-
Hrvatsko polje smjestilo se između Kompolja i Senjskog bila. Bilo je naseljeno u pretpovjesno doba, blizina Crkvine odnosno Avenda govori da je ovaj prostor oduvjek životno bio povezan s Kompoljem. na brdu Velika punta otkopan je obrandbeni suhozid, zidine japodskog naselja u kojemu su pronadjeni ostaci keramike i željeznih predmeta, dok je japodska gradina bila i na Stražištu u Bjeljevinama.
U srednjem vijeku Hrvatsko polje kao posebno naselje nije ni postojalo, sve je to bilo Kompolje, tek krajem 17 i početkom 18 st. javlja se naziv Vlaško Kompolje.
Od sela se prema zapadu pruža udolina prema Crnom Kalu i dalje prema Vratniku. Upravo u tom krajnjem zapadnom dijelu ima nekoliko pećina (Cvijanovićeva pećina, Luljakusova pećina, Zagruša na Tavanima i Bjelobabuša na padinama Senjskog Bila s bogatim pećinskim ukrasima (stalaktitima i stalagmitima).
Hrvatskim Poljem dominira Senjsko Bilo (Bijeli vrh 1492 m, Hrvatsko polje 413 m). Kristalno čisti zrak navodno je nekim ljudima priuštio vidjeti za veljikih ljetnih vrućina čaroliju Velebitske fatamorgane - izuzetno rijetke pojave u ovom kraju.
Hrvatsko polje
[attachimg=1]
Izvor; Gacka zemlja i voda , turistička monografija
-
Hrvatsko polje, dana 26.12. 2010.
[attachimg=1]
[attachimg=2]
[attachimg=3]
[attachimg=4]
[attachimg=5]
[attachimg=6]
-
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_k2.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/k2.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_k1.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/k1.jpg)
-
Draža, oko kuće mi se motaš i slikaš. smijem
-
Eto baš mi drago da sam se motala huhu;jj , i eto tako i ti Ivane došo na našu-liku smi jem;-
-
Najljepšu kuću nisi slikala...ccc smi jem;- smi jem;-
[attach=1] [attach=2]
-
A je, je, super Ivane, mislim da je jedna slika i to zimi.... ;super ;super bravo
-
Hrvatsko polje-Gradina Velika Punta
Gradina Velika Punta nalazi se na koti 591.Visoka je i pri vrhu djelomično obrasla šumom.Široki kameni bedem opasuje cijelo naselje,a ulaz je zaštićen s obje strane malim humcima,tzv.zaštitnim tumulima.S unutarnje strane bedema vršena su probna istraživanja 1979.g.kad je otvoreno 10,5 m bedema,te je ustanovljeno da je konstuiran od dva paralelno postavljena reda vrlo krupnog,neobrađenog kamenja složenog u suhozid.Središnji dio je zapunjen sitnijim,lomljivim kamenjem.Nađeno je i mnogo ulomaka kameničkih posuda iz starijeg željeznog doba,crvenog lijepa od podnica kuća te kostiju od domaćih životinja-ovce,koze,svinje i goveda.