-
LETINAC
Letinac je sa svojih dvanest zaseljaka 1991.g. brojio svega 394 hrvatska stanovnika.
Njegovi su djelovi sljedeci: Biskupici, Bublici, Fumici, Gornja Plascica, Krznaric, Lasici, Levari, Padjani, Perkovici Letinacki, Plascica, Rajkovici Letinacki i Vicici.
Njih u sali zovu "maslarima" , a zitelje same Plascice "slamaima" .
Upraznjenom zupom s crkvom sv.Antuna Padovanskog upravlja zupnik iz Brinja. Letinac je, kao i druga sela Brinjskog Kraja, uslo u domacu narodnu Pjesmu, tako i u ovaj dvostih:
Oj Letinac, zalio te nebi,
da se nisam rodio u tebi.
izvor: Brinjski kraj proslost i sadasnjost
Autor Stjepan Krpan
-
ŽUPA LETINAC - Sv. Antun Padovanski
Sv. Antun Padovanski
Nema župne kuće
Upravlja: VLČ. Jure
TUTEK iz Brinja
Nadmorska visina 630 m.
Površina 24,97 km2.
Stanovništvo 222 (2001.).
Domaćinstava 78.
Naselje u općini Brinje, 8 km istočno od Brinja.
Na mjestu današnje kapele Sv. Duha nekada je bio pavlinski samostan. Župa je ondje osnovana 1807. a današnja crkva sagrađena je stotinu godina kasnije. Letinačka crkva je u Domovinskom ratu oštećena od jakih eksplozija koje su bile u njenoj blizini 6. studenoga 1991. Popucali su prozori a bilo je i manjih oštećenja na fasadi. Kapele: sv. Duh.
-
[attachimg=1]
-
[attachimg=1]
-
[attachimg=1]
-
[attachimg=1]
-
draga moja SANJA sad neću niš reć al ZAGREB je veliki i u srcu mi je :)a volim i letinac i on mi je u srcu:)
ZAGREB I LETINAC VOLIM JEDNAKO!!!
-
Eh moja cuki evo ja sam u tudem svijetu rodena al ja ti kazem da volim LIKU ko da sam se unjoj rodila !!! :-* :-* :-*
Pozdrav tvoja Sanja :-*
-
[attach=1] [attach=2]
-
Proslavljena 200. godišnjica osnivanja župe
LETINAC – Župa Svetoga Antuna Padovanskog u Letincu, nedaleko Brinja u Otočkom dekanatu, obilježila je 200. godišnjicu osnutka. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović predslavio je misno slavlje, koncelebriralo je više svećenika Otočkog dekanata među kojima generalni vikar gospićko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporčić.
[attachimg=1]
Novi list
-
SINICIC
Uz cestu koja vodi iz Brinja prema Letinca oko 8,6 KM. Nakon 3 KM nalazi se spilja "SINICIC" . Prije nakoliko godina je opcina uredila ulaz u spilju , 1934g. . Pred spiljom stajali su 3 male drvene mlinice na dva kola, koji se najcesce proljece i u jesenj okricale od velike kise i vode , koja se u unutrasnjem djelu spilje nakupi jer na gornjoj strani spilje ima jedan otvor oko 1,5 m i tu bi kisa napadala.Od Mlinica se valjalo popet na pecinu do ulazka spilje. Na ulazu spilje je spoda siri a gore uzi. Dosta je uzak da se covik mora naginjat. Koji vodi 30m u unutrasnji zivot spilje hodnik je samo 1,5m visok. Kroz taj hodnik dolazi se u jedan veliki zaobljenu dvoranu, koja je vrlo visoka i na vrhu ima otvor 1,5m .
U spilji ima mnogokamenja, koje je zacijelo odozgor nabacano.
Ljevo je u dvorani nesto nize mali bazen s vodom. Dotlen i nesto dalje jesmjer spilje prema sjeveru. Tajanstven je to dvorana, cemu mnogo doprinosi svijetlo odozgo.
Vodo u tome bazenu se napunjuje pa svoj prilici i jedan daljnji hodnik, koji iza bazena okrece na ljevo. Sto se kamenom moze nabaciti , siroko je to malo podzemno jezerce.
izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost Autor Stjepan Krpan
-
[attach=1]
[attach=2] [attach=3] [attach=4]
[attach=5] [attach=6] [attach=8]
[attach=7]
-
[attach=1] [attach=2] [attach=3]
-
.[attachimg=1]
-
Crkva sv. Ante u Letincu
[attach=1] [attach=2]
-
Naziv naselja "Balte" ili "Fumici"
[attachimg=1]
-
[attach=1]
[attach=2]
-
[attach=1] [attach=2]
-
slike su vam odlicne jos da je malo vise od pojedinih naselja ,pobudjuju emocije na davne dane.Hvala-fume fr
-
Kuca moje Bake u selu Balte
[attach=1] [attach=2] [attach=3]
-
[attachimg=1]
"Leptolitički urezi na stijeni u Siničić špilji, 9500. g. pr
Siničić špilja za sada jedina u Hrvatskoj krije pretpovijesno slikovno pismo urezano u stijenu kanala
[attachimg=2]
Glavni ulaz u Siničić špilju (otvor gleda prema Brinju) iza kojeg slijedi prostrana dvorana sa prvim sifonskim jezerom
[attachimg=3]
U rano proljeće jezero se od viška vode prelije pa voda nađe put kroz rupe u stijenama i izvire vani u prekrasnim slapićima
Pogled od špiljskog jezerca prema drugom otvoru - jami na stropu ulazne dvorane
[attachimg=4]
Crteuž znakova urezanih u vapnenačku stijenu Siničić špilje, na oko 550 metara od ulaza, koje su otkrili speleolozi tek 1997. godine nakon probijanja kroz dugački i uski sifon
[attachimg=5]
Jezerce uz rub ulazne dvorane ili - Zeleno jezero. Sifon ovog jezerca pokušali su speleolozi u nekoliko navrata preroniti, ali izlaz nije pronađen. No i stijene samog jezera pobuđuju znatiželju i maštu...
izvor: zk-brinje.hr
[attachimg=6]
Kameni megalit iz tunela Ravne u Visokom s urezanim znakovima (bojama ih je istaknuo Goran Čakić).
izvor: piramidasunca.ba
-
"Leptolitički urezi na stijeni u Siničić špilji, 9500. g. pr.K"
Siničić špilja za sada jedina u Hrvatskoj krije pretpovijesno slikovno pismo urezano u stijenu kanala
"Leptolitički urezi na stijeni u Siničić špilji, 9500. g. pr. K.".
Siničić špilja za sada jedina u Hrvatskoj krije pretpovijesno slikovno pismo urezano u stijenu kanala
Nešto mlađe stanište i tragove nalazimo upravo na području Brinja.
Sve donedavno je Siničić špilja, koja se nalazi na putu od Brinja prema Letincu, skrivala svoje tajne.
U njoj je živio paleolitski lovac prije 9500 godina prije Krista, (razdoblje mlađeg mezolitika) koji je na glatkom stijenju špilje ostavio još neodgonetnute leptolitičke urezane slikovne prikaze.
Grupa ureza, sličnih germanskim runama, najvjerojatnije je primitivni mjesečev kalendar.
U špilji je pronađeno i ostataka keramike. Čovjek je još uvijek bio lovac koji se privikavao sjedilačkom načinu života.
Tlocrt špilje objavljen u časopisu "Speleo’zin"br. 10 iz siječnja 1999.
Od Brinja smo se uputili cestom u smjeru Letinca ka Siničić špilji, i nakon kraćeg lutanja opet bili srećkovići. U, u to vrijeme opustjelom, zaseoku Kalanji ipak je naišao jedan mještanin, i to - stanovnik kuće smještene iznad špilje.
Ljubazni domaćin proveo nas je puteljkom do ulaza u špilju, pred kojim smo istog trena - usred vrelog kolovoškog dana - navukli na sebe majice dugih rukava.
Iz špilje hladno puše zbog strujanja zraka između njezina dva ulaza. Opremljeni samo baterijskim svjetiljkama i fotoaparatima uhodali smo u unutrašnjost, niz prostranu dvoranu do prvog sifonskog jezerca. A dalje, niz uski i opasno skliski kanal, do otprilike 220 metara daleko od ulaza, uputio sam se - i pristojno zablatio - s Višnjom. Blizu kraja našeg "probijanja" (uz pomalo puzanja u mrklom mraku), na jednoj sigastoj zavjesi, sačuvali su se brojni "grafiti" ranijih posjetitelja od kojih je najstariji iz 1860. godine.
Glavni ulaz u Siničić špilju (otvor gleda prema Brinju) iza kojeg slijedi prostrana dvorana sa prvim sifonskim jezerom
Strmi skok koji iza toga slijedi, kao i za mnoge prije nas, označio je završetak našeg napredovanja. No da smo i imali speleološku opremu, pitanje je bismo li uspjeli proći kroz dio kanala sa dugačkim i uskim sifonom - jezerom, unatoč izuzetne suhoće kanala zahvaljujući višetjednom ljetu bez kapi kiše. Ni snimke tih, ne baš ekoloških, "grafita" nisu nam baš uspjele, pa smo tako do daljnjeg odustali od zamisli izigravanja pustolovnih junaka. No zauzvrat, nagrađeni smo ostatkom sunčanog poslijepodneva, koje smo proveli odmarajući i smišljajući uz jezero Sabljaci neki novi "pakleni plan" (ali svakako ne onaj o nasilnom ulaženju u špilju i oštećivanju povijesne baštine - špilja je preventivno zaštićena kao kulturno dobro od 2005.).
Iza sebe smo ostavili tajnu Siničić špilje, istraženu u dužini od 756 metara, no kako vjeruju speleolozi, kanalima povezanu s nekoliko kilometara udaljenim ponorima kod zaseoka Kalanji i Perkovići te Mandinom jamom kod Plašćice. Postoji li, i gdje, treći ulaz u špilju (blizu stijene s urezima osjeća se strujanje zraka), kojim su u nju možda ušli nepoznati preci i oštrim alatom urezali jednako zagonetno slikovno (piktografsko) pismo? Koje je značenje ureza na špiljskoj stijeni, sa kojom su svrhom učinjeni? Čeka se nastavak istraživanja, ali i nečiji bistri um u "dešifriranju" poruke iz davn
Pogled od špiljskog jezerca prema drugom otvoru - jami na stropu ulazne dvorane
A prilog tom otkriću možda se nalazi nekoliko stotina kilometara istočnije, u Visokom usred Bosne, o čemu inženjer Goran Čakić na webu Fondacije AP "Bosanska piramida Sunca", nakon što smo tamo proslijedili (pre)snimku iz špilje, nagađa: "Na Visočkoj ploči imamo tri pravokutna trokuta, nešto što sliči na neku nepoznatu životinju, kao i na Ličkoj ploči (stijeni u Siničić špilji, op. ur.). Najbitniji, slični, detalji na obje ploče govore o zadivljujućoj sličnosti detalja i vremena nastanka. Ako pogledamo originalni snimak iz Sinčić špilje (speleolozi nisu sve nacrtali, mnogi detalji nedostaju) vidimo nešto što sliči na slovo E. To nikako ne može biti slovo E. Srednja crta ne dodiruje veću liniju. Odmaknuta je. Na Visočkoj ploči susrećemo potpuno isti znak. Da bude još interesantnije, isti znak smo našli na nekoliko mjesta u tunelu Ravn
Kameni megalit iz tunela Ravne u Visokom s urezanim znakovima (bojama ih je istaknuo Goran Čakić).
izvor: piramidasunca.ba
U međuvremenu, Siničić špilja je ove godine zaokupila i nekolicinu Brinjaka, koji od ulaznog dijela špilje žele napraviti izletište. Na webu Zavičajnog kluba "Brinje" našli su se i ovi komentari: "Da je spilja u nekoj drugoj državi, onda bi sigurno bila pod zaštitom, no ovako je nije vidilo niti desetak Brinjaka" i "Konačno bi trebalo poradit na tome, da se najprije urede stazice do ulaza, stavi ispred tablu s imenom na vidljivo mjesto. Onda bi trebalo nečim ograditi prolaz uz jezero, koje je se prostim okom ne vidi i označiti put u unutrašnjost. Možda za početak...".
Crteuž znakova urezanih u vapnenačku stijenu Siničić špilje, na oko 550 metara od ulaza, koje su otkrili speleolozi tek 1997. godine nakon probijanja kroz dugački i uski sifon
A Majrjan Prpić iz Brinja dodaje: Postoji način kako se to odrađuje, a on ide preko mjerodavnih - znači lokalnih vlasti. A mi ćemo za početak cijelu akciju pokrenuti odavde, sa portala. Ili da malo proširim inicijativu - iz Zavičajnog kluba. Prostim računicama jasno je da to nije velika investicija. ... Ostaje pitanje vrijedi li to, jer ipak nisu Siničići kao Cerovačke pećine? Pa mislim da vrijedi. U Siničiće se odlazilo grupno na izlete već prije 100 godina, a znam da i dan danas brinjska osnovna škola povede učenike gore - znači, ima razloga. Da postoji uređen put, bilo bi i još više izleta. ... Isplati se vidjeti i to zelenkasto jezero (zelenkaste boje je kad nema bujica), veliku dvoranu kroz koju se probija svjetlost iz otvora na samom vrhu kao i nastavak spilje - uski, vijugavi prolaz ukrašen velikim stijenama na kojima spavaju šišmiši. Dalje idu samo speleolozi i onaj hrabriji dio iz naše mladosti. U rano proljeće jezero se od viška vode prelije pa voda nađe put kroz rupe u stijenama i izvire vani u prekrasnim slapićima."
Crteuž znakova urezanih u vapnenačku stijenu Siničić špilje, na oko 550 metara od ulaza, koje su otkrili speleolozi tek 1997. godine nakon probijanja kroz dugački i uski sifon
Želimo Brinjacima da im općinske vlasti imaju sluha za ovaj poticaj i da tajanstvena špilja brzo postane novo izletište u Brinju. Za kraj, još jedan nadahnjujuć ovoproljetni upit posjetitelja brinjskog weba: "Pogledajte samo ovaj rub jezera na snimci, kao da je rađeno ljudskom rukom. Ne mogu vjerovati da je sama priroda stvorila ovako ravne bridove i kosinu. A ova gornja slika (i u ovoj reportaži gornja, no istu fotografiju, ali bolje razlučivosti možete vidjeti na portalu ZK "Brinje", op. ur.) što prikazuje nešto nalik na zid, posebno mi privlači pažnju. Na zidu vidim nešto, što drugi očito ne zapažaju.
Ovo je sad friško slikano u Siničićičima 2.11.2008.
[attach=1]
[attach=2] [attach=3] [attach=4]
[attach=5] [attach=6] [attach=7]
[attach=8]
-
Brinjske župe u srednjem vijeku u Letincu crkva sv.Duh
Brinjsko je područje u srednjem vijeku relativno dobro naseljeno.
U Brinju i okolini nalazimo u to vrijeme, osobito u prvoj polovini 15. stoljeća više crkava i kapela.
Pored samostanske crkve Sv. Marije, u Brinju je postojala i crkva. sv. Fabijana i Sebastijana s kasnoromaničkim oznakama, te gotička crkva Presvetog Trojstva u frankopanskoj tvrđavi.
Crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Holjevcu slovila kao župna.
Ispod Humca je bila kapela sv. Vida a u neposrednoj blizini i crkva sv. Apolonije,
A u LETINCU u to vrijeme nalazimo crkvu sv. Duha.(SELO PAĐENI)
Klikni na slike i povećaj ih
[attach=1] [attach=2]
[attach=3]
[attach=4] [attach=5]
U okolini Brinja još su poznate crkve iz tog vremena, u Tuževiću, Vodoteču, Lučanima, Drenovu, Melnicama i Dubravama.
I na Stajničko-jezeranskom području crkva je vrlo stara. Tome je zasigurno razlog postojanje jače naseljenosti zbog bogatih vodotoka i pašnjaka. Prvi puta u pisanim dokumentima spominje se 1476. u Jezeranama župna crkva Sv. Marije - eclessia Sanctae Mariae in Jeserin i crkva sv. Martina u Obrovu" (?) Da li je to Stajnica? (M. Sladović, D. Farlati, Đ. Šurmin). Godine 1499. u crkvi "v Jezerah" je pop Grdin "plebanuš" (Đ. Šurmin).
Nestala je pisanih tragova ali i materijalnih ostataka te crkve. Prema mišljenju arheologa današnja kapelica Sv. Petra potječe iz srednjeg vijeka, međutim u vojnim katastarskim kartama iz 1780. nje tamo nema! Da li se u to vrijeme nalazi u ruševnom stanju, te je kasnije obnovljena - teško je utvrditi. Turska su pustošenja uništila sve tragove i prekinule kontinuitet brojnih srednjovjekovnih naselja na ovim područjima.
Kapelica sv. Rok u Letincu (kod pađena)
Klikni i povećaj sliku
[attach=6]
-
Pokop preč. Ivana Kranjčeca -Sjećanje na velečasnog
Rijeka, 4. kolovoza 2005. Navečer 2. kolovoza 2005. godine u riječkom bogoslovnom sjemeništu opremljen svetim sakramentima preminuo je u Gospodinu svećenik Gospićko-senjske biskupije preč. Ivan Kranjčec začasni kanonik Riječkog metropolitanskog kaptola i dugogodišnji župnik Brinja u miru u 84. godini života (rođen. 8. rujna 1921. god. u Krapinskim Toplicama) i 49. godini misništva (zaređen 8. srpnja 1956. god. u Senju).
Pokopan je u četvrtak 4. kolovoza 2005. u 15.30 na gradskom groblju Kozala. Obrede je predvodio gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Prigodnim riječima on se oprostio od pokojnika podsjetivši nazočne na njegove zasluge i životni put. Svetu misu zadušnicu u crkvi sv. Romualda i Svih Svetih na Kozali predvodio je riječki nadbiskup i metropolita mons. dr. Ivan Devčić u nazočnosti tridesetak svećenika, pokojnikove rodbine i prijatelja iz Brinja.
Ivan Kranjčec, umirovljeni brinjski župnik i začasni riječki kanonik, cijeli svoj župnički vijek odslužio je pri crkvi Velike Gospe u Brinju. Bio je osobito pobožan Majci Božjoj i umro je na da Gospe od Anđela 2. kolovoza 2005. godine u Rijeci u Svećeničkom domu.
Bio je zakašnjelo zvanje. Srednu naobrazbu stekao je u Rijeci u školi za kasna zvanja, a bogosloviju na Visokoj teološkoj školi u Rijeci i Pazinu. Za svećenika je zaređen u Senju 8. srpnja 1956. 1. srpnja 1957. imenovan kapelanom u Brinju, a 23. studenoga iste godine upravitelj župa Brinje, Križpolje i Letinac
Godine 1972. 23. rujna dobiva na upravu još župu Lipice, a 9. rujna 1977. razriješen je uprave župa Križpolje i Lipice.
17. kolovoza 1990. umirovljen zbog zdravstvenih teškoća
Obnovio crkvu u Brinju (1960.), stradala 1943., a dobrim dijelom i u Križpolju. Na jednom i drugom mjestu sagradio župni stan.
Bio je veliki ali tihi radnik. Obnavljao ratom stradale crkve i liječio ratom ranjene ljude. Bio je zadovoljan s malim. Malo je od ljudi tražio, a davao im svega sebe.
Dok god je išto mogao, služio je drugima, i nakon što je postao umirovljenik
Išao je mirno prema pragu vječnosti. Svagdje je nailazio na razumijevanje i poštivanje: kod liječnika i sestara. Mnogo mu je trebalo pomoći, ali ljudima nije bilo teško pružiti mu tu pomoć zbog toga što su osjetili u njemu tu skromnost i privrženost.
Od pokojnika se oprostio voditelj Svećeničkog doma mons. Nikola Uravić zahvalivši svima koji su pokojnom svećeniku bili na pomoć u njegovoj bolesti, sestrama Presvetog Srca Isusova koje su vode brigu u Domu, napose s. Danijeli Orbanić koja je svojom skrbi i pažnjom učinila da se lakše podnesu i najteži trenuci starosti i bolesti.
Zvonko Ranogajec Draženko Tomić
-
[attachimg=1]
-
slike su vam odlicne jos da je malo vise od pojedinih naselja ,pobudjuju emocije na davne dane.Hvala-fume fr
Čuj Fumeee hvališ ti slike,bome dobre slike dada ,i ja gledala taman si mislim kako bi si neš organizirala tamo kroz 9.i 10 mjesec.da odem OKOLNA SELA POSLIKAT kad već ti Fume nisi niš stavil.. hoho ;masem; ;masem;
E onda će bit emocije prave...
-
Letinac, svibanj 2014.
[attachimg=7]
[attachimg=1]
[attachimg=3]
[attachimg=4]
[attachimg=5]
[attachimg=6]
[attachimg=7]
[attachimg=8]
[attachimg=9]
-
Letinac, rujan 2014
[attachimg=1]
[attachimg=2]
[attachimg=3]