-
Grad Senj staro je naselje utemeljeno pred više od 3000 godina na brdu Kuk, istočno od današnjeg Senja. U prapovijesno vrijeme ispod utvrđenog naselja, na utoku bujice u dugi zaljev, nalazilo se sidrište i trgovište na kojemu se obavljala razmjena dobara između stanovnika iz unutrašnjosti, otočana i primoraca. Zbog porasta važnosti trgovišta, stanovništvo gradine postupno se spuštalo u podnožje i osnovalo novo naselje koje se prvi put spominje u IV. st. pr. Kr. u Periplusu grčkog moreplovaca Pseudoskilaka pod imenom Attienites.
Sredinom II. st. pr. Kr. u ove krajeve dolaze Rimljani i postupno preuzimaju kontrolu nad gradom koji se u njihovo vrijeme naziva Senia. Iz Senije kreću na ratne pohode protiv Japoda i ostalih buntovnih ilirskih plemena u zaleđu. Oni su nastavili izgrađivati grad, posebice od sredine I. st. p. Kr. pa do IV. st. U vrijeme njihove vladavine Senia je postala glavno trgovačko, prometno i kulturno središte ovog dijela jadranske obale. Izgrađeni su: gradska vijećnica, vodovod, terme (kupališta), hramovi (posvećeni bogovima Dijani, Magni Mater/Kibeli i Liberu) i drugi objekti, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi kamenih spomenika, skulptura božanstava, arhitekture i groblja pronađenih na ovom području.
Tijekom V., VI. i VII. st., u vrijeme Seobe naroda, prodiru s istoka barbarska plemena koja prekidaju zlatno doba grada. Arheološkim istraživanjima ustanovljeni su tragovi paljevine i rušenja koje je izvela jedna od tih skupina. Danas ne možemo pouzdano utvrditi o kojoj se skupini radi. Najvjerojatnije su to prvi učinili Zapadni Goti (Vizigoti) koji u ovim krajevima borave u prvoj polovici V. st., a konačno rušenje izveli su Avari i Slaveni početkom VII. st.
Na antičkim ruševinama Hrvati u srednjem vijeku podižu novi grad koji u svom imenu čuva tradicije antičke Senije, tj. današnji Senj. O povijesti hrvatskoga Senja u prvim stoljećima poslije dolaska Hrvata gotovo da i nema podataka. Centar srednjovjekovne hrvatske države bio je južnije (u današnjoj Dalmaciji), pa Senj gubi značaj prometnog i trgovačkog središta. Tek sredinom XII. st. grad se opet spominje u pisanim vrelima. Tada je zbog promjene geopolitičkih odnosa i pomicanja središta države prema unutrašnjosti Senj ponovno dobio na važnosti. Godine 1169. osniva se biskupija, što ukazuje na značenje i važnost grada. Od godine 1184. grad pripada viteškom redu templara u čijem će posjedu ostati do 70-ih godina XIII. st. Poslije templara preuzimaju ga knezovi krčki, kasnije nazvani Frankopani (Frankapani), pod čijom će upravom obnoviti stari sjaj. Ponovno se razvija trgovina i raste značaj senjskoga prometnog pravca i luke. Gospodarski napredak stvorio je osnovu za izgradnju grada, brojnih crkava i samostana u gradu i okolici.
U srednjem je vijeku Senj poznat po glagoljici, pismu vjerojatno stvorenom još u IX. st. za potrebe evangelizacije Slavena. Od XII. st. glagoljica postoji još jedino na tlu Hrvatske, a osobito je razvijena na senjskom području. Godine 1248. senjski je biskup dozvolom pape Inocenta IV. postao jedini biskup u katoličkom svijetu koji može koristiti glagoljicu i narodni jezik u liturgiji. To je dalo novi poticaj razvoju ovoga pisma tijekom XIV. i XV. stoljeća, o čemu govore i brojni sačuvani glagoljski natpisi i rukom pisane knjige i dokumenti. U Senju je radila i glagoljska tiskara, osnovana oko 1494. godine, koja je bila među prvim tiskarama u cijeloj jugoistočnoj Europi i u kojoj su tiskane dvije inkunabule: Senjski glagoljski misal i Spovid općena.
Sredinom XV. st., u grad ulazi vojna posada Ugarsko - hrvatskog kralja Matije Korvina. Godine 1469. Senj će postati središte Senjske kapetanije koja je osnovana radi sve bliže osmanlijske opasnosti, ali i zbog obrane od ekspanzionističke politike Venecije. Osmanlijski ratni pohodi na ovo područje osobito su se intenzivirali u prvoj polovici XVI. st. kada je kraj oko Senja posve opustio, a sam grad postao utočište brojnim izbjeglicama s okupiranih područja. Od izbjeglica se formiraju vojne postrojbe, znameniti senjski uskoci, koji će do početka 20-ih godina XVII. st. uspješno braniti Senj i nanositi teške gubitke vojskama Osmanskoga Carstva i Venecije. Za potrebe obrane na brdu Trbušnjak 1558. godine završena je izgradnja tvrđave Nehaj u koju je bila smještena uskočka posada. Zbog junačkog otpora višestruko jačem neprijatelju ovi su hrabri borci ušli u legendu i narodnu pjesmu, a zbog novonastalih političkih prilika u XVII. st. postali su smetnja i opasnost za novu, miroljubiviju politiku Habsburške Monarhije prema Osmanskom Carstvu i Veneciji, te su bili raseljeni po ostalim hrvatskim krajevima.
Mirnija vremena omogućila su obnovu senjske trgovine, a time je bio osiguran i gospodarski prosperitet grada. Posebice je to izraženo u drugoj polovici XVIII. i prvoj polovici XIX. st. kada se izvode veliki građevinski radovi (izgradnja nove Jozefinske ceste, obnova luke, gradnja velikih, tzv. Carskih magazina, regulacija bujice i sl.). Tada počinje novo zlatno doba grada koji će postati jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska luka postaje jedna od najvažnijih u državi. Kroz nju prolazi uvoz soli i izvoz žita i drveta. Senjski pomorci na svojim brodovima plove diljem svijeta, a osobito intenzivno trguju s mediteranskim zemljama. U prosperitetni grad doseljavaju se poduzetnici i radna snaga, osnivaju se trgovačka i brodograđevna društva, trgovinska i obrtnička komora, a razvija se i značajna kulturna djelatnost. Osnivaju se: gradska glazba, čitaonica i ostala kulturna društva. Senj postaje značajan kulturni centar, a njegovi intelektualci i građani nositelji hrvatske nacionalne ideologije. U gradu su rođeni i živjeli najpoznatiji hrvatski književnici i pjesnici onoga vremena: Silvije Strahimir Kranjčević (1865. - 1908.), Vjenceslav Novak (1859. - 1905.), Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.), Milan Ogrizović (1877. - 1923.)…
Izgradnja željezničke pruge Karlovac - Rijeka (1873.) koja je zaobišla Senj imala je pogubne posljedice za gospodarstvo i trgovački značaj grada. Promet u luci je veoma smanjen, a roba je skrenula prema Trstu i Rijeci koji su željezničkim vezama bili povezani sa zaleđem. Uloga Senja svedena je na izvoznu luku za drvo iz šire okolice. Izostanak gospodarskog prosperiteta i marginaliziranje senjskoga prometnog pravca negativno su djelovali na sve ostale vidove života u gradu i široj okolici, tako da već krajem XIX. st. dolazi do odljeva kapitala i stanovništva. To će se u XX. st. intenzivirati, posebice nakon svršetka Drugog svjetskog rata, kada se gospodarskim razlozima pridružuju i politički. U Drugom svjetskom ratu stara gradska jezgra je znatno oštećena u bombardiranjima pri čemu je nestao veliki dio izuzetno vrijedne kulturne baštine. No, dosta se spomenika i sačuvalo, što Senj danas čini zanimljivim za domaće i strane posjetitelje.
Izvor; www.senj.hr (http://www.senj.hr)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Senj%20-%20Stare%20slike/normal_Crtez_Senja.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Senj%20-%20Stare%20slike/normal_Jurisiceva_ulica_u_Senju.JPG)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Senj%20-%20Stare%20slike/normal_Karta_senja.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Senj%20-%20Stare%20slike/normal_Jedrenjaci_u_Senju.jpg)
(http://www.nasa-lika.com/images/Svasta/ovdje.gif)
Ostalih 249 starih slika Senja pogledajte klikom na sliku >>> (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10001/voq1wp.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=100)
-
Stari brodovi u Senju
Klik na sliku
[attach=1] [attach=2] [attach=3]
-
Gledam slike i razmišljam kako je to nekada bilo, jedan od najznačajnijih gospodarskih i kulturnih centara ondašnje Hrvatske. Senjska je luka bila jedna od najvažnijih u državi. A sada? Moguće vidjet ribarice kad dolaze s friškom ribom. Slike su ti super Kiko
-
Stara senjska ljetnja pozornica(sada disco Magnus)
Klikni da se uveća slika
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/thumb_Ljetna_pozo__stari_grad.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Ljetna_pozo__stari_grad.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/thumb_Ljetna_pozornica28Ivan_Pajdas29.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Ljetna_pozornica28Ivan_Pajdas29.jpg)
-
Klikni da se uveća slika
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/thumb_Ljetna_pozornica28Ivan_Pajdas29.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Ljetna_pozornica28Ivan_Pajdas29.jpg)
Ko zna, koje firme je radioaparat?
-
Ja koliko se ne varam,a imam stari radio a firma je PORTOROŽ....
-
SOČA...ili TRIGLAV, ako ima gore poklopac, izpod koga je gramofon...krajem 50. godina, početak 60.- tih mudrac;
Proizvađač: TELEKOMUNIKACIJE ili kasnije ISKRA Pržan kod Ljubljane, danas Ljubljana (ali firma je propala...)
(http://jelah.com.ba/rhu/triglav.jpg)
-
Neznam, da li je već ko stavio ovu sliku iz knjige "Austougarska monarhija u slici i rijeci" iz 1902 godine...
(http://shrani.si/f/3o/Lj/1SSz5GlP/senj1902a.jpg)
;masem;
-
Fili, koliko sam pregledavala slike, nisam vidjela da ima jedna da je kao ova, ali da sa iste pozicije ja slikam sada i ova slika onda, razlika totalna, stare zgrade još uvijek stoje, brodice tu i tamo, koliko vidim opločavali su šetalište, a jedino što su još uvijek ove stepenice što se jako dobro vide, njih ni more i led nije oteo zub vremena...
-
Sa iste pozicije slikano,ova slika od 1902 i danas 2012.god..
[attachimg=1]
[attachimg=2]
-
E, pa šta je jedno stoljeće, ništa mudrac;
hoho
-
PRVI AUTOMOBIL U SENJU
Dolazak prvog automobila u Senj (tip Lavrin Klemen). Automobil je bio vlasništvo Josipa (Pepe) pl.Vukelića, a na fotografiji se vidi: vozač Anton Tone Španić (1890.-1963.) Zoran Vukelić (Josipov sin), Sonja Vukelić (Supruga porijeklom Slovenka), Josipova majka i Dragica Vukelić (sestra sa šeširom)
[attachimg=1]
-
Odlična fotka bravo
Da i ja stavim jednu...iz
Neuer Dalmatien Führer mit besonderer Berücksichtigung von Istrien, einem Anhange: Die neuen Touristenländer Bosnien und Herzegovina sowie einer Übersichtskarte der Adria-länder, Eisenbahn- und Schiffahrtsplätzen etc.
Nemam bolji kvalitet...uzeto iz dLib: Strassenbahn (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-AVIJW585/?query=%27keywords%3dStrassenbahn%40OR%40fts%3dStrassenbahn%27&pageSize=25)
[attachimg=1]
-
Slikano sa Nehaja...
[attachimg=1]
-
Jako lijepe slike starog Senja..
[attach=1] [attach=2] [attach=3] [attach=4]
-
1.slika Konvikt"Ozegovičianum"1904.god.
2.slika-Parabrod Velebit u Senju
[attach=1] [attach=2]
-
Menjao sam firmu...sada sam u največoj firmi...koja s zove ovde kod nas SPIZ...
Pa ovako sad nemam više slobodnog vremena smjeh
Da li je već neko stavio ovu fotku na forum?
(http://shrani.si/f/26/13l/3OAmxmTB/senjami6.jpg)
I ja sam imao Amija...8....godište *73. Neka mu je laka zemljica R.I.P.
Kako je izgledao?
Možete si ga pogledati na najvišjoj tački u Evropi (danas to ne može niko više uradit)...
(http://lh3.ggpht.com/_RyLPXJteZ_4/Szvs83N0fzI/AAAAAAAAADE/Hn0DtKFwPTI/s720/cestaEU.jpg)
link: http://www.nevasport.com/phorum/read.php?11,721019,1949227
Jeste offtopic ali šta mogu ;masem;
-
Bravo Filli, slike nema ovakve Senja, a kako ja volim reć tvoj PEZEJAC 73. god je prava limuzina onda bio, to su bili autići mudrac; ;super ;naklon
-
Predhodnica Hrvatskog turizma
[attach=1]