-
BRINJSKO-LIČKI USTANAK 1746. GODINE
Knjiga je povijesna studija koja sažeto i kritički prikazuje brinjsko-lički ustanak 1746. godine te ga na odgovarajući način uklapa u ukupan kontekst tadašnjih povijesnih zbivanja.
Šifra: KNBHC003401
Autor: Željko Holjevac
-
Samoborski nakladnik Meridijani predstavio je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu knjigu Željka Holjevca "Brinjskolički ustanak 1746. godine".
O knjizi su govorili u ime nakladnika Petra Somek, povjesničar Ivan Jurišić, zemljopisac Tomislav Jelić i dekan Prorodoslovno-matematičkog fakulteta Dragutin Feletar.
Jelić je govorio o smještaju brinjskoga područja i njegovu pučanstvu koje u zadnjih stotinjak godina uglavnom emigriralo s tog prostora.
U popisu iz 1857. brinjsko područje imalo je više od 15 tisuća stanovnika i bilo je jedno od najgušće naseljenih dijelova teritorija Habsburške Monarhije, istaknuo je Jelić i dodao kako je 2001. popisano svega četiri tisuće stanovnika.
Holjevac je za pisanje svoje knjige koristio suvremenu arhivsku građu u našim i stranim pismohranama, istaknuo je Jurišić i dodao kako je autor uspio rekonstruirati početak, razvoj i kraj ustanka.
Osim novih podataka o pobuni ličkih Krajišnika sredinom 18. stoljeća autor obrađuje mikropovijest po uzoru na suvremene svjetske povjesničare, istaknuo je Fletar.
Knjiga "Brinjsko-lički ustanak 1746." (159 str.) u četiri poglavlja obrađuje Brinje i brinjski kraj, Vojnu krajinu i krajiške bune u Karlovačkom generalatu, preustroj Karlovačkoga generalata i ustanak iz 1746.
U dodatku knjige obrađuje podrijetlo i značenje riječi "porkulab", književno stvaralaštvo Mateše Kuhačevića dok u prilogu donosi njegovo književno djelo "Utiha nevoljnih".
Na kraju knjige objavljeni su sažetci na engleskom i njemačkom jeziku, uporabljeni izvori i literatura, kazalo mjesta i osoba i popis ilustracija.
Željko Holjevac (1973.) radi na Institutu "Ivo Pilar". Istražuje arhivsku građu u Grazu, Beču, Željeznom i Budimpešti. Objavio je knjigu "Gospić u Vojnoj krajini".
-
[attachimg=1]
Damir Karakaš: Kino Lika, zbirka priča, Biblioteka Miss okulist, Ghetaldus optika, Zagreb, 2001.
Ovu izvrsnu zbirku priča Damira Karakaša doista ne bih preporučio osobama slabijeg želuca, odnosno, u potpunosti bih se složio s preporukom Roberta Perišića, urednika biblioteke, naznačenom na koricama: držati izvan domašaja djece i malograđana. Karakaševe su priče naime, koliko god čitke i lepršave, dobro dramatizirane i fabulirane, jedan od najuspjelijih pokušaja da se i onaj dio života «o kojem se ne priča», da se i one epizode o kojima je teško bez gađenja pričati i nakon dobre doze alkohola, dakle da se onakve epizode iz života koje svojom nevjerojatnošću nadmašuju svaku literarnu ili filmsku fikciju, pretoče u književnost.
Neki su kritičari u Karakaševim pričama nalazili naturalističke elemente, s čime se baš ne bih složio, ali bih se složio da u šest priča koje tvore zbirku «Kino Lika» ima i jako, jako žalosnog, i jako, jako smiješnog. Karakaševi likovi žive na rubu civilizacije, i za svevremenost i vrijednost ovih priča potpuno je nevažno je li poprište radnje Lika ili Makondo.
-
Tragom stare ličke povijesti
Prinosi za kulturnu i crkvenu povijest područja novoosnovane Gospićko-senjske biskupije
[attachimg=1]
Modruš : knjižnica Matice hrvatske Ogulin ; knj. 1, uredili Višnja Lipošćak, Stjepan Sučić. - Ilustrirano u bojama.
-
Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću
U Lici, Ogulinsko-plaščanskoj udolini, dijelu Gorskog kotara i Korduna te u sjeverozapadnoj Bosni tijekom starijega željeznog doba u usponu je bila kultura Japoda. Njezin razvitak otpočeo je u kasnom bron-čanom dobu, kada je kultura polja sa žarama svoje utjecaje proširila i na taj prostor. Već uli. st. pr. Rr., pojava paljevinskih grobova i ukop u žare, što je na području Like bila novina, obilježili su dolazak novoga, panonskoga stanovništva. Te su pridošlice sa sobom do-nijele nova tehnološka iskustva u preradbi bronce i, bez obzira na njihovu malobrojnost, trajno je utkale u novonastalu japodsku kulturu. Tijekom tisućljetne opstojnosti s japodskom se autohtonom materijalnom i duhovnom kulturom isprepliću i utjecaji koji su pristizali iz panoskoga, balkanskoga, jugoistočno-alpskoga te iz mediteranskoga svijeta. Ponekad jasni, a ponekad jedva za-mjetni, bili su temelj za stvaranje novoga osebujnog japodskog umjetničkog izraza, koji je u starijem željeznom dobu dosegao vrhunac. Njegujući vlastite tradicije ta je kultura neprekinuto trajala do rimskih osvajanja u drugoj polovici 1. st. pr. Kr. Premda su bili podvrgnuti postupnoj romanizaciji, odraz njhove tradicionalne materijalne i duhovne kulture nazirao se i nadalje tijekom početnih stoljeća antičkoga (rimskoga) razdoblja.
Dubravka Balen-Letunić
[attachimg=1]
[attachimg=2]
-
Ličani kroz prošlost
[attach=1]
Knjiga prof. Mirka Markovića Ličani kroz prošlost predstavlja kratku povijesnu sinezu o etnogenezi stanovništva Like,od vremena prahistorije pa sve do današnjih dana.Veliko razdoblje koje obuhvaća ova knjižica podijeljeno je stoga u nekoliko poglavlja .Srednjovjekovno razdoblje autor prati od doseljenja Hrvata do dolaska Turaka kada se u Licu u velikom broju balkanskih Vlaha koji su u turskoj vojsci služili kao martolozi i koji su nakon izgona Turaka iz Like ,u velikoj većini ostali u svojim prebivalištima i ,kasnije ,zbog pravoslavne vjere kojoj su pripadali ,poprimili srpsko nacionalno osjećanje.Sve do najnovijeg vremena ,kako je prikazano u ovoj knjizi ,Lika ostaje naseljena etnički raznorodnim stanovništvom,hrvatskih i srpskih.
-
Kordunaši u novogradiškom kraju (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=43611)
Citat iz djela:
Prigodom doseljavanja u novogradiški kraj dio novih doseljenika dolazio je
vlastitim zaprežnim kolima, vlakom, pješice, a u snaše Kate Baričević iz Nove Kapele još
je živo sjećanje na pripovijedanje dida Duje Samardžije, koji im je kod krava na ispaši,
još dok su bili djeca, pripovijedao da se u Brodski Drenovac naselilo početkom 20. st. 30
numera Ličana od Slunja. Isto je tako snaša Kata pripovijedala put naseljenja obitelji
Baričević, koji su, kako ona kaže, došli iz Like od Slunja putujući Savom na splavi od
Čanka do Kobaša. U Kobašu je u to vrijeme već živjela očeva sestra, koja im je pomogla
kupiti imanje u Novoj Kapeli, koje je prije njih pripadalo rodu Jajića. Najveći dio
doseljenika na prostor Nove Kapele naselio se u kraj zvan Sekule, a nalazi se poviše
novokapelačke kapele uz cestu prema Lipovcu.
U Dragovcima su doseljenici nastanjeni na prostoru zvanom Krčevine, koji se
nalazi na samom ulazu u selo kada se dolazi cestom od Nove Kapele. Ovaj je prostor
jednim dijelom pripadao seoskoj zajednici, a drugim dijelom šumariji. Da bi se nastanili
u Dragovcima, naseljenici iz Korduna, Gorskog kotara i Like krčili su zemljište koje je
pripadalo seoskoj zajednici, tzv selski utvaj, i zemljište koje je pripadalo šumariji te
plaćali odštetu selu i šumariji za zemlju na kojoj su gradili kuće. Seoskoj su zajednici
platili otkupninu u novcu putem seoskog kneza, a šumariji izravno uplatom na blagajni.
Kad su raskrčili zemljište, na njemu su podizali male kuće građene na žmuriće3
čija je konstrukcija bila popunjena prijesnom opekom ili šeperom oblijepljenim blatom s
vanjske i unutarnje strane zida. Krovovi ovih dvodjelno građenih kućica bili su pokriveni
ražovom slamom, a tek je poneka imala biber crijep.
Kao što je znano, slavonski je Šokac uvijek cijenio bogatstvo i nastojao sina
oženiti bogatom djevojkom, a kćer udati u bogatu kuću. Doseljenici su u pravilu bili
siromašni sloj seoskog stanovništva koje je nova sredina teže prihvaćala. Zbog
siromaštva i neprosvijećenosti doseljenika Šokci su branili svojoj djeci da se žene s
doseljenicima, međutim zanimljivo je da su i doseljenici isto tako branili svojoj djeci
ženidbu i udaju s domaćim stanovništvom. Često se tako u selima moglo čuti
razmišljanje ne treba našu krv mišat s njiovom. Stoga su na početku dvadesetoga stoljeća
bili rijetki brakovi između domaćeg i doseljenog stanovništva. Ovo se stanje počelo nešto
značajnije mijenjati tek iza 60-tih godina 20. st.
Razlika između domaćeg stanovništva i doseljenika najjasnije je vidljiva u odnosu
među djecom koja su u igri smislila i rugalicu:
Ličani, pićani suva kruva ručali,
Kad su došli do vode,
Vrag im dupe probode.
Domaće starosjedilačko stanovništvo znalo je s podsmjehom kazivati o kulturnoj
različitosti i drukčijim životnim navikama doseljenika pa su znali reći: Slavonac ne more
bez tambure, a Ličanin bez pure i mlika
-
GACKOM KROZ POVIJEST
Autor sadržaja ove knjige dr. sc. Željko Holjevac gotovo u dahu pričao je slušateljima Hr. radio Otočca priču o povijesti, ratovanjima, osvajanjima, obrani, vojnoj i civilnom ustroju, crkvi, kulturi, obrazovanju, običajima-znanjem i osjećajem znanstvenika i čovjeka porijeklom bliskim Gackoj. Gacka skromna nudeći svoje bogatstvo ljepote, uvijek ostaje srdačna prema dobronamjernima.
[attachimg=1]
-
POVODOM 550.GODIŠNJICE OTOČKE BISKUPIJE 1460.-2010.
VRILO GODIŠNJAK ŽUPA OTOČKOG DEKANATA,2011.
[attachimg=1]
-
Nikola Tesla, Ispod paučine
Autor;Mario Filipi
[attachimg=1]
Malo je kada se u drugoj povijesti čovječanstva dogodilo da jedno obično krhko ljudsko biće toliko dobra napravi, a da ga ljudi tako temeljito i dosljedno zaborave i ponizno kao što se je dogodilo Nikoli Tesli, jednom od najvećih univerzalnih veleumova svih vremena..
Pročitajte u knjizi, odlična je ;super
E-mail:mario.filipi@zg.t-com.hr
-
Djedovini u pohode
Mara-Manja Biondić Stipanić
Jednoga dana prije par godina vozeći se cestama kroz zaselke Vratniok i Melnice shvatila sam da znam tek nešto malo o svom zavičajnom kraju i ljudima. Samo ono što su mi roditelji pričali u Zagrebu,u davnom djetinjstvu,do završetka studija.Pričali su svoje priće odkuda su Biondići i ostali stanovnici stigli ,tko su bili suseljani ,kako su živjeli i kamo su pomalo nestajali.Razmišljajući tako Mara je odlućila pomno istražiti prošlost svoga kraja i to prošlost koja nije priča ,več gola istina i koja će ostati na sječanje sadašnjim i budućim potomcima.Više proćitajte u knjizi o Biondićima.
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_Djedovini_u_pohode_1.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Djedovini_u_pohode_1.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_djedovini_u_pohode2.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/djedovini_u_pohode2.jpg)
-
GRAD OTOČAC 2
Život se rađa i potiče, stvara se prošlost, rađa se budućnost kojoj treba sve zapisati, ostaviti činjenice i podatke. Tekstovi u ovoj knjizi sakupljeni su podaci iz dokumenata koji se čuvaju u Otočcu, ali su za istraživanje cjelokupne građe korištene i ustanove u drugim gradovima. Tekstovi su birani tako da se obrađivalo područja koja su nama najbliža zbog stručnosti , ali i dostupnosti podacima, jer tražiti je najlakše tamo gdje se poznaju izvori, gdje je svoj na svome. Otočac je prebogat u izboru tema za istraživanje, ovog puta svoje mjesto su pronašli narodni običaji kao i jezik naš dragi čakavski, ljepote Sinca, ali i bogat život u kulturi i školstvu.
Neiscrpna povijest življenja u našoj prelijepoj Gackoj samo su poticaji daljnjem radu. "Grad Otočac 2" poklon je našem starom, ponosnom Otočcu za njegovu vječnu povijest.
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_grad_otocac_2.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/grad_otocac_2.jpg)
-
GACKA 2006-2008.
Kiparska kolonija, KRIŽNI PUT
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_kiparska_kolonija.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/kiparska_kolonija.jpg)
-
NA PRVOJ CRTI SMRTI (PRILOZI O POVIJESTI REGIJE GACKE U DOMOVINSKOM RATU 1991. -1993.)
[attachimg=1]
Knjiga » Na prvoj crti protiv smrti (prilozi o povijesti regije Gacke u Domovinskom ratu, 1991.-1993.) « peta je knjiga u spomenutoj seriji, no zbog Cinjenice da se njezin sadrzaj vecim dijelom temelji na izvornom arhivskom gradivu, ne moze joj se osporiti ni znanstvena vrijednost. Brojni podaci iz arhivskoga gradiva, koje autor knjige i
sami zapovjednik na podrucju 0 kojem pise daje na uvid hrvatskoj javnosti, razlog su zbog kojeg ce knjiga » Na prvoj crti protiv smrti« biti nezaobilazan historiografski temelj svakome tko se zeli baviti povijescu regije Gacke i Otocca u Domovinskom ratu. Naslov knjige autorov je izbor, a podnaslov je naveden da bi se poblize odredilo na koje podrucje i vremensko razdoblje se sadrzaj knjige odnosi, ali i zbog toga sto knjiga nije pisana sa znanstvenim pretenzijama (zato je i objavljena u seriji » memoarsko gradivo « ) i zeljom da bude »posljednja rijec 0 temi koja se u njoj obraduje« . Rijec » prilozi« u podnaslovu jasno sugerira citatelju da u knjizi ni Domovinski rat u Gackoj ni sami put 133. brigade ZNG-a/ HV-a nisu obradeni u cjelini.
Zagreb, srpanj 2011.
-
Grad Otočac 3
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/otocac3.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/otocac3.jpg)
Grad Otočac njegova povijest i zbilja. Ove dvije riječi satkane u jednu čine ono što smo bili i što hoćemo biti. Granice prošlosti i sadašnjosti se kao dugine zrake sunca i spajaju u jednu cijelinu.
Nastojeći osvijetliti bogatu i svijetlu prošlost Otočca u ovoj trećoj po redu knjizi o našem dragom gradu, prodiremo i dublje u našu nam prošlost i samobitnost. Ostajući samo i sami na svome i ponosieći se činjenicom da smo uvjek bili svoji bez stege neprijateljskih čizmi i okova slobodno podastiremo čitateljstvu pregršt činjenica bitnih za svoju samostojnost. Stari grad, Otočka biskupija,zemljovidi, klima i ostale teme iz prošlosti dokaz su opstojnosti Otočca kao povijesno utemeljenog grada satkanog od tisuću sitnih, ali u lepezu raspršenih i sastavljenih niti koje ga tvore.
Grad Otočac 3
-
Pred Vam je još jedna knjiga u nizu o našem graduOtočcu,građenom i sagrađenom i nikada dovršenom.Od sojenica ,slavnih ljudi,ličnosti i bitaka sve se to prelamalo kroz našu nam dragu i zauvijek neosvojivu Gacku.Smještenu na prostoru za kojim su mnogi težili,nikad je neosvojili,ali utrli trag koji nam neizbježno priča o životu ovih ljudi od davnina do danas.Nastavak priče o urnoj i bogatoj povijesti nastavlja se i ovom zgodom.Japodi,Ilirsko pleme;Zrinski,slavna bitka kod Jurjevih stijena;Grbovi otočkih obitelji ili onih koji su vezane uz Otočac;Putopisci koji se se divili ljepotama od Sinca do Brloga uspoređujući ljepoticu Gacku čarobnom rijekom nastalom i postojećom između velikih prkosnih,ali i pitomih brda tvoreći samo takvu ljepotu i čestitos kakvu Gacka ima sa žiteljima svojim.Gacka je to što jest,a da je bila ona pokretač života,sanjarenja,ali i jednog mukotrpnog boja za jedno“bolje“sutra pričaju na mlinice sjetno i bolno.Ostaje Gacka i sve njene divne ,nezaboravne čari ispričane uz njene lijepa i prkosna,a ponekad i sudbinska događanja.Ostaje Otočac urezan u povijesnu hrvatsku zbilju.Ostaju ljudi,ostaju sjećanja,ostaje stvarnost,a to je izvor ili vrilo na kojem snujemo budućnost,kao kad krosna uz Gacku tkaju.Duga i lijepa,proteže se kraj na svojom ljepotom i blagodatima i žubori,žubori o …
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/otoc4.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/otoc4.jpg)
-
Lika i Krbava
Rudolf Horvat ; [priredio i predgovorom popratio Nikola Bićanić].
Published 1993 by Savez hrvatskih ličkih zavičajnih klubova "Vila Velebita" in Zagreb .
U antikvariatima može se pronaći i original iz 1941. godine.
Knjigu možete pregledati/skinuti i sa interneta:
1. dio: Lika I Krbava 1 (http://www.scribd.com/doc/77486473/LIKA1)
2. dio: Lika I Krbava 2 (http://www.google.si/url?sa=t&rct=j&q=dr.%20rudolf%20horvat%20%20lika%20i%20krbava&source=web&cd=9&ved=0CGwQFjAI&url=http%3A%2F%2Fwww.svetosavlje.org%2Flistarhiva%2FHome.aspx%2FAttach%2F3992%3Ftype%3Dapplication%252Fmsword%26name%3DLIKA2.doc&ei=qq1TT9ybOojZtAbfodn1Cw&usg=AFQjCNFyN0aIabCCNwBsQu-tnX1tce3j_A&cad=rja)
Ovo sam si stavio ovdje, da drugi put opet ne tražim po internetu mudrac;
-
Možda bi komu dobro došla i knjiga na internetu:
(http://www.skdprosvjeta.com/lib/img.cat.php?id=9)
pregled knjige: Popis Like i Krbave 1712. godine (http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf)
-
Pripovjedka „Crveni puding“ Jadranka Prša
[attachimg=1]
Pršinu prozu treba prije svega shvatiti u scjetlu traganja autorice za riješavanjem problema forme, kompozicije i žanra, jer se njen tekst temelji na brojnim estetskim i psihološkim imlikacijama, gdje ona prilično uspješno ujedinjuje spontanost vizije i racionalnost postupaka. U jednom smislu riječi, to je klasično poimanje pripovijednog tkiva kojeg karakterizira upravo funkcionalna povezanost pojedinih elemenata i njihova potpuna međusobna ovisnost.
Bez sumlje Prša je pisac složenih poruka i vizija, koja iznenađuje otvorenošću, neposrednošću i bliskošću u „poetskoj“ transpoziciji „gradiva“ stvarnosti, ostvarujući efekt očuđenja paradoksalnom jednostavnošću percepcije i stilizacije. Kroz sve njene pripovijetke se provlači jedan „moderan“ osječaj tjeskobe i ontologije osamljenosti čovjeka u kojem “ja „ nikada ne koincidira sa samim sobom.
-
Grad Otočac 5
[attachimg=1]
U rasvjetljenju trenutaka naše prošlosti vraćamo se neizbježno u povijest, stvarajući predođbe o događajima koje nismo proživjeli, ali smo o njima samo slušali ili čitali. Grad Otočac 5. je nastavak predhodnih izdanja o Otočcu i Gackoj. Tako se u knjizi naleze vrijedni tekstovi o vojnim utvrdama, naselju Otočca, Brloga i Prozora, nekoliko crtica iz dogodovština „onih pukovnija“o Fortici u Otočcu. Jako puno zanimljivih informacija i jedna od tih je da je Otočac bio značajno trgovačko-poduzetničko središte, dokazuje i postojanje štedno-kreditne zadruge. Uzet knjigu u ruke i malo čitat zlata vrijedi.
-
Grad Otočac 6
[attachimg=1]
Šesto izdanje edicije:Grada Otočca posvećeno je 900.godišnjici Grada Otočca.Već 1100.godine odnosno godinu prije ili poslije od ove dogovorno utvrđene godine)na Baščanskoj se ploči spominje Otočac.Pošto Grad nija na početku trećega milenija smogao snage i mogućnosti obilježiti doista svoju impresivnu obljetnicu,ovaj skromni zbornik neka bude posvećen rećenom jubileju…
-
Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti
1670-2007
Knjiga “ Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti“ nastala je u vrijeme kada su se mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli,s jedne strane,rasvjetliti prošlost i povijest Kutereva,a s druge starne sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja.To nastojanje nije se odvilo preko noći,nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas…..
O Kuterevu u prošlosti i još puno zanimljivih informacija ,naći će te u ovoj knjizi
[attachimg=1]
-
KOMPOLJE
Prilog budućem svestranijem istraživanju zemljopisnih, geoloških, povijesnih, socioloških, demografskih, antroponomastičkih, kulturnih i jezičnih značajki sela Komplja
[attachimg=1]