari grad) i kasnobarokna crkva sv. Križa, smještene na uzvisini neposredno uz centralni dio naselja, te predstavljaju vrijedne spomenike i svjedoke dugog razdoblja organiziranog življenja na ovom prostoru.(fotografije)

Prvi puta Perušić se spominje 1487.g. Osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, plemićka obitelj koja dolazi iz Dalmatinske Zagore. Po njihovom prezimenu mjesto dobiva ime, a na uzvisini grade obrambenu utvrdu koja u literaturi ima različite nazive - Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće Turska kula ili samo Kula, premda je nastala prije turskog vremena).

Perušić je u to vrijeme pripadao Buškoj župi ( Bužimska župa, prostor današnjeg Pazarišta).

Kula je bila sagrađena na tri kata, bila je opasana debelim suhozidom čiji se ostaci danas tek naziru, u obliku nepravilnog četverokuta, na čijim su kutovima postojale stražarnice.

Gašpar Perušić bio je banski namjesnik. Značajan po potpisivanju Požunskog mira kojim je habsburškoj kući zajamčio pravo nasljedstva na hrvatskom prijestolju. Navodno se povelja o potpisivanju Požunskog mira čuva u Beču i na sebi ima pečat sa simbolom lava ( današnji simbol Općine Perušić). (logo općine - slika lava)

Nakon što su 1514.g. Turci poharali i popalili Liku i Krbavu, knezovi Perušići sele se u Slovačku.

1527.g. Turci su pokorili Liku i Krbavu pa pod njihovu vlast dolazi i Perušić, a njime vlada bosanski beg Malkoč koji grad daje utvrditi i popraviti.

Ovaj je prostor u vrijeme stalnih ratova i nesigurnosti gotovo potpuno opustio, te su Turci počeli sustavno naseljavati novo stanovništvo- muslimansko i nemuslimansko( vlaško-balkanski stočari).

Osim Kule, od turskih su utvrda na ovom prostoru danas vidljivi ostaci kule Štitar u Kvartama nedaleko Perušića, te niz manjih suhozidnih i zidanih utvrda koje su također povremeno imale obrambenu funkciji, a povremeno su služili samo kao vlaški stočarski stanovi.

Tako Perušić kao dio Ličkog sandžaka postaje glavno tursko uporište Like. Turcima je u istom razdoblju pripadao i čitav kosinjski kraj. Stalno naseljavanje opustjelih područja Turci poduzimaju kako bi utvrdili svoj granični pojas prema Veneciji i Habsburškoj monarhiji. Ovo je granično područje između tri velika imperija ( Habsburške monarhije s ostacima Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, Venecije i Otomanskog carstva), bilo poprište stalnog ratovanja.

U to vrijeme Turci crkvu Sv. Križa, sagrađenu na mjestu starije srednjovjekovne crkve 1698.g. na susjednom uzvišenju od Kule, pretvaraju u džamiju i pregrađuju.

Godine 1636. graničari iz Otočca upadaju u turski Perušić i razaraju ga, ali je brzo bio obnovljen. Toponimi ŤRazbojišteť i ŤBojišteť na širem području Janjča, između Perušića i Gackog polja, podsjećaju upravo na razdoblje stalnih sukoba na prostoru turske i austrijske granice.

Oslobođenje od Turske vlasti u Lici je otpočelo 1685.g. Perušićko područje oslobađa vojska Otočke pukovnije, narod vođen Popom Markom Mesićem i Senjski uskoci.

Neke Turske obitelji ostaju u Perušiću i Mesić ih pokrštava. Njihovi potomci i danas nose ondašnja turska prezimena: Jurišići, Milkovići, Asančaići, Hećimovići, Turići, Krekovići, Karići, Kasumovići, Uremovići itd.

---

Zanimljivost:

Ispod platoa crkvenog dvorišta nalaze se grobnice sa ljudskim kostima, neke od njih su masovne, sa kostima od cca 20ak tijela. Opsežna forenzička istraživanja nikada nisu obavljena da bi se sa sigurnošću moglo reći čije su se kosti našle u grobnicama. Ono što je nesporno jest da grobnice datiraju iz vremena osmanlijske okupacije, i da je produkt bitke za teritorij, ali ne i odgovor na pitanje da li je tamo pokopano tursko ili domicilno stanovništvo.

Kako je crkveno dvorište opasano zidom, sa vanjske strane zida nalaze se prozorčići kroz koje se jasno mogu vidjeti kosti. Pravu masovnu grobnicu moglo se vidjeti u crkvenom dvorištu kada je u proljeće 2005.g. uslijed nekih radova radni stroj-rovokopač svojom težinom na jednom mjestu propao i odronio zemljani sloj koji je činio pokrov masovne grobnice.

Perušić 1712. postaje dijelom Vojne krajine do njenog razvojačenja. Za to vrijeme postaje upravnim i administrativnim središtem( sud, uprava, vojska). Stanovništvo je uglavnom živjelo od stočarstva i poljoprivrede, a bilo je organizirano u kućne zadruge.

1765.g. pripao je Otočkoj pukovniji i postaje središtem satnije zbog svoga prometnog položaja ( na glavnoj krajiškoj prometnici Otočac - Gospić).

Nakon raspada Vojne krajine pripojen Banskoj Hrvatskoj.

1857.g. popisom stanovništva utvrđeno je da Perušić nastanjuje oko 600 žitelja, otvoren je poštanski ured.

1874.g. otvorena je djevojačka škola.

1886.g. osnovan je Odbor za uređenje Samograda, koji se smatra prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.

1910.g. područje kotara Perušić broji blizu 21000 stanovnika. Tih godina regija je dosegnula najveću naseljenost, a uslijed nepovoljnih gospodarskih prilika urzo dolazi do iseljavanja stanovništva.

1920.g. izgrađena je željeznička stanica.

Cijelo 20. stoljeće obilježeno je stalnim demografskim padom, uslijed stalne emigracije, ali i ratnih zbivanja - 1. i 2. Svjetski rat, Domovinski rat.

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Prosinca 30, 2007, 13:01:59

Malo kroz Perušić

[attach=1] [attach=2] [attach=3]
[attach=4] [attach=5] [attach=6]

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Siječnja 21, 2008, 22:30:21

.

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Ančica - Siječnja 30, 2008, 05:17:45

Hvala Adminu za slike Perusica i okolice   ;super

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Kolovoza 04, 2008, 21:14:37

Evo jos par slika od crkve

[attachimg=1]

[attachimg=2]

[attachimg=3]

Ulaz u crkvu

[attachimg=4]

Natpis iznad vrata

[attachimg=5]

Bunar se nalazi ispred crkve

[attachimg=6]

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Kolovoza 04, 2008, 21:28:20

Kasnobarokna crkva sv. Križa lijevo  i utvrda - Kula (Perušićki stari grad) desno, smještene na uzvisini neposredno uz centralni dio naselja, te predstavljaju vrijedne spomenike i svjedoke dugog razdoblja organiziranog življenja na ovom prostoru

(http://i35.tinypic.com/j9sqc9.jpg)

Perušićki stari grad, Gradina, a u narodu najčešće Turska kula ili samo Kula, premda je nastala prije turskog vremena).

[attachimg=1]

Unutar zidina

[attachimg=2]

Zub vremena naceo je i vanjske zidine

[attachimg=3]

Pogled kroz otvore utvrde

[attachimg=4]

[attachimg=5]

[attachimg=6]

[attachimg=7]

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Kolovoza 04, 2008, 21:33:49

Pogled sa uzvisine na Perusic, lijevo je groblje

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Kolovoza 04, 2008, 21:43:37

Jos malo centar  lijevo od opcine

[attachimg=1]

desno od opcine

[attachimg=2]

pred opcinom

[attachimg=3]

[attachimg=4]

sama opcina

[attachimg=5]

Kapela svetog Roka u Perušiću sagrađena 1905.

[attachimg=6]

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Ančica - Kolovoza 05, 2008, 13:10:24

Hvala Starom sokolu za nove slike Perusica...
Moram ovdje nesto ispraviti :zadnja slika nije crkva Sv.Vida nego crkva Sv. Roka u Perusicu.
Kapelica Sv.Vida se nalazi u Kvartama ,nekoliko kilometara od Perusica prema Otoccu.

Pozdrav  Ancica smijem ;super

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Lipice - Kolovoza 06, 2008, 02:28:56

Bome lipe slike iz Perušića!

Vidim vaj natpis nad vrati na latinski... IN HOC SIGNO VINCES ... Pod tim znakom pobiedujes... tu se misli na Kriz...

mozda vam je poznato da tuo geslo i nasa 4. gardijska brigada "Pauci" nosi ili izto tako na Pall Mall cigaretama piše...

a i vo drugo HOC OPUS MEA SALUTIS ... Vuo (moje) dielo, muoj spas...

a riec ANO = godina je mislim krivo napisano... trebalo bi bit ANNO

Naslov: Crkva u Perušiću
Autor: vuksamotnjak - Rujna 06, 2009, 16:19:09

Evo par slika župe svetog Križa u Perušiću, turske kule i okolnog krajolika

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Mile - Studenoga 17, 2011, 20:28:58

Eto onako usput išao u Pazarište pa ugledao da se oko kule nesto radi, pa reko da par puta škljocnem   huhu;jj

Izvana

[attach=1]  [attach=2]  [attach=3]  [attach=4]                                   

Pogled unutra

[attach=5]  [attach=6]  [attach=7]  [attach=8]     

Zidine

[attach=9]  [attach=10]

Panorama Perušića sa kule

[attach=11]  [attach=12]  [attach=13]  [attach=14]
                                     
S druge strane

[attach=15]  [attach=16]  [attach=17]

Crkva sv. Križa gledana s kule

[attach=18]  [attach=19]                                                                               

Župni ured

[attach=20]

Naslov: Odg: Perušić
Autor: Draža - Studenoga 18, 2011, 06:17:39

Da, jesen u Lici, dosta samo da boje gledaš kako je lijepo, a slike su kao razglednice.... ;super  ;super ;super ;super ;super