2 DIO
Nakon prisustvovanja poldanjoj misi, momci i djevojke su na kolišću vodili kolo. Prema pamćenju Vesne Murković u Stajnici su na taj dan vođena dva kola, na kolišću pokraj crkve te na drugim mjestu, kraj Murkovićeva Dvora. To se obavljalo i na Novu godinu, na Sv. Tri Kralja i druge veće blagdane. Osobito je bilo dobro posjećivano kolo na kolišću kraj Dvora, jer je taj prostor bio osvijetljen elektrikom, pa se kolo tamo vilo do kasno u noć. Tamo se ne samo plesalo nego i pjevalo pa i napivavalo tj. pjesmom se nadmetlalo. Na balgdan Božića nije se išlo u posjete ni rodbini ni prijateljima. Na Božić se kuća ne mete niti ikako posprema, a na vješalicama, čavlima na vratima i drugdjene vidi se da išta visi. Ako bi pak u kuću došao neki posjetitelj, treba mu oko vrata staviti nešto prediva da bi konoplja dogodine bolje rodila.
Prije Božoćnog ručka upale se na stolu svijeće, za, mrtve iz obitelji, za one kojima nema tko upaliti, za blago i zemlju, njen rod i plod. Nakon stanovitog vremena one budu ugašene kapljama crnog vina na njihov plamen. Vina se kaplje iz žlice a nju drži ruka nekog ukućana na kojoj je rukavica. Da bi se ukućani na taj dan imali čime gostiti, pred taj dan kolje se odojak, janje, guska ili kokot, već prema mogućnostima kuće.
Među starija vjerivanja u svezi s Božićnim blagdanima spada i ona da na taj blagdan treba jesti luk da ne bi došle viške tj. vještice, nadalje je preporučljivo da se zabije nož u vrata ili sa se sikira stavi iza vrata, može i metla ili ular, tj. povodac za konja. Katkad se kao obrambeno sredstvo od vještica pod vanjkuš, tj. jastuk stavlja vreteno.
Od starijih običaja koji su se prakticirali o Božiću, oko 1900.g. i prije, spadao je običaj s uvođenjem volića ili brava tj. ovna u kuću. Oko vrata su mu vezali bočicu s rakijom i smotak s kolačima, što bi tobože bio dar od njega ukućanima. Ako se radilo o rogatu marvinčetu, nabijali su mu na rog jednu jabuku. Onaj koji je u sobu uveo volćica, govorio je, :
Na zdravlje vam došlo porođenje Isusovo,
na zdravlja, na veselje,
duši na spasno,
da i svi mnogo let živili,
živi i zdravi bili,
u manjem griju,
u većem obilju.
Čestitar i dotičnu životinju, planinka je nato posula zrnjem pšenice sa stola te kazala: - " Tako vam rodila godina, tako vam rodilo žito!"
Stipanja, drugi dan Božića, blagdan je posvećen sv. Stjepanu, prvom mučeniku, prilika je da se brojnim nositeljima tog imena čestita imendan. Na običaj -koledva, tj. pjesma koje su izvođene u prošlosti na taj dan ili na sam Božić, postoji samo slabašno sjećanje, sadržano u pamćenju da su ih pjevali momci pod prozorom kuće gdje se nahodila djevojka.
Ivanju , blagdan sv. Ivan Krstitelja, čestita se imendan susjedu ili prijatelju koji je nosio ime Jive, Jiva ili neku drugu inačicu toga osobnog imena. Na taj dan, rano izjutra, iznasi se iz sobe slama, te se stavlja oko vočaka ili pak za deblje grane njihovih koršanja, sve zato da bi bolje rodila, kao i oko stožera, stupa usred guvna, da bi dogodine pšenica dala što bolj urod. Na taj blagdan su momci polazili u sikavce, što će reći šibanje. Sa šibama u ruki išli su u kuće gdje je bilo djevojaka, koje su momci šibom lako dodirivali, našto su ih djevojke darivale jabukom. Ovi momački pohodi bili su i stanoviti momački zagledi, tj. izabiranje djevojke s kojom će se oženiti. Znajući za to, djevojke su dotjerivale i same sebe i svoje kuće.
Mladenvi ili blagdan Nevine dječice, sutradan po Ivanji, obilježavan je dopodnevnim dječjim posjećivanjem kuća. Ulazeći u nečiju kuću, pozdravljali su ukućane, odnosno čestitati taj blagdan riječima : -" Faljen Isus, na zdravlje vam došli mladenci!" Ukućani ih nato nadaruju kolačima i novcem i čestitari su nakon toga odlazili dalje. U predvečerje pak momci, svečano obučeni, posjeću kuću po kuću u kojoj se nalazi djevajka. Na kućnim vratima pjevaju :
Otvor vrata, divojko od zlata,
i tvoja je otvarala majka,
i ona je momke darivala,
svakom momku po jednu jabuku,
a draganu svilenu maramu.
Kad im se otvore vrata, ulaze u kuću, gdje bivaju obdareni jabukama a i ponudi ih se vinom. Od darova valja spomenuti još jedan - to su lješnjaci, kojima djevojke pune džepove čestitara. Stoga je i razumljivo što se u jesen, kad lješnjaci zriju, starije žene upozoravale djevojke ovako: - " ber te lišnjake za mladence, doć će ti mladenci, a ti nemaš niš!"