Filli, uzela ja u ruke senjski zbornik, zanimljiva tema cita:- ima nekih tridesetak stranica, smi jem;- smi jem;- nastojat ću sredit, ali uskoćite i Vi malo... pozz:
Neznam, šta je napisala Mira Kolar. Sigurno se je potrudila. Sad vidim, da je više od 30 stranica. Ako jih je napisala čuvena povjesničarka, onda ću se morat i ja potrudit, da bi našao nešto što ona nije... Ali kad sam rekao, rekao sam pozz:
Sad vidim, da sam već obradio na forumu www.zeljeznice.net temu: Projekat M.Sanferma konjske željeznice Sisak-Karlovac 1842. godine. Tamo sam se i raspisao o vojnom inženjeru Josipu Kajetanu Kneziću (1786-1848), graditelju planinskih cesta u hrvatskom kršu a i prvom od Hrvata, koji je projektirao neku željeznicu...
Link do članka: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/9845-projekat-msanferma-konjske-zeljeznice-sisak-karlovac-1842/
Šta je problem? Ako hoćeš vidjet fotke, moraš se logirat (i registrirati). A to se nikome neda.
Uradićemo pouzetak:
" U knjizi Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825-1863 je Bernard Stulli sabrao originalne dokumente o projektima za željezničke pruge u Hrvatskoj.
Tako je već 1825 godine A.L. Adamić iz Rijeke predložio izgradnju "tzv. željeznice" od Šoprona do Zagreba. Već 1828 godine ima Adamić ideje za željezničke pruge od Karlovca preko Zagreba do Pešte i Beča.
Dvorno ratno vijeće u Beču je 1827 godine povjerilo J.K. Kneziću izradu predstudije o mogučnosti gradnje željeznice sa jednom tračnicom od Siska do Karlobaga odnosno od Karlovca do Senja. Sistem sa jednom tračnico je več imao primjenu i u avstrijskoj monarhiji, ali imao je neke mane.
Knezić je 1829. godine odbacio ideju o gradnji železnice od Siska do Karlobaga u cijeloj dužini i od Karlovca do mora. Predlaže izgradnju "viseće" željeznice od Siska do Karlovca.
Predhodni izveštaj je Knezić predao 12.III.1833, kdje predlaže željeznicu od Siska do Bandinog Sela sa konjskom vučom.
Glavno zapovjedništvo u Zagrebu traži od Knezića detajlni elaborat za prugu Sisak-Bandino Selo i Knezić ga izradi još u istoj godini. Daljina pruge od Siska do Bandinog Sela iznosi 86 km (blagi usponi do 10 promila, minimalni polumjer zavoja: 120m i najveća dubina useka: 8 m).
Vuću vlakova bi na kolosjeku sa dvije paralelne tračnice na početku obavljali konji, a kasnije bi se prema potrebi prešlo na vuću lokomotivama na paru.
Polazna točka Knezićeve pruge bila je zamišljena u Vojnom Sisku na desnoj strani Kupe kod skladišta trgovca Kherna. Dvorsko ratno vijeće u Beču suglasilo se s Knezićevim generalnim projektom i dalo Kneziću nalog, da odmah izradi detajlni elaborat.
Na početku 1840 je elaborat bio predat Generalkomandi u Zagrebu.
Trajanje vožnje konjskom vučom od Siska do Bandinog Sela procenjivao je Knezić na 8 sati, dakle prosječno 10 km/h. Imao je poznavanje konjske željeznice Linz-Budjejovice, sagrađene 1832 godine.
Originalni Knezićevi planovi za gradnju pruge od Siska do Bandinog Sela do sada nisu pronađeni.
Godine 1840 je krajiško glavno zapovjedništvo u Zagrebu povjerilo Kneziču izradu studije projekta za izgradnju željeznice od Siska preko Gospića do Karlobaga. Knezić predlaže izgradnju željezničke pruge od Siska do Maljevca u dužini od 65 km, a od tud dalje do Karlobaga cestom.
Knezić je 5.X.1840 podnio Glavnom Zapovjedništvu u Zagrebu izcrpan izveštaj o studijama trgovačkih komunikacija:
1. Sisak-Bandino Selo-Josipdol -Senj 2. Sisak-Maljevac-Gospić-Karlobag 3. Sisak-Karlovac-Brod na Kupi-Delnice-Rijeka
u kojem dolazi do zaključka, da je veza od Siska do Bandinog Sela željeznicom a odande dalje do Senja cestom najkraći i najekonomičniji trgovački i prometni izlaz na Jadransko more.
Sve je izgledalo, da če se uskoro početi sa gradnjom prve željezničke pruge u Hrvatskoj, doduše sa konjskom vućom, ali sve je palo u vodu...
I ovaj projekt se zaustavi zbog rivalske luke u Rijeci.
I na kraju sam dodao: "Opis projekata kapetana K. Knezića sam dodao u temo zbog toga, da ne bi bilo mišljenja, da je M.A. Sanfermo bio prvi, koji je projektirao željeznicu od Siska do Karlovca."
Kako ide dalje?
Rijećani se udruže sa C.L. Bruck-om, direktorom glavnog avstrijskog brodarskog društva na Jadranu "Austrijskog Lloyda" u Trstu i rezultat je, da C.L. Bruck uloži 5. XI. 1842 u ime riječkog Društva za izgradnju železničke pruge Sisak-Karlovac kod Ugarskog namjesničkog vijeća molbu za koncesiju za željeznicu Sisak-Karlovac.
Stulli piše: "Projekt je izradio ing. M.A. Sanfermo iz Venecije, tehnički vrlo detaljno i dotjerano, uz obilnu gospodarsku argumentaciju, tako da je ovo jedan od najbolje izrađenih projekata u čitavom razdoblju do 1863. godine, te je s pravom dobio mnogo laskavih ocjena.
Bruck je odmah priložio i zahtjev, da mu se odobri trasiranje produžetka pruge od Siska do Osijeka ili Vukovara. Dakako da Bruck nije dobio iz Budima nikakvih odobrenja ni koncesija.Dapače, čitava njegova koncepcija je oštro napadnuta..."
Pogledajmo sada projekat Marca Antonia Sanferma.
Stulli donosi i prilog I Bruckovoj molbi, koji je izradio M.A. Sanfermo:
Ovako piše: "Izvodi iz projekta željezničke pruge Sisak-Karlovac, izrađenog od M.A. Sanferma, a na temelju dobivene preliminarne koncesije od 21.VII. 1840. Svrha je pruge: unapređenje prijevoza žitarica i druge robe "iz Banata i Ugarske", pa time poticanje općeg razvitka Ugarske, Banata i Hrvatske. Na pruzi bi se oko 4/5 tereta prevozilo konjskom, a 1/5 parnom vučom. Opsežnim obrazloženjima i vrlo obimnom dokumentacijom dokazuje se opravdanost i ekonomičnost ovakve željezničke pruge s kombiniranom vučom."
Originalni naslov Priloga I je:
"Projetto di una strada a guide di ferro nel Regno di Croazia fra Carlstadt e la Sava a Galdovo con diramazione a Sziszek ed alla Sava rimpetto Agram"
Stulli piše:
"Ovo je jedan od najopsežnijih elaborata o projektima željeznica u Hrvatskoj. Obuhvaća 566 stranica teksta. Priložen mu je bio i "Atlas" s 94 karte i plana. Radi uvida u cjelinu, a posebno radi uvida u sadržaj ovdje izostavljenih dijelova elaborata, objavljujemo u cjelini pregled sadržaja elaborata i atlasa:
Indice Generale Delle Materie Contenute Nel Progetto . . Documenti Annesi Alla Esposizione Generale . . Memorie A Corredo Della Esposizione Generale Dell Piano Tecnico-Economico . . Indice Dell Atlante . .Riconoscenze planimetriche lungo la linea fra Carlstadt e Sziszek distinte per comunita
U knjigi B. Stulli-ja: Prijedlozi... su objavljena 3 nacrta M.A. Sanferma.
Stulli piše:
" U primjerku "Atlasa" koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, na preglednoj karti cijele trase Sisak-Karlovac, naknadno su ucrtane i one varijante trase što ih je nekoliko godina kasnije predlagao ing. Zimpel."
"Dvorski ratni savjet obnavlja svoju inicijativu godine 1838, tražeći rješenje u željezničkoj pruzi isključivo kroz krajiško područje. Tako dolazi do drugog Knežićeva projekta, s novim varijantom željezničke pruge od Siska u pravcu mora. I ovaj drugi Knežićev elaborat od 25.VII.1838. obilno je dokumentiran, detaljno i stručno obrađen, pa predstavlja daljni bogat izvor za iztraživanja. Trgovačka prometnica od Siska do mora, koju ovdje predlaže, sastoji se od:željezničke pruge Vojni Sisak-Petrinja-Glina-Maljevac-Klokoč-Bandino Selo, od ukupno 10,5 njemačkih milja; nove ceste Bandino Selo-Josipdol, u dužini od oko 3 njemačke milje, a zatim od Josipdola do Senja poboljšanom trasom Jozefine, duljinom od oko 7 njemačkih milja. Knezić smatra, da je ovo najkraća moguća linija od Siska do mora, kojoj nijedna druga ne može konkurirati. Transport bi od Siska do Senja trajao sveukupno oko 48 sati, dok traje sada 10-14 dana. Na željezničkoj dionici Sisak-Bandino Selo Knezić ne predviđa sistem "viseće željeznice" (po Palmer sistemu sa konjskom vućom), kao što je to u predhodnom elaboratu činio. U novom elaboratu predlaže prugu na konjsku vuću (s tračnicama položenim na površinu zemlje), ili na lokomotivsku vuču. Time ovaj drugi Knezićev elaborat sadrži prvi prijedlog jedne željezničke pruge u Hrvatskoj na lokomotivsku vuču, iako je predviđa samo alternativno."
Tu moram popraviti Stulli-ja, jer Knezić nikdje ne kaže, da je alternativni projekat lokomotivska vuča. On samo kaže, da se treba odlučiti za izvedbu donjeg stroja, takvog kao je bio izveden na Ferdinandovoj severnoj željeznici, što znači jake čelične plosnate šine, pritrjene na tvrdu drveno konstrukciju, tako da može izdržati i težu parne lokomotive ili ne. Tako, da bi bilo možda kada u budučnosti upotrebiti parnu vuču ili ne.
Da, to je napisala prof.dr.sc.Mira Kolar-Dimitrijević.
E, sada neka ja nađem nešto, što ona nije ;strah
Barem neki nacrt ;papa
Nije bilo lako pronaći nešto, što je umaklo profesorici Kolar. U literaturi navodi djela Mirka Valentića, ali nema ovog predavanja, kojeg je imao Valentić u Austriji:
Das Eisenbahnnetz in der Militaergrenze Plaene und Verwirklichung,
a izdano je u knjizi:
Eisenbahnbau und Kapitalinteressen in den Beziehungen der oesterreichischen mit den suedslawischen Laendern , Wien 1993
Dakle: "Željeznička mreža u Vojnoj Krajini. Planovi i uresničenje."
Stvarno ste nam odlično to prezentirali,i Senj je trebao bit Rijeka,a Rijeka Senj,malo sam se raspitala,nekadašnji Krajačevi šta su konje imali i prevozili robu konjima njima je bilo u interesu da pruge ne bude,a njihovo imanje je na žalost sada na prodaju... Fili hvala pozz: pozz: pozz:
Malo sam pripremio i obradio članak iz željezničkog foruma, na kojeg sam već skoro zaboravio...pa i vidjela si, kako nastaju članci na željezničkom forumu. Ništa preko noći. Počelo je tako, da sam u arhivu u Ljubljani pronašao nacrte i arhivsku građu o željeznicama u Dalmaciji, Bosni i Crnoj Gori.
Pa copy/paste i članak je tu huhu;jj
Ali na kraju treba reći, da je profesorica Mira Kolar napisala odličan članak u Senjskom zborniku. Nisu baš svi na takvom nivou...