Nasa - Lika Forum
Zabava => Zanimljivosti => Autor teme: Čuki - Kolovoza 30, 2007, 18:45:47
-
"LJUDI KOJI SU MIJENJALI SVIJET"
SLAVOLJUB EDUARD PENKALA-IZUMITELJ AUTOMATSKE OLOVKE
(http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSnPNukFvob4vqHt5FBY0D5Kr_LLzwOmA3UySXkh992sj171plm)
Slavoljub Eduard Penkala veliki je izumitelj jednog najraširenijeg predmeta na svijetu-automatske olovke.
Mnogi je svakodnevno koriste i ne znaju ime njezina izumitelja.
Nažalost.
Penkala nije dovoljno poznat ni u svojoj"drugoj domovini"
Njegovim izumima Hrvatska znanost bila je u korak s vremenom u kojemu je živio, pogotovo uzme li se u obzir da je samostalno konstruirao prvi hrvatski zrakoplov.
(http://images.index.hr/index.hr/c.210x90/images2/slavoljub_penkala_na_avionu.jpg.jpe)
Penkala je rođen 20.travnja 1871.godine u malom slovačkom mjestu Liptovsky Sv. Mikulaš.
Još kao dječak pokazivao je veliki interes za tehniku, volio se igrati majstora,često je nešto popravljao i maštao o izumima.
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Bielitzu.
Na nagovor svojih roditelja, koji su željeli da im sin postane liječnik, upisao je studij medecine u Beču, no ubrzo je svatio da to nije njegov životni put, te se upisao na studij kemije na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Dresdenu, gdje je i diplomirao 1898 godine.
Još kao student upoznao je Emiliju Stoflregen,studenticu na Muzičkoj akademiji, za koju se oženio 1899 god.
Po povratku sa studija zaposlio se u kemiskoj industriji u slovačkom Košicama, no ubrzo se mladi bračni par preselio u Zagreb, tjeran Penkalinom ambicioznošću i željom za napredovanjem u poslu.
Visoko Hrvatsko-ugarsko ministrastvo finacija imenovalo ga je 1904. kraljevskim tehničkim nadzornikom, a u njegovoj je nadležnosti bilo cijelo istočno područje Austro-Ugarske.
Penkala je osmislio i pantetirao više od 80 izuma i inovacija primjenjivih u svakoodnevnim životu, industriji i prometu.
Među prvim izumima koje je pantetirao bile su "TERMOS-BOCA" i rotirajuću četkicu za zube.
Svoj genijalan izum s kojim se proslavio u svijetu, automatsku olovku-penkalu, pantetirao je 24 siječnja 1906 godine, u Patentnom uredu u Budimpešti.
(http://t1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRTSZViiaSHCzg8aP1KhLgqBrcIY8q7u7sgVPQEVd9Cr2pqBaXe6A)
ŽIVOTOPIS
20.4.1871.ROĐEN SLAVOLJUB EDUARD PENKALA
1898.DIPLOMIRAO
1900.DOSELIO SE U ZAGREB
1904.POSTAO KRALJEVSKI TEHNIČKI NADZORNIK
1906.PANTETIRAO AUTOMATSKU OLOVKU-PENKALU
1910.PRVI LET ZRAKOPLOVOM U HRVATSKOJ
1917.PATENTIRAO NAJPRODAVANIJU OLOVKU S ROTACIJOM"ROTO-PENKALA"
5.2.1922.UMRO U ZAGREBU
-
WOLFGANG AMADEUS MOZART
NASTUP ŠESTOGODIŠNJEG ČUDA OD DJETETA NA BEČKOM DVORU 13. LISTOPADA 1762. PRVU AUDICIJU JE IMAO KOD MARIJE TEREZIJE NA DVORCU SCHONBRUNN KOD BEČA.
I TAKO JE MALI MOZART BIO USPJEŠAN U SVEMU,A NAJVIŠE USPJEHA JE IMAO"ČAROBNA FRULA"
(http://t3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcSW5GBkmO3kNhyF_KGi5JcBxxVrP2UnVWvaVIlZCZdeovSK-xUX)
ŽIVOTOPIS
27.1.1756.ROĐEN WOLFGANG AMADEUS MOZART U SALZBURGU
1762.AUDICIJA KOD MARIJE TEREZIJE NA DVORCU U SCHONBRUNN
1763-1766 MOZART NA SLAVNOJ EUROPSKOJ TURNEJI
1769-1781 KONCERTNI MAJSTOR U SALZBURGU
1781.PRESELJENJE U BEČ GDJE DJELUJE KAO SLOBODNI UMIJETNIK
1782.
VJENČANJE S CONSTANZOM WEBER U BEČU
1786.
PRAIZVEDBA DJELA" DIE HOCHZEITDES FIGARO"(FIGAROV PIR)
1787.PREMIJERA OPERE"DON GIOVANNI"U PRAGU
1791.MOZART DOŽIVLJAVA POSLJEDNJI VELIKI USPIJEH DJELOM "ČAROBNA FRULA"
5.12.1791.SMRT W.A.MOZARTA U BEČU
-
JOSIP JURAJ STROSSMAYER jedna je od najznačajnih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća.
Porijeklom je iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji iz Osijeka, rođen je 04. veljaće 1815. godine u Osijeku.
Strossmayerov pradjed se iz Gornje Austrije nastanio u Osijeku gdje se vjenčao Hrvaticom.
U rodnom Osijeku pohađao je pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemenštu u Đakovu. Potom je pohađao visoko sjemenište u Budimpešti gdje 1834. godine stječe doktorat filozofije. Godine 1838. je zaređen, i dvije godine boravi u Petrovaradinu kao vikar. Dvije godine kasnije (1840.) odlazi u Augustineum u Beč i 1842.godine postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilistu, polaganjem disertacije o problemu crkvenog jedinstva.
Već za vrijeme školovanja pristajao je uz Ilirski pokret u Hrvatskoj. Od 1842. do 1847. godine profesor je đakovačkog sjemeništa, a potom je dvije godine u Beču dvorski kapelan i jedan od trojice direktora u Augustineumu. U to doba predavao je kanonsko pravo na Bečkom sveučilištu.
(http://i27.tinypic.com/mr3gjm.jpg)