Lika => Lička povjest => Autor teme: Sanja - Siječnja 30, 2008, 13:36:05
Naslov: Školska vremena između 1930. i 1938.g.
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 13:36:05
Između dva Svijetska rata
Između 1930. i 1938.g. , dakle u posljednjim godinama kraljevske Jugoslavije i njene upravne jedinice Savske Banovine, a prije uspostave Banovine Hrvatske, imamo dokumentarne preglede stanje školstva u većem dijelu Brinjskog kotara. Sve škole bile su u četverogodišnjem trajanju, s neodređenim naznakama o polasku petih razreda.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Letinac
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 13:43:57
Letinac
U jednoj učioici ovdašnje škole poludnevni izmjeničnu nastavu je slušalo 105 učenika Hrvatske narodnosti. Njihovi tadašnji učitelji bili su Ćiril i Josipa Krsnik. Tjednoga slobodnog dana u školi nije bilo. Od 123 učenika koji su bili upisani u školu ( samo jedan ostao je neupisan ) njih 18 nikako nije dužnosti upravitelja škole Ćiril Krsnik, jest činjenica da su zbog siromaštva ti đaci otišli u službu. U vrlo preglednoj skici ovag školskog pod ručja rečeni učitelj je označio da su letinačku školu pohađali đaci, osim iz središnjeg sela, i iz zaselka koji su gotovo svi nazivani, kako je to slučaj u Brinjskom kraju, po njihovim obiteljskim imenima te oni glase :
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Brinje
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 14:17:21
Brinje
[attachimg=1]
O dva odjela, A i B, upraviteljica Slavka Vučeić iznosi o ovdašnoj školi slijede brojčane podatake.
Odjel A u sva četri razreda imao je ravno 210 učenika. Razredi broje nešto preko 50 učenika, u kojima su dječaci nešto brojniji. Razredi su bili kao i u A odjelu, te je prevagnijvao broj dječaka.
U B odjelu nahodi se u četri razreda 206 učenika. Razredi su bili kao i u A odjelu, te je prevagnijivao broj dječaka. Njih poučavaju uz spomenutu Slavku Vučić još Anka Vučetić, Marija Marušić , Danica Knežević i Ljudmila Gerovac.
Nastava je bila dijelom poludnevna, dijelom cjelodnevna, a odvijala se u četri učionice. Po narodnosti učenika je bilo 89 posto Hrvata a 11 posto Srba. Đaci su bili u većini iz samog Brinja te Lučana kao i iz zaselka s imenima Krznarići, Rumenovići, Mesići, Kalanji, Lokmeri, Murati, Koričići, Bulići, Vučetići, Dasovići, Benići, Borići, Sertići, zatim iz Korenove Drage. Ovima posljednjima škola je bila najudaljenija - 4,6 km.
Izostajanje iz škole bilo je znatno : 18 dječaka i 21 djevojčica iskazani su kao nepolaznici nastave. Ako k tome dodamo i 153 obveznika koji su ostali neupisani u školu ( u napomeni stoji da je to zbog siromaštva i udaljenosti od škole), onda se na brinjskom školskom području nalazilo ukupno 192 nepolaznika škole, što je gotovo polovica od onih 408 koji su polazili školu.
Oni su se dakle pridružili analfabetima, kojih je starijih od 12 godina, na ovom školskom području zabilježeno 50 muških i 90 ženskih osoba.
U ovom izvješću spomenuta ravnateljica škole u Brinju bilježi i podatak da bi u dijelu naselja Vučetići i kod potoka Brodića trebala biti izgrađena po jedna školska zgrada čime bi se odteretila brinjska škola.
[attachimg=2]
Naslov: Križpolje
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 15:11:31
Križpolje
[attachimg=1]
U četri razreda ovdašnje škole nahodila su se u isto vrijeme 262 učenika, među njima čak 152 dječaka. Oni su u tri učionice polazili poludnevnu, odnosno cjelodnevnu nastavu, s tjednim praznikom u četvrtak.
Uz ravnateljicu škole Zoru Fićurin nastavu su izvodile još i Dragica Adžija i Đorđa Gregović, a vjeronačnu poruku je davao župnik Josip Bujanović. Svi učenici bili su hrvatske narodnosti. Od 274 školska obveznika koliko ih je bilo i upisano, dvanaest ih nije polazilo nastavu. Čini se da su samo oni bili iskazani u rubrici analfabeta.
Školsko područje obuhvaćalo je, uz središnje mjesto Križpolje, i naselje Plašćicu, te zaseoske Mali Kut, Veliki Kut, Jelvicu i Pernare. Ovako posljednji zaseljak naselje Plašćica bili su od škole udaljeni po 4,5,km.
Naslov: Jezerane
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 15:33:50
Jezerane
Narodna osnovana škola u ovom selu imala je u četri svoja razreda 160 učenika, u odjelima I., II., III. . Ovadašnji su učenici pohađali cjelodnevnu nastavu u tri školske učionice, uz napomenu da im je četvrtak io slbodan dan. Među jezeranskim đacima koji su beziznimno bili hrvatske narodnosti, učenice su bile nešto brojnije.
Uz upravitelja škole Miju Odorčića nastavu su izvodile i Zlata Rajhvajn i Ana Blaukorn. Svi u školu upisani učenici su iskazani i kao polaznici, no gotovo toliko broja (156), ostao je neupisan, među njima i oni predviđeni za pohađanje više narodne škole, koja se spominje samo ovdje. Nije stoga čudno da je na ovom školskom području zabilježeno čak 220 analfabeta, od toga150 žena.
Učenici dolaze u ovu školu, osim iz samih Jezerana, i iz slijedećih zaselaka :
Trtnji, Holjevci, Sertići, Mokro, Pavlovići, Jelići, Krakar te iz Razvale, udaljene od škole praktična nastava iz voćarstava dobro izvodila. Na 6.000 (m2) školskog vrta, cjepiljnjak je zauzimao 214( m2) i matičnjak na 808 (m2) . U školskom voćnjaku nabrojena su 54 stabla voćaka.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Lipice
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 21:37:47
Lipice
Ova narodna osnovna škola je u pretostavljenom međuratnom razbolju, u svoje dvije učionice, udomljivala 99 učenika, od kojih su nešto malo više od polovice bili dječaci. Njih su, sve hrvatske narodnosti, poučavali Ivan Bolonić, koji je bio i ravnatelj škole, te Sabrina Bačić. Nastavu su izvodili i prije i poslje podne, a četvrtak je bio slobodan dan.
Svih 107 školskih obeznika su u školu bili i upisani, no kako ih je po razredima ilo iskazano 99, znači da broj nepolaznika ove škole iznosi svega osam učenika. Tu se, kako izvjestitelj navodi, radi o ponavljačima završnog razreda koji smatraju da su svoju školsku obvezu << odradili>> . U tom vremenu je rečeni učitelj Bolonić u Lipicama iskazao čak 340 analfabeta starijih od 12 godina. Mjesnu školu pohađaju djeca iz središnjeg i dijelova naselja koja čine Lipice, i to su :
Perkovići, Vidakovići, Mesići, Brboti, Smolčići, Vučetići i Pernari.
Đaci iz dijela naselja Vučetići pješačili su do škole dva kilometara, a oni zaselka Pernari do škole su prevaljivali put od 3 kilometara.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Stajnica
Autor: Sanja - Siječnja 30, 2008, 22:00:16
Stajnica
[attachimg=1]
Četverorazredna škola u ovom selu brojila je 166 učenika, među kojima su prevladale polaznice, dok su po narodnosti svi učenici bili Hrvati. Poludnevna nastava održavana je u dvije učionice, bez slobodnog dana u tjednu. Uz ravnateljicu škole Mariju Štefanac predavao je i Franjo Belec, a za učiteljicu Štefaniju Rubin nije u izvjestaju jasno je li na školi predavala, možda samo dio školski godine. Broj školskih obveznika ( možda s obveznicima više narodne škole ) iznosio je 325, no od nepolaznika zapisano ih je samo tri. Među navedene okolnosti koje sprečavaju pohađanje nastave izvjestiteljica je navela snijeg i vode. Gotovo da je zapanjujući broj analfabeta na stajničkom školskom području - zabilježeno ih je čak 518 (261 muškaraca i 257 ženskih ) . Ovu školu polaze đaci iz same Stajnice te iz zaselaka koji su lako uočljivi iz poregledne skice, i to su :
Štefanić Selo, Mesić Selo, Murković Selo, Brdo, Kalun, Vlahinić Selo, Vrilsko Selo, Sv. Petar, Vučetić Selo, Čarapovo Selo i Tominčeva Draga.
Iz ova dva posljednja zaselka đaci su do škole prevaljivali put od 4,odnosno 5,5 km. Stoga je razumljiv prijedlog ravnateljice onodobne stajničke škole da bi valjalo otvoriti novu školu za polaznike iz Tominac Draga, Vlahinić Sela i Čarapovog Sela. Kao Stajnice opskrbljivala vodom iz bunara udaljenog 250m.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Stara Škola u Stajnici 1925.g. Domaćinki tečaj 1955.g.
Autor: Sanja - Siječnja 31, 2008, 09:01:44
Domaćinski tečaj 1955.g.
[attachimg=1]
Naslov: Prokike
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:41:35
Prokike
Ovu školu za koju se računa da je osnovana 1865.g. pohađalo je u razdoblju koje razmatramo 118 učenika, po narodnosti 97 posto Srba i 3 posto Hrvata. Njihovi učitelji su bili Lazar i Savka Tihomirović i Nevenka Vukmirović-Vraneš. Nastav je izvođen u dvije učionice poludnevno, osmi četvrtkom kad je bio slobodan dan. Broj školskih obveznika koji su svi u školi bili i upisani, iznosio je 126. Na ovom području našlo se tada 100 muških i 140 ženski analfabeta. Uzrok nepolaženja škole bio je nemar roditelja i siromasnog područja, pogotovo na kopiji, vrlo je nejasan pa nije bilo moguće navesti podatke otkuda sve su dolazili đaci u prokičku školu.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Odg: Školska vremena između 1930. i 1938.g.
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:43:47
Vodoteč
Rekli smo da stjecajem okolnosti ovdje neka od škola manjka. To je npr. škola u Vodoteču koju su pohađala djeca i iz Škalića, Gostova Polja i Vojvoduše. O Vodotečkoj školi imam ondikativan podatak iz 1924.g. koji pokazuje nedikativan podatak iz 1924.g. koji pokazuje nesnošljivost, dapače mržnju tamošnjeg stanovništva - ili bar njegova dijela -spram učiteljice hrvatice. Naime učiteljska kandidatica, gospićanka Fanika Došen, bila je 31. listopada 1924.g. postavljena za namjesnu učiteljicu u Vodoteču, gdje je nastupila službu 25.studenog iste godine. Samo dan kasnije uzjareni školski odbornici donose odluku da ona kod njih ne može biti učiteljicom jer je katolkinja. Njihova odluka bila je i izvršena - rečena učiteljica morala je Vodoteč napustiti.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Rapain Klanac
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:44:32
Rapain Klanac
U školi osnovanoj 1928.g. dakle desetak godina prije pisanja ovoga izvješća, bila je samo jedna učionica s ukupno 87 đaka, od kojih je bilo 87 posto srpske i 13 posto hrvatske narodnosti. Cjelodnevnu nastavu s iznimkom četvrtka, dan tjednog odbora, izvodio je učitelj Konstantin Ljubanski, dok su vjeronauk besplatno predavali Vukolja Skendžić, pravoslavnim đacima, i Ljubanski Bilježi u opaski da mu se jedan đak s roditeljima odselio ... u Pavliće, Zetska banovina. Broj nepismenih iznosio je tada na tom školskom području 293, što je u srazmjeru s brojem žitelja bilo vrlo mnogo. Osim đaka iz samog Rapain Klanac ovu su školu pohađali i učenici iz sela Žuta Lokva, te zaselaka Goljak, Grabar, Dobrica i Rapin Dol.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Glibodol
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:45:18
Glibodol
U vrijeme pisanja navedenih podataka Glibodol je pripadao općina Dabar i kotaru Otočac, no kako je to selo, danas u granicama općine Brinje, to ćemo ga stoga predstaviti. Škola je osnovana 1938.g. imala je pet razreda i svega 37 učenika koji su bili hrvatske ( 55 posto ) i srpske ( 45 posto ) narodnosti. Njih je poučavala Anka Rubeša, koji je po vlastitu navodu bila činovnička pripravnica, tj. učitaljica početnica. Jedina školska učionica bila je smještena u privatnoj kući. Ona je svoje đake poučavala cjelodnevno, a tjedni slobodan dan bila je srijeda. Svi školski obveznici, a bilo ih je 37, bili su upisani te su polazili nastavu. O dvojici V. razreda bilježi da. ..... školu ne polaze nikako jer su mnogo potrebni kod kuće za rad. Od 49 islaznih analfabeta 33 su ženskog spola. Iz navedenih statističkih podataka i izvješća o stanju školstva u brinjskom kraju u desetljeću pred Drugi svjetki rat, možemo izvući neke skupne zaključke koji daju ne samo sliku o školstvu nego i o razni opće naobrazbe odnosno o raširenom analfabetizmu na tom prostoru. U devet predstavljenih škola bilo je svega 19 učenica u kojima je nastavu za nešto preko 1.400 učenika izvodilo 23 učitelja, ne računajući tu iskazne i neizkazne vjeroučitelje. Više od 500 obveznika nije bilo oduhvaćeno školovanjem. Broj analfabeta među približno tamošnjih 16.000 žitelja bio je veći od 1800.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Nakon II. Svijetskog Rata
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:47:01
Nakon II. Svijetskog Rata
1. Dio
U razdoblju 1941.-1945. radile su škole u Brinjskom kraju neredoviti, neke nikako, a neke školske zgrade bile su uslijed ratnih djelovanja djelomice oštećene ili posve srušene. Od jeseni 1945.g. u Brinju rade dva školska centra, Brinje I. i Brinje II., a nastava se zbog velike oštećenosti školske zgrade odvija u kućama Bosnić i Jurašić. Nakon obnove školske zgrade 1946.g. nastava se odvijala koliko - toliko normalno. U neposrednoj okolici osnovana je škola i u Draženovićima, te u Lučanima - ova posljednja u kući obitelji Ovčarić. U Brinje se u tom prvom poratnom vremenu, uz druge, učiteljevali Nada Petrinić, Nada Potkonjak, Grga Laktić, potom Franjo Srdoč, Marija Rup, Gabrijel Dumbović, Marko Šimunić i dr. Od školske godine 1948/49.g. djelovala je sedmogodišnja škola, koju je u V.-VII. razredu pohađalo 10 učenika. Školske godine 1951./52. u šest je učionica koje je podučavalo sedam učiteljica i dva nastavnika. Iz ovog podataka je uočljivo da je na početku djelomice obveznog sedmogodišnjeg školovanja kvalifikacijska struktura nastavnika bila nezadovoljavajuća što će se javljati i kasnije. Godine 1952. zabilježeno je da je u brinjskoj školi zabranjeno poučavanje vjeronauka. Bila je tu mladog naraštaja te postupno svih ili bar većine pučanstva. Broj odjela te učenika u idućim je godinama stalno rastao te je šk.g. 1958/59 bilo 406 učenika, smještenih u 11 odjela. Od sljedeće godine su đaci viših razreda, V.-VIII., nijh 70, iz Rapain Klanac , Županjdola i Prokika, te njih 40 iz Letinca i Prokike, pohađali nastavu u Brinju, kamo su prevoženi i kući odvoženi autobusnom. Od šk.god. 1964/65., u brinjsku školu s 13 odjela, kao Centralnu osnovnu školu, pohađa 506 učenika. Samo još u Letincu rade niži razredi koju pohađaju još i plašćički đaci. Iz svih naselja i dijelova naselja koja čine brinjsko školsko područje, pohađaju djeca brinjsku školu. Izuzeti su još uvijek đaci I.-IV. razreda iz Škalića, kao i tri odjela škole s I.-VIII. razreda u Vodoteču. Područnim školama postale su 1965.g. i one u Križpolju i Stajnici. Tako je brinjska škola posta središnjom za sljedeće sada njene područne škole: Križpolje s njenim I.-VIII. razredima, Jezerane s nastavom u razredima I.-IV, Letinac s razredima I.-IV. , Vodoteč s nastavom u razredima I.-VIII., te Škalić, koju su školu pohađali učenici iz I.-IV. razreda.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Naslov: Nakon II. Svijetskog Rata
Autor: Sanja - Veljače 13, 2008, 18:48:01
2. Dio
Školske godine 1965/66. Brinjska je škola nakon nepunih 200 godina svoga postojanja, dobila svoju drugu po redu zgradu, jednokatnicu s deset učionica i drugima potrebnim prostorijama. Sljedeće godine bilo je u samom Brinju 16 odjela, a 26 po područnim školama. Kad su 1968.g. ukinuti viši razredi u Vodoteču, te djeca usmjerena u Brinje, prevoze se iz Škalića, Tuževića i Vojvoduče svi učenici autobusom u školu u Brinje. Zabiljezeno je da je zima 1968/69.g. obilovala snjegom pa stoga vanjski đaci nisu mogli dolaziti na nastavu u Brinje punih osam dana.
Među ćeste organizacijske promjene osnovnog školstva spada i ona iz 1973.g. kad je osnovan Centar osnovnog obrazovanja << Narodni heroji Brinja >> s tzv. osnovnim organizacijama udruženog rada << Srađan Uzelac >> Brinje, << Ljubica Gerovac >> Stajnica i << Ivica Lovinčić>> Križpolje. Bilo je to vrijeme kad su komunističke vlasti organizacijski izjednačavale proizvodne pogone i školske ustanove, što je dakako bilo pogrešno. Spomenimo da je škola u Stajnici imala svoju područnu školu u Jezeranama, a ona u Križpolju područne školu u Lipicama i Križ Kamenici.
Posljednjih godina prije domovinskog rata, npr. 1987/88., brinjska je škola u 18 odjela imala 253 đaka, u Letincu je pak znanje stjecalo u dva odjela svega 7 učenika, u Vodoteču, u jednom odjelu, učilo je svega 7 učenika. Uzroka tih pojava ima više, no svakako najvažniji je nizak natalitet, ali i iseljavanje.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan