Nasa - Lika Forum
Lika => Lička povjest => Autor teme: Sanja - Srpnja 07, 2008, 22:46:09
-
OSOBITOSTI LIČKIH NADIMAKA
U radu se analiziraju osobitosti onomastičke kategorije nadimaka u Lici zabilježnih na području Gospića i njegove okolice. Uočena je raznolikost nadimaka na značenjskoj i tvorbenoj razini. Nadimci se po kriteriju nositelja razvrstavaju u obiteljske i osobne, koji se razlikuju s obzirom na postanak, značenje i kulturološku ulogu koju imaju u zajednici.
Kao dio antroponimije nadimci su vrlo stara onomastička kategorija, slikovita u leksičkom i semantičkom smislu. Javljaju se još u zapisima iz 9. stoljeća, posebice uz obalu (Šimunović 2003.). Motiviranost njihove pojave i tvorbe je neograničena; u emotivnom se smislu kreće od osjećaja ugode, neugode preko ironije do sarkazma.
Kategorija nasljednosti vezuje se uz nadimke koji se prenose, često generacijama i kao takvi služe identifikaciji osoba čiji se identitet teško može vezati uz osobinu po kojoj je nadimak prvotno nastao. S druge strane, nadimci postoje i nestaju s osobom. Za razliku od imena i prezimena, nemaju kategoriju službenog, administrativnog ni javnog, a opet imaju naglašenu razlikovnu ulogu usmjerenu upravo prema imenskoj formuli. Tako je nadimak neka vrsta drugog imena »…što ga tko ima pored prvoga svoga imena« (Simeon 1969:869.), motiviran često govorom i govornim osobinama.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
U rječnicima hrvatskoga jezika nalazi se tumačenje upravo te specifičnosti nadimka kao posebne imenske kategorije: »Ime koje ljudi prišiju kome po njegovoj tjelesnoj ili duševnoj značajki, po nekoj sličnosti s čim ili s kim i sl. »pristavak (često po asocijaciji na osobinu, podrijetlo, zanimanje) ili smiješno ime dano osobi koje zamjenjuje ili se upotrebljava uz pravo ime«. Poseban
odnos prema imenu pokazuje i tvorba riječi nadimak koja sugerira posebnost i prepoznatljivost u odnosu na ime. Petar Šimunović nadimke naziva primcima »koji se pridijevaju obiteljima ili pojedincima uz njihovo osobno ime i(li) prezime.« U vremenu u kojem živimo teško se po imenu osobe može odrediti mjesto ili kraj iz kojega tko potječe. Globalizacijski su procesi uvjetovali prevlast internacionalnih ili pak medijski uvjetovanih imena. Upravo su nadimci, i to stari nadimci koji su predmet našeg istraživanja, onomastička kategorija u kojoj se više nego u imenima očituje i čuva zavičajnost. »Nadimci su dijalekatno
obilježeni, pa su, uz sve druge kreacije koje nose, pouzdani dijalekatni podaci.
Nadimci pojedinih krajeva Hrvatske prikupljani su i proučavani, dok lička imena i nadimci nisu sustavno popisani ni opisani tako da se u radu na uzorku od petstotinjak prikupljenih nadimaka donosi opis formule nadimaka, analiziraju njihove tvorbene, semantičke i kulturološke osobitosti. Služeći se metodom slobodnog intervjua, usmenog i pisanog, vođeni potrebom za
očuvanjem zavičajnosti, u vremenu kad stari nadimci pomalo izumiru, a novi su kratkoga vijeka, prikupljeni stari lički nadimci s područja Gospića i njegove okolice svjedoče o tradicionalnom stilu života s naglašenim patrijarhalnim obiteljskim odnosima, ali i pričaju priču o međuljudskoj komunikaciji, karakterima, sklonostima nositelja, navikama, nedostatcima, o snazi govora i
odnosu sredine prema pojedincu. U nekim se slučajevima pokazalo da se značenje nadimaka sasvim izgubilo, ali su oni nastavili živjeti. S druge strane, uz neke se vezuju prave fabule i ljudi ih prenose kroz generacije. Moguće je uočiti različit osobni odnos prema nadimku koji se kreće od ponosa, prihvaćanja do potpunog odbijanja, pri čemu se nadimak ne spominje u nazočnosti osobe koja ga nosi.
Uočeno je da se nadimci mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: obiteljske i osobne nadimke. Obiteljski nadimci nastajali su od prezimena i kao takvi i nisu pravi nadimci. U dijelu se obiteljskih nadimaka otkriva motiviranost osobnim nadimcima i to češće muškim nego enskim, što je rezultat ozračja patrijarhalne sredine. »Prva posvjedočena prezimena u Hrvata zapravo su
nadimci. Kako su se oni ipak izdvojili od svog izvornog oblika, prezimena, i nastavili živjeti samostalno, promatrana su kao vrsta
nadimaka. Osobni su nadimci pravi nadimci, unutar kojih je moguće uočiti posebnosti s obzirom na postanak, značenje, tvorbene nastavke, osobine nositelja, njegov odnos spram sredine u kojoj živi, ali i sredine spram njega; obiteljski su nadimci brojni, ali nisu individualizirani, već su oznaka cijele obitelji koja ga nosi, najčešće po muškoj, rjeđe ženskoj rodbinskoj liniji. Većina je prikupljenih nadimaka jednostavna, dok manji dio nadimaka ima formulu složenog nadimka sastavljenog od dvije ili više punoznačnih riječi.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
1. Osobni nadimci
Osobni se nadimak uglavnom veže za jednu osobu u određenom vremenu, ali se može i nasljeđivati, pri čemu neke kategorije izvođenja mogu nastajati neovisno i vezati se za više osoba. Prikupljene stare ličke nadimke možemo podijeliti u nekoliko skupina uzimajući u obzir kriterij motiviranosti njihova nastanka, značenja, osobine nositelja i njihov odnos prema materijalnom
svijetu.
1.1. Osobni nadimci motivirani prezimenom nositelja
Skupina nadimaka izvedenih iz prezimena nije brojna, jer je česta pojava obiteljskih nadimaka pa se nije pokazala potreba za ovakvim nadimcima. Oni su često neutralni, vezujući se uz osobe istoga prezimena, pri čemu je pojavnost prezimena i geografski određena. Vjerujemo da je u Lici pojavnost ovih nadimaka novija. Svakako treba izdvojiti zabilježene nadimke Regan, Truman,
Glazer nastale po povijesnim osobama. Vjerojatno je Truman nastao poslije Drugoga svjetskog rata vezujući se uz američku pomoć, dok se Regan, kako smo utvrdili, vezuje uz tjelesnu sličnost i način ponašanja, a Glazer uz prezime poznatog nogometaša.
Aćim (Hećimović), Brlja (Brkljačić), Čale (Čačić), Čuga (Čugalj),
Ćale (Ćaćić), Frk, Frkica (Frković), Glazer, Javor (Javorović), Jurtela
(Jurković), Kole (Kolić), Musa (Musić), Pađo (Pađen), Perun
(Perković), Prpa (Prpić), Racak (Ratković), Regan, Smoljo (Smolčić),
Stile (Stilinović), Šari (Šarić), Šikan (Šikić), Španić (Špan), Štime
(Štimac), Šube (Šubarić), Šule (Šulentić), Truman.
1.2. Osobni nadimci motivirani zanimanjem nositelja
Nadimaka nastalih prema zanimanju nositelja nema mnogo u prikupljenimnadimcima. Na ličkom području, u kojem je u prošlosti gradski sloj stanovništva bio malobrojan, školovane i zaposlene osobe rijetke, gdje je prevladavalo seosko stanovništvo, očekivano, zanimanje nije motivirajuće u tvorbi nadimaka.
Ante Dajo, Ante Gumeni, Bačvar, Blagajnik, Braco Mlinar, Brico, Cestar,
Conjar, Farberica, Ivanka Riba, Ive Kovač, Kalfa, Koa, Lugarić, Nikola
Staklar, Niko Ledeni, Marko Bager, Mesar, Mesarić, Mika Šnajder,
Mlikar, Narednik, Novinar, Patrolac, Pere Dimnjačar, Pilja, Piljaš, Prljan,
Prljo, Pupan, Pupela, Sreski, Šinta, Šintar, Šuco, Šuster, Vakman, Vuneša,
Žandarica.
Iz zabilježenih nadimaka očito je da su neki označavali osobe po vještinama, zanatima koje su znali. Jedan dio ima podrijetlo iz njemačkoga (Vakman, Farberica, Šuster),12 jedan iz turskog jezika (Kalfa)13, dok jedan sloj čine nadimci nastali pogrješnim izgovorom (cipela > pipela, pupela). Nadimci izvedeni od imenica zanimanja znaju označavati osobine, ponašanje nositelja nadimka (Popić, Novinar) nastale na nekim lokalnim stereotipima i ne moraju nužno označavati zanimanje osobe. Jedan dio ovih nadimaka ima složenu formulu:
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
Ime+nadimak, pri čemu funkcioniraju kao nadimci jedino u navedenim oblicima (Ante Gumeni, Braco Mlinar, Ivanka Riba, Nikola Staklar, Mika Šnajder). Ostali nadimci funkcioniraju kao razlikovni i u jednostavnom obliku.
1.3. Osobni nadimci motivirani osobinama nositelja
– prema ponašanju: Avan, Baći, Baja, Banjura, Baraba, Barun, Bećar, Bego,
Biškup, Baleri, Bolero, Braban, Brzi, Brle, Brlinka, Brljak, Buban, Cigić,
Cigo, Cmore, Dane Pop, Diktura, Duda, Dudara, Firar, Frajla, Fuja, Fujkan,
Grebo, Gule, Hince, Karakter, Klapan, Klepan, Kockar, Krkelj, Lalo,
Lele, Lola, Magud, Manitaš, Moment, Mrsija, Mile Pican, Paćko, Pole,
Popić, Poker, Prce, Prč, Proleter, Puzac, Sivonja, Skakalo, Šantela, Škero,
Škeca, Trda, Trutina, Tuntle, Uljuz, Vabela, Vabina, Vabiša, Vabo, Veljbaba
– prema tjelesnim osobinama/manama: Bela, Bila, Bekan, Bele, Beli, Belka, Bika,
Bicija, Bićo, Blinder, Biko, Bublica, Bucinka, Burica, Cicka, Ciculja, Cota,
Cotan, Crni, Crnja, Cruja, Cuka, Curica, Cvjetan, Čelonja, Čoka, Čokan,
Ćirinka, Ćopo, Ćoravi, Ćorkan, Gara, Gare, Garbun, Gega, Gegan, Guzan,
Ive Dugački, Jajan, Jei, Kitonja, Klempo, Knjapo, Korutan, Kučarda,
Kudre, Kundre, Kusa, Kusan, Mare Debela, Megrl, Nosonja, Okan, Perutan,
Rasparan, Repina, Rujsan, Rumena, Runja, Šareni, Šepka, Šiljoguz,
Tromudac, Zele, Zube, Žućo, Žujan, Žujka, Žujkan, Žuti, Žutko
– prema govornim osobinama: Ante Kvante, Cijuk, Cile, Ciuk, Kvrljo, Larmača,
Papa, Pere Lele, Šjace, Šuškan, Šuško, Šuškovka, Šteko, Tetela
– prema društvenome statusu: Baćak, Bajica, Bracan, Braco, Braić, Braja, Babika,
Čica, Čičina, Čikica, Čoik, Čojina, Čojo, Čokac, Ćako, Ded, Did,
Didić, Koban, Ljudo, Pobro, Roćkan, Rođo, Tajkan
U ovoj skupini izdvojeni su zabiljeeni nadimci vezani uz tjelesne osobine, mane, nedostatke, uz duševne i govorne osobine nositelja. Iz navedenoga uzorka očito je da su najčešće motivacije u stvaranju nadimaka tjelesni izgled i ponašanje nositelja nadimka u zajednici, njegov društveni status. Temelje se na isticanju neuobičajenog, kao što je svijetla osoba, bilo put ili kosa (Beli,Biko,15 Rumena, Sivonja, Šareni, Žujan, Žuti ...). S druge strane, nadimci bilježe istaknutu osobinu (Cigić, Karakter, Ljudo, Trutina...). Nisu rijetki ni nadimci neugodne intonacije ili opscenog karaktera (Guzan, Jajan, Šiljoguz, Ciculja, Kitonja, Frajla ...). Možemo pridružiti i one koji bilježe govorne osobitosti nositelja (Cile, Kvrljo, Šuškovka, Larmača…). U skupini su brojniji nadimci
koji bilježe različite uočene osobine kao što su društvenost, prijateljstvo nositelja (Pobro, Rođo ...). Posebnu sklonost uživanju uživotnim radostima ističu nadimci Bećar, Baraba, Lola. Također je prisutno imenovanje statusa u društvu (Gazda, Biznismen, Firar, Čoik, Čičina ...). Nisu rijetki ni nadimci koji ističu tjelesni nedostatak (Ćoravi, Ćopo, Klempo, Knjapo, Kusan ...).
Najveći broj nadimaka u ovoj skupini nastao je od pridjeva, a manji dio od glagola. Nije rijetkost da se isti nadimak javlja u kraćoj i dužoj inačici (Gega, Gegan).
1.4. Osobni nadimci motivirani predmetnim i životinjskim svijetom
Brovingar, Brljak, Coklje, Ćuk, Daberka, Fićo, Jarac, Joso Pas, Jure Tukac,
Kacan, Kača, Koka, Kubura, Lebre, Lužnjak, Ljupina, Macan,
Mačkilj, Magarčina, Miš, Medo, Paćan, Parcov, Pere Furak, Pivac,
Prasičar, Rakan, Rebre, Repina, Sićan, Suncan, Slanina, Šaran, Ševar,
Ševura, Šikara, Škljoco, Šprica, Tanbura, Taran, Tavina, Tić, Tićo, Trapan,
Trnčina, Vepar, Vidra, Viloša, Vučić, Vuk, Zec, Zekan, Zmaj, Zmulj,Žgico
Zabilježeni nadimci iz ove skupine nisu brojni; kroz jedne se očituje nositeljev odnos prema hrani, njegove gurmanske sklonosti (Slanina, Tavina, Rebre), kroz druge odnos prema predmetnom svijetu (Fićo, Kubura, Viloša…) ili odnos spram životinjskog svijeta čijim prijenosom značenja u antroponimiji nastaju zanimljive metafore (Ćuk, Jarac, Pivac, Šaran, Miš, Tić, Vidra, Vuk, Zec,
Zmaj). Jedan dio nadimaka iz ove skupine nosi društveno prihvatljive osobine kao što su Vuk, Medo, Macan kojima pripadaju i oni hipokorističkog oblika (Koka, Medo, Tićo, Žgico), dok su drugi izrazito podrugljivog karaktera (Magarčina, Prasičar, Tukac). Tome svakako pridonosi i augmentativni tvorbeni nastavak koji u ovoj skupini ličkih nadimaka dominira (Magarčina, Repina,
Suncan, Tavina, Trnčina, Viloša, Zekan). Manji je broj nadimaka dijalektno obilježen (Lebre, Parcov, Tanbura).
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
1.5. Osobni nadimci motivirani podrijetlom
Kao najslabije naseljena regija u Hrvatskoj, Lika je u prošlosti kao i danas dolazak novog stanovništva dočekivala otvorenošću i gostoprimstvom, ali i sa zadrškom. Pridošlicama su se, iako rijetko, nadijevali nadimci motivirani njihovim podrijetlom (Smederevac, Brizonja…). U većoj mjeri, iako motivirani pripadnošću narodu, naciji, kraju ili vjeri, nadimci su označavali i neku opredijeljenost ili pak osobinu njegova nositelja (primjerice, nadimak Rus ne nosi čovjek podrijetlom iz Rusije). Kao i kod nadimaka motiviranih zanimanjem, i u ovoj se skupini javlja manji dio njih u složenoj formuli: ime + podrijetlo. Aba, Amul, Brđo, Brinjo, Brizonja, Bugar, Bunja, Bužimac, Dane Pazarištan, Dole, Hrvatić, Ika Trnovčanka, Mare Ercegova, Marija Podgorka, Marija Jedovničanka, Kivat, Kosinjan, Kranjci, Liča, Likota, Lokvar, Rus, Senjo, Smederevac, Vlade Srbin, Talijan
1.6. Osobni nadimci bez utvrđenog značenja i podrijetla
Bodak, Bojur, Bimbar, Brinar, Cmore, Čoha, Čohica, Čokić, Čunjo, Dojčina,
Dumeš, Džadžini, Džole, Džolini, Đumbo, Eci, Fejzo, Finc, Gazin, Grša,
Guce, Harga, Jaba, Kebić, Kidre, Kočo, Kođan, Kostrun, Leko, Majan,
Mepica, Njoketa, Prbaz, Paćan, Palkan, Pekan, Pičun, Radan, Rampe,
Randić, Roja, Role, Sablain, Šain, Šajin, Šicko, Šoćar, Šomen, Šota, Štore,
Tadija, Tafo, Talan, Tibutac, Tinić, Tita, Tojan, Trolac, Zoljić, Žole
Kao što smo utvrdili, nadimci su stara onomastička kategorija čiju je starost, ali i značenjsku vezu s nositeljima ponekad vrlo teško utvrditi. Intervjuirajući ispitanike često smo se susretali s činjenicom da nositelji nadimka, najčešće nasljednici, ne znaju ništa o nastanku nadimka, njegovu podrijetlu. Nije rijetkost u komunikaciji formula niza sastavljenoga od imena i nadimaka. Sastavljeni su od imena/nadimka i nadimka koji izražava pripadnost (posvojni pridjev), tjelesnu osobinu, zanimanje ili neku drugu osobinu nositelja, smanje ili više pejorativnog značenja.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
2. Obiteljski nadimci
Nastanak obiteljskih nadimaka sociološki je uvjetovan i ima izrazito razlikovnu funkciju; razlikuje vlasnike istog prezimena koji najčešće i nisu u srodstvu; razlikuje ljude istog imena i prezimena jer se u Lici nasljeđivalo i ime (muško dijete dobivalo bi ime djeda po ocu). »Obiteljski nadimci dobivaju likove množinskih prezimena obično imaju tvorbene nastavke koji označuju posvojnost, pripadnost: -ići, -ovići, -evići, -ovi, -evi, -ini.
Često prezime u Lici je Stilinović za koje bilježimo razlikovne nadimke: Greškini, Reljini, Guzani, Mićanovi, Brabanovi, Banjurini, Bicinkini, Tiburci, Matešini, Jevini, Nikotaševi, Šeure, Piljini, Šajinovi, Jurtelini.
Razvidno je da obiteljski nadimci nastaju izvedbom od muških, rjeđe ženskih nadimaka nastalih od imena (Jevini, Bicinkini), ali i prezimena (Martinčići je nadimak obitelji Jelinić). Većina ih je nastala od augmentativnih nadimaka motiviranih imenom davnašnjeg nositelja (Jurtelini < Jurtela < Jure; Matešini < Mateša < Mate; Nikotaševi < Nikotaš < Niko), neki od nadimaka motiviranih tjelesnom (Guzani) ili duševnom osobinom (Greškini, Piljini). Kako su unutar lokalne zajednice obiteljski nadimci nasljedni, oni gube izravnu motivacijsku vezu s prvonositeljem.
2.1. Obiteljski nadimci motivirani prezimenom
Riječ je o nadimcima nastalim od prezimena obitelji koja se grananjem razdvajala pri čemu su članovi postupno preuzimali nadimke koji su zapravo nekadašnja prezimena. Dakle, prezimena su preuzela funkciju nadimka isključivo zbog razlikovne uloge. Primjerice, Rašetini je obiteljski nadimak obitelji s prezimenom Pađen, Šimićevi je obiteljski nadimak obitelji s prezimenom Stilinović, Javorovi se nazivaju članovi obitelji Nikšić.
2.2. Obiteljski nadimci motivirani muškim imenom Nadimci su izvedeni iz muškog imena osobe koja je bila glava obitelji ili se po nekim osobinama, duševnim ili tjelesnim, isticala u obitelji, rodu. Tog su tipa nadimci:
Antelini, Antićevi (Ante), Barišini (Bariša), Božići, Božičini (Božo),
Cvjetanovi (Cvjetan), Ćipulini (Stipe), Dragićevi, Draganići (Drago/Dragan),
Dujmovići (Dujam), Grgešilovi, Grgolini (Grgur), Isakovi (Isak),
Icanovići, Ivaniševi, Ivazovi, Ivići (Ive/Ivan), Jacini (Josip), Jeruzovi
(Jere), Jakovnovići (Jakov), Jandrijevići (Andrija), Josurovi, Jošetini,
Jošičkovi, Joići (Joso/Josip), Jovanovi (Jovan), Juranovi, Juronići (Jure),
Karlišini, Karlićevi (Karlo), Matanovići, Matekovi, Matešini, Matulići
(Mate), Markačevi, Markini (Marko), Martinčevići (Martin), Matkovi
(Mate/Matko), Mićanovi, Milankovi (Mile/Milan), Niklićevi, Nikotaševi
(Nikola), Perići, Perasovi (Pero/Petar), Ristini (Rista), Stipčevići (Stipe),
Šimiterni (Šime), Tomelini, Tošini (Toma/Tome)
Očito je da u skupini obiteljskih nadimaka motiviranih muškim imenom prevladavaju nadimci proistekli iz uobičajenih muških osobnih imena u Lici. Moguće je da je jedan dio ovih nadimaka motiviran izravno muškim imenima (Matko > Matkovi; Drago > Dragić > Dragićevi), ali je jedan dio vjerojatno motiviran i nadimcima nastalim od muških imena (Toma > Toša > Tošini; Mile > Mića > Mićanovi; Karlo > Karliša > Karlišini).
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
2.3. Obiteljski nadimci motivirani ženskim imenom
Iako nije uobičajeno da se obiteljski nadimak u patrijarhalnoj sredini zadržava po ženskoj liniji, ipak ih bilježimo. Njihova je pojava sociološki uvjetovana; zbog emigracijskih i ratnih razloga Žena je u Lici često preuzimala, u odsustvu muškarca, ulogu glave obitelji. Prikupljeni su sljedeći obiteljski nadimci izvedeni od ženskog imena ili nadimka: Bojini (Boja), Božičini (Božica),
Darini (Dara), Janini (Ana/Jana), Jevini (Eva/Jeva), Marelini (Mara/Marija/Marela).
2.4. Obiteljski nadimci motivirani osobnim nadimkom
Najbrojniji su obiteljski nadimci izvedeni od pojedinog nadimka koji nije motiviran osobnim imenom, već nekom drugom osobinom nositelja, iskazujući pripadnost cijeloj obitelji. Kako je riječ o pravim nadimcima koji su analizirani pod poglavljem osobnih nadimaka, samo navodimo prikupljene obiteljske nadimke motivirane osobnim nadimcima:
Bajanovići, Banjurini, Bilovići, Blinderi, Brabanovi, Brajići, Bricanovi,
Cilini, Cikini, Čičinovi, Čokini, Čorkovi, Ćakanovi, Ćakini, Ćećini,
Ćipulini, Ćućini, Dačkovi, Dudare, Dujačići, Dujići, Firarovi, Fujini,
Gajišini, Gavranovići, Geranovi, Grdžulanovi, Greškini, Grudani,
Jerbovići, Jozgovi, Kaludričini, Kranjčevi, Kresine, Kuljani, Kvantini,
Lugarovi, Lugerovi, Lumpićevi, Megrlovi, Migini, Mizdraci, Neškini,
Noganovi, Nogići, Palkanovi, Pepurini, Pipini, Poldini, Pucalovići,
Purkušini, Radanovi, Rasparanovi, Rodini, Sikanovi, Staljinovi,
Šaranovi, Šestanovići, Šintarovi, Škecini, Škerčevi, Špaljevi,
Tiburci, Tučićevi, Turinovi, Vakmanovi, Varakanovi, Vešterovi,
Vranjkanovi, Vučičevići, Zekani, Zitini, Zolji, Žujanovi, Žunići..
Riječ je o jednočlanim nadimcima, najčešće nastalim od imenica označavajući pripadnost skupini, obitelji. Na njihov oblik utječu značajke štokavske ikavice. Većina ih je tvorena nastavcima -(in)i, -(ev)i, -(ić)i, a najučestaliji je tvorbeni nastavak -(ov)i, koji i označuje pripadanje. Rijetko susrećemo nastavke -(er)i, -(ar)e i -(urc)i.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
-
Prikupljeni nadimci Gospića i njegove okolice prikazani u ovom radu tek su mala slika bogatstva i raznolikosti ličke neistražene onomastičke građe. U nadimcima se ogleda ne samo jezična, semantička i tvorbena razina, nego su oni i kulturološka slika jednog vremena i sredine. Tako i D. Brozović Rončević među zadacima hrvatskog jezikoslovlja, a u kontekstu očuvanja našega identiteta u Europi ističe: »Prikupljanje i proučavanje imenske baštine, odnosno poticanje sustavnih onomastičkih istraživanja. Imena su pouzdani, a nerijetko i jedini pouzdani tragovi jezika naroda, koji su od početka povijesnoga razdoblja prebivali na prostoru današnje Hrvatske. U imenima se, kao jezičnim podatcima s jezičnim i izvanjezičnim porukama, vjerno čuvaju svjedočanstva naroda i jezika s kojima su Hrvati tijekom stoljeća dolazili u dodir.« (Brozović Rončević 2004:483.). Svakako da se navedeno odnosi i na nadimke.
Svojim oblicima, značenjem, ulogom u lokalnoj zajednici lički nadimci pokazuju motivacijsku raznolikost i pronicljivost, duhovitost ljudi koji su ih stvarali; oslikavaju život čovjeka u određenoj sredini, prostoru, ali i u određenom vremenu. Nadimci su čuvari jezičnog razvoja iako ne pokazuju sustavnost u tvorbi ni nastanku, već čuvaju i pokazuju izgrađenost hrvatskog jezika nekad i sad.
Prikupljeni lički nadimci iskazuju ne samo osobine nositelja, već govore o patrijarhalnom kraju u kome su se imena često „nasljeđivala“, pri čemu su razlikovnu ulogu preuzimali nadimci, ali nam i razotkrivaju Ličane u svoj njihovoj duhovitosti, humorističnosti i poetičnosti. »Lička je jezična osebujnost inačica deminutivno-hipokorističkih i augmentativno-pejorativnih osobnih imena … što, među ostalim, odražava s jedne strane sklonost Ličana k humoru, ali i k stanovitoj poetičnosti.«
Promatrani kao pravi nadimci, unutar osobnih nadimaka, moguće je uočiti raznolikosti u motiviranosti njihova postanka, značenja, tvorbenih deminutivnih i augmentativnih nastavaka; kroz njih se očituje nositeljev odnos spram sredini u kojoj živi, ali i sredine spram njemu, pronicljivost nadjevateljeva zapažanja, uočavanja psihičkih i tjelesnih osobina nositelja, govornih nedostataka, nerijetko bešćutnost ili lascivnost u etiketiranju osobe. Većina je prikupljenih nadimaka prema kriteriju složenosti jednostavna, dok manji dio nadimaka ima formulu složenog nadimka sastavljenog najčešće od dviju punoznačnih riječi.
Osobni nadimci ponekad u sebi sadrže elemente stranoga jezičnog sustava, na fonološkoj ili leksičkoj razini, što opet svjedoči o povijesnim prilikama, podrijetlu ili statusu nositelja u lokalnoj zajednici. Iz nekih je nadimaka moguće uočiti stereotipan stav sredine, iz nekih podrugljiv ton, odbacivanje, prihvaćanje, porugu ili pohvalu, dok su drugi duhovite i slikovite metafore nastale prijenosom značenja iz životinjskog svijeta.
Obiteljski su nadimci brojni, ali nisu individualizirani, već su oznaka cijele obitelji koja ga nosi, najčešće po muškoj, rjeđe Ženskoj rodbinskoj liniji, dokazujući patrijarhalno obiteljsko ozračje. Osnovna uloga obiteljskih nadimaka, uostalom kao i osobnih, jest razlikovna; proistekli iz muških osobnih nadimaka, oni postaju nositelji obiteljskih razlika u kraju sličnih osobnih imena i prezimena.
Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan