Lika => Lička priroda => Autor teme: Mile - Kolovoza 02, 2008, 19:58:59
Naslov: Pećinski park „Grabovača“
Autor: Mile - Kolovoza 02, 2008, 19:58:59
Pećine su oduvijek plijenile ljudsku znatiželju. Skrivene duboko pod zemljom, obavijene tamom i velom tajni, stoljećima su bile teme usmene predaje, mjesta u kojima se, vjerovalo se, skrivaju zmajevi, duhovi i druga nadnaravna bića. Pećina Samograd nije izuzetak. Smještena je svega 2,5 kilometra od središta Perušića, duga je 240 metra i svakako je geomorfološki fenomen vrijedan pažnje. Jedna legenda kazuje da su Turci sagradili svoju kulu tek kilometar zračne linije od ulaza u pećinu, jer je nekada postojao podzemni prolaz, pa bi se Turci u slučaju pogibelji mogli neopaženo povući. Druga legenda govori da je nekada davno pas progonio lisicu i obje su životinje ušle u Samograd, ali su izašle nekoliko stotina metara dalje u jednoj drugoj pećini. Naime, vrlo blizu Samograda nalaze se nešto manje, ali prelijepe Amidžina i Medina pećina. Brojne su fotografije odavno dočarale brojne urese kojima ta pećina obiluje. Njezinu su ljepotu stoljećima znali najodvažniji Perušićani koji su je pohodili uz svjetlost baklji.
Te je i mene znatiželja odvela i do ovog mjesta gdje sam sa kalaburom i vodičem Matijom pošao do "Samograda".
[attachimg=1]
Odmah nakon dolaska pred ulaz u pećinski kompleks pogled plijeni gotovo okrugla udubina u stijenama brda Grabovača, promjera od 40 do 50 metara. Litice su mjestimice visoke više od 45 metara i predstavljaju pravu intradu, veličanstveni ulazak u nešto što se ne viđa svaki dan, nešto što priroda marljivo gradi milijunima godina.Leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se šiti u veliku dvoranu koja se opet sužava.Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama,
[attachimg=2]
Spilja Samograd je velike je prirodne i kulturno-povijesne važnosti. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača.
Dužina špilje - 240 m. Visina kanala - od 4 m. do 30 m. Širina kanala - od 25 do 30 m. Prosječna temperatura oko 8° C Vani je bilo tada 30°C pa morete misliti kako je lipo kad se izajde van, no treba se postepeno penjati gore da se tijelo malo aklimatizira Do samograda se može doći ako dožete u Perušić. Perušić se nalazi na glavnoj cesti Otočac - Gospić tu se treba prijaviti u Općini a onda vas preuzima vodič. Jednim dijelom se može doći autom, a onda 15 minuta pješice.I ja sam izgubio koji gram penjući se do špilje.
[attachimg=3]
[attachimg=4]
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine,
[attach=5] [attach=6] [attach=7]
a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama. Do njezina kraja vodi 470 stepenica, a razgledati se može i bez baterijskih svjetiljki jer je uvedena rasvjeta koju napaja agregat.
[attachimg=8]
Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva
Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.; Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića; Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka; Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd. Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode-danas ga nema.
1886.g.osnovan Odbor za uređenje Samogradske špilje, prema podacima iz stručne literature smatra se prvim speleološkim društvom u Hrvatskoj.
05. kolovoza 1889.g. špilja prvi put osvjetljena. Odbor je na svečan način otvorio Samograd za posjetitelje i o tom događaju pisao je list "Obzor". To je ujedno i prva novinska vijest u Hrvatskoj o otvorenju neke špilje za posjetitelje.
Putevi i stube kroz Samograd spominju se još 1889.g., a temeljito su uređeni 1903.g. kada je, prema zapisanim povijesnim podacima, u Liku trebao doći ban Khuen Hedervary.
Prvo oduševljenje ljepotama ove špilje donijelo je i korisne rezultate. Naime, oko 1910.g. pristupa se prvoj izradi geodetskog nacrta, a postepeno se uređuju sigurnije betonske stepenice za laganije prolaženje pećinom.
Geodetski nacrt izrađen u to vrijeme ( 1911.g.) bio je velika novina u istraživanju podzemlja. Nacrt je objavljen uz prvi popis-u ono vrijeme-156 poznatih špilja ličko-krbavske županije. To je ujedno bio i prvi katastar špilja u nas i prvi objavljen nacrt jedne Hrvatske špilje.
Crtež . Prvi geodetski nacrt špilje Samograd iz 1911.g.
[attachimg=16]
Godine 1835. Samograd je posjetila i skupina austro-ugarskih časnika. Svoj su boravak zabilježili na jednom suhom i zaštićenom komadu stijene. Arhaična slova i prezimena hrvatskih korijena završavaju na »ich« i svojom posebnošću predstavljaju još jedan pećinski artefakt i danas predstavlja povijesnu važnost jer svjedoči o jednom minulom vremenu,
[attachimg=19]
ali sa aspekta zaštite i očuvanja nažalost predstavlja i vandalizam.
Da bi stvar bila gora, to nije jedini slučaj kada su posjetitelji htjeli ovjekovječiti svoje prisustvo, pa su tako na mnogim mjestima i kroz dugi niz godina ostavljali napisane grafite, tragove vatre, ali najgori primjer čovjekove gluposti bio je odnošenje jednog predivnog sigastog stupa iz Samograda koji se danas nalazi u gospićkom gradskom parku "Kolakovac" i čini centralni dio fontane.
Čovjek je često zaboravljao da je priroda stvarana tisućama godina i da su njegovi vandalozni tragovi samo ružna slika ljudske gluposti koju ostavlja za sobom.
Čovjekova nesavjesna potreba da dio te ljepote fizički odnese sa sobom i općenito osjećaj da ovlada prirodom i da se prema njoj odnosi kao prema svome osobnom vlasništvu, učinili su nepopravljivu štetu čovječanstvu koje mnogi nisu ni svjesni.
Danas je svaki način ostavljanja tragova u pećini u smislu potpisivanja, oštećivanja, uništavanja i odnošenja sigovina, živog svijeta iz speleoloških objekata, fosilnih ili arheoloških nalaza, najstrože zabranjeno i zakonski se sankcionira.
U zemlji ima željeza, a sa otapanjem i kapanjem taloži se na dnu u boji rđe
[attachimg=15]
Nakon 80-tak metara strelica pokazuje ulaz u spilju, a pret nama je jos oko 160 metara
[attachimg=18]
i na povratku pred izlazom
[attachimg=17]
Više slika pogledajte klikom na ovu sliku ovdje(http://i34.tinypic.com/mczxhh.gif)(http://i34.tinypic.com/2u74uf4.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=30)
Više o Pećinskom parku Grabovača ovdje >>> www.pp-grabovaca.hr (http://www.pp-grabovaca.hr)
Naslov: Odg: Pećinski park „Grabovača“
Autor: Mile - Rujna 19, 2009, 11:59:59
Grabovača
Pećinski park Grabovača | Cave Park Grabovaca (http://www.youtube.com/watch?v=BUBg54m7GxY#)
Naslov: Odg: Pećinski park „Grabovača“
Autor: Vera - Kolovoza 28, 2011, 18:51:50
Pećinski park Grabovača se nalazi u blizini važnih prometnih pravaca, na državnoj cesti D-50 između Otočca i Gospića, u mjestu Perušić, na autocesti Zagreb-Split, izlaz Perušić, 2,5 km od centra Perušića.
Grabovača je uzvišenje-brdo, dio kontinentskog dijela srednjeg Velebita, smještena između ličke krške zaravni i Perušićkog polja. Nalazi se na 770 m nadmorske visine.
Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleološlih objekata u Hrvatskoj. Sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava na prostorno ograničenom lokalitetu od svega 1,5 km2.
Šest špilja i jedna jama od kojih su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode: