Nasa - Lika Forum
Lika => Lička prezimena => V => Autor teme: Sanja - Siječnja 18, 2008, 17:21:24
-
Vučetić , Vuchetich , Vucetich
Stari brinjski rod. Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica istoga prezimena izvan Republike Hrvatske, osobito u BiH i Srbiji. Vučetića ima na otoku Viru, kao i na otoku Hvaru. Postoje i pravoslavni na Kordunu. Vučetići s pridjevom »de Brin« i »de Cseney« jedan su od najstarijih i najrazvijenih rodova u brinjskom kraju. Dali su brojne visoke dužnosnike, časnike, svećenike, suce i druge odličnike koji su djelovali u sustavu austrijske vlasti.
Podrijetlom su iz Bosne, otkuda su se doselili oko 1482. godine, bježeći ispred Turaka. Bosanski Vučetići spominju se u testamentu kneza Pribislava Vucheticha Lancilaga, tj. kopljanika iz 1475. godine, a poznat je i plemićki grb iz te godine. On je vjerojatno bio predvodnik bosanske srednjovjekovne vojske u tadašnjim mnogobrojnim ratovima. Osim toga bio je i savjetnik na dvoru Stjepana Vukčića Kosače i diplomat u Italiji (Ljubović str. 255). Prvi se puta spominju u Hrvatskoj u listini iz 1515. u Dabru.
Radman Vučetić (Vuchetich), uskočki vojvoda, dobio je od cara Maximilijana II. u Beču, 5. kolovoza 1569. godine carsko plemstvo i grb zbog zasluga u borbama protiv Turaka. Ovaj se grb razlikuje od ostalih grbova obitelji Vučetić. Potomci Vučetića, Lorenz i Mihael dobili su 14. kolovoza 1698. godine kralja Leopolda plemićka imanja Brinje i istovremeno nagrađeni imanjima: Drenovac, Križevačka glavica, Stajnička Draga (danas: Tominac Draga), Brezovo polje, Lipice i Letinac. Original povelje nalazio se u posjedu Šandora Vučetića, direktora Pošte u Klausenbergu i njegovih potomaka. Navode se i godine 1645. prilikom dijeljenja brinjskog područja između starinaca Hrvata i doseljenih Vlaha. Detaljnije vidi: Vlasi.
Drugi poznati grb ove plemićke obitelji potječe iz 1569. godine, a treći grb koji se i danas nalazi u posjedu ove plemićke obitelji je grb iz 1753. godine. Car Leopold potvrdio je 1652. godine vojvodi i knezu brinjskom Pavlu Vučetiću i njegovoj djeci Jurju, Vuku, Petru i Filomeni plemstvo, a njegovi unuci Lovro i Mihovil, uživali su imanja koja je dodijelio isti vladar. Sačuvan je jedan dokument austrijskog generala i zapovjednika Vojne krajine Herbersteina iz 1651. kojim dopušta Pavlu Vučetiću držanje osobnih stvari u brinjskoj utvrdi zbog turskih pljački.
U 18. st. jedan ogranak ove obitelji naselio se u Ogulinu, gdje su pojedini članovi ušli u vojnu službu. U Ogulinu su razvili naselje u Sv. Jakovu i Gavanima. Nekoliko članova obitelji roda Vučetića odselilo se 1820. godine u Ceney kod Temišvara u Rumunjskoj, pa se ta grana Vučetića naziva i Čenejskim. O tome više u poglavlju “Stanovništvo i migracije”. U brinjskom kraju Vučetići su se razvili najviše u Lipicama, Stajnici i Vučetićima kod Brinja.
Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. sadrže podatke za tri kućne zadruge.
Nakon oslobođenja Hrvatske od Turaka u 18. st. Vučetići se naseljavaju na Kordun (Tobolić kod Slunja)
U 19. stoljeću jedan rodovski ogranak naseljava se u Bačkovicu (Bjelovar), Berak (Vukovar), Braneške, Cikote (Pakrac), Šumetlicu i Donje Bogičevce (Nova Gradiška), Svetoblažje (Đakovo), Hrastelnicu (Sisak), Tobolić (Slunj), Veliko Brdo (Kutina), Vranić (Slavonska Požega) Komletince, Retkovce (Vinkovci).
-
Prezime: Vučetić
Mjesta:
Brinje
Lipice
Stajnica
Vučetić Selo