Nasa - Lika Forum
Lika => Lička povjest => Autor teme: Mile - Ožujka 30, 2008, 07:43:29
-
1686 god. Podgorci iz Karlobaga su obrađivali lička polja u Trnovcu, Bužimu i u Smiljanu ispod istočne strane Velebita. Pošto su turci još tada držali tvrđu novi kod Gospića Podgorci su morali pod zaštitom svojeg oružja kopati, sijati i žeti. Sve do tada nisu Podgorci radili sa plugom. Tek god.1686 skovao im je prvi plug kovač Rajčević iz Smiljana. Njemu su podgorci za uporabu tog pluga jedan dio požetoga žita.
1689 god. Katolici koji su se poslije izgona turaka naselili u Liku i u Krbavu, dugo nisu imali ni jedne svoje crkve. Kada se turska mirom u Karlovcima god. 1699 odrekla svojih prava na Liku i Krbavu, moglo se pomišljati na gradnju katoličkih crkvi. Prvu katoličku crkvu dade god. 1700 sagraditi junački pop Marko Mesić u Mušaluku, gdje se i on nastanio sa svojim rođacima.Godine 1704 građena je katolička crkva sv. Mihalja u Lovincu, a nekako istodobno i katolička crkva sv. Antuna u Novom kod Gospića
1720 god. Karlo grof Attems dao postaviti kamene međaše. Do tada u Lici nisu bile točno određene granice pojedinih posjeda. to je bio povod čestih svađa, osobito radi paše za stoku. Iz takvih svađa nastadoše i sukobi, te se gdjekada prolila i krv. Da se susjedi više ne svadjaju i ne krvare, dade lički zapovjednik Karlo grof Attems postaviti kamene međaše, ponajviše po gorskim vrhuncima.
1764 god. 01 Studenoga Lika je dobila prvu Njemačku normalnu školu, koja je otvorena u Gospiću. Kasnije su takve njemačke >>Oberschule<< podignute u svim sjedištima krajiških pukovnija, tj. u Otočcu, Ogulinu, Petrinji, Glini, brodu, Novoj Gradišci, Vinkovcima, Mitrovici itd. Po odredbi kraljice Marije Terezije morala se takozvana >>trivijalka<< otvoriti u sjedištu svake krajiške satnije.
1766 god. Prvi put je biskup Manzador pregledao župe u Lici. Naredne god. 1767 dala je krajiška uprava prvi put s lancima izmjeriti sve posjede u Lici.
1768 god. U proljeće zasađen je prvi put u Lici krompir.Svaka je satnija dobila od krajiške uprave za sjeme po 2 mjere crvenog krompira. To bijaše duguljasti krompir, koji je u Liku dovežen iz Barilovića kod Karlovca.
Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava - Povijesne slike , crtice i bilješke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 / Pripremio Nikola Bićanić
-
1769 god. krajiška je prvi put pokušala u Lici zasaditi kukuruz, koji je tada Ličanima postao glavna hrana, a do tada je bila proja.
1771 god. sagrađen je u Lici most preko rijeke Like u Budaku
1777 god. mjernici su po drugi put premjerili svo zemljište ličke pukovnije, tom prigodom urediše i mape.
1778 god. Ličani su pošli u Češku, jer se spremao rat s pruskim kraljem Fridrikom II. U Češkoj su Ličani vidjeli, kako dobro uspjeva krompir koji se dotle u lici vrlo malo sadio. Na povratku iz Češke ponijeli su lički vojnici lijepe vrste krompira koji su onda god. 1780 na proljeće zasadili na svojim njivama. Krumpir je veoma dobro rodio i od tada se u Lici posve udomio.
1779 god. Brušani se odjeliše od rimokatoličke župe u Trnovcu, te osnovaše svoju posebnu župu.
1780 god. obavio je kanoničku vizitaciju biskup Cabaliny, koji je tom prilikom obišao i pregledao sve katoličke župe u Lici.
1781 zabranila narodnu nošnju koju su do tada nosile Bunjevke u Pazarištu, Smiljanu i Trnovcu. isto se pokušalo i u Lovincu, ali su tamošnje bunjevke ipak i dalje zadržale svoju staru nošnju.
Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava - Povijesne slike , crtice i bilješke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 / Pripremio Nikola Bićanić
-
1782 god. u Gospiću je sagradjena sadašnja velika rimkatolička crkva. Na vrh tornja staviše pozlaćenu jabuku, na kojoj je krila svoja razastro crni carski orao.
1872 god. u Zrmanji su pokušali zasaditi vinograd. Ovaj pokušaj ostade bez uspjeha, jer je u lici preoštra klima, te vinova loza ne može dozrijeti.
1784 god. objavljen je prvi potpuni popis svega žiteljstva u Lici. Stanovnici su točno popisani i razređeni po spolu i starosti života.
1786 god. u Liku po drugi puta dolazi car i kralj Josip II. On je tom prilikom odredio da se ima graditi cesta iz Gospića preko Velebita do Karlobaga. Ovu umjetnu cestu, koja Liku izravno spaja sa morem, gradio je tadašnji major, kasnije general Filip pl. Vuksanović. Cesta je već 1787 bila završena, a Lika je time postala neovisna od mletačke luke u Obrovcu, koja je dotle služila za izvoz i uvoz u Ličkoj trgovini.
1786 god. Lika je imala samo jedan franjevački samostan i to u Kaniži kod Gospića. Josip II koji je u svim svojim zemljama ukidao samostane odredio je prigodom svog boravka u Lici da se napusti i samostan u Kaniži. Bivši redovnici iz Kaniže su poslani da budu župnici i kapelani po ličkim selima.
Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava - Povijesne slike , crtice i bilješke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 / Pripremio Nikola Bićanić
-
1786 god. su u Lici sva zemljišta pregledana i popisana, te razređena po svojoj kakvoći i plodnosti. U selu Ploča sagrađen je god. 1786 veliki magazin u kojem će se čuvati žito za slučaj gladi.
1787 god. su u Lici sasađeni prvi dudovi (murve). Tada je krajiška uprava odredila, da se radi osiguranja prometa uz novu cestu koja od Gospića preko Oštarija i Velebita vodi u Karlobag, imaju nastaniti Ličani iz obližnjih sela. I zaista se onamo preselilo cijelo selo Brušane, pola sela Komića, te jedan dio sela Jošan i Novi Mogorić. Po nesreći je naskoro buknuo rat s Turcima, te se Ličani naskoro vratiše na svoja prijašnja ognjišta.
1789 god u Lici je građena cesta koja preko Ploče vodi u Dobroselo.
1792 god. krajiška je vlada dala iskopati odvodne jarke do Debelog brda, jer su nekada bile velike močvare kod Trnovca i Bužima. Time su spomenute močvare kod Trnovca i Bužima bile znatno umanjene, te se dobilo do 800 jutara livada na isušenom zemljištu.
1793 god. je Liku posjetio general Gvozdanović koji dade popisati svo žiteljstvo. sve do god. 1793 pripadalo je selo Ričice rimokatoličkoj župi u sv. Roku. No god. 1795 budu u Lici takozvane vikarijske crkve ( lokalne kapelanije) podignute na samostalne župe. Tada se i u Ričicama osnovala posebna župa. Crkva sv. Magdalene bijaše građena od drveta. Država je odredila, da odsada svaki župnik u lici ima plaću od 300 forinti u gotovu novcu.
Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava - Povijesne slike , crtice i bilješke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 / Pripremio Nikola Bićanić
-
1797 god. je Dalmacija pripojena Austriji onda je krajiška uprava dala prosjeći cestu iz Like preko Zrmanje za Knin. Tom je prilikom sagrđen mot kod Previša. A godine 1798 bude probijen put od Dublja iz Klepetuše do Trstenice, a u Gospiću god. 1800 podignuta mlinska brana na Novčici.
1800 god. krajiška uprava u Lici je mnoge pašnjake pretvorila u livade, po carskoj zapovjedi trebalo je u Lici povećati prirod boljim obrađivanjem zemljišta. U tu svrhu bude godine 1800 u svakoj ličkoj satniji nekoliko polja prije sjetve triput preorano, kako se to činilo u Njemačkoj i Češkoj. Ipak niti ova obradba nije donijela očekivani uspjeh, jer u Lici treba mršave zemlje dobro i gnojiti, a tada se gnoj većinom rastresao po pašnjacima.
1800 god. dade General Lezini popisati sav narod u Lici. Tom je prigodom bilo uređeno stanje onih Ličana, koji su služili kao krajiški vojnici. Neki su naime Ličani kroz 8 godina (1792-1801) neprestano izbivali izvan Like kao strijelci i šerežani u ratu s Francuzima
1804 god. u Gospiću je građen kameni most preko rijeke Novčice. Iste je godine u Gospiću sagrađena i nova glavna stražara, koje je kasnije (1873) izgorjela. kameni most u Medaku preko rijeke Like sagrađen je 1806 god. Mjernici su 1807 god u Lici traingulacijom izmjerili najviše vrhunce. u Ričicama je god. 1811 nanovo sagrađena crkva sv. Magdalene.
Dr. Rudolf Horvat - Lika i Krbava - Povijesne slike , crtice i bilješke / Zagreb 1941- Pretisak 1993 / Pripremio Nikola Bićanić