Nasa - Lika Forum

Lika => Lički gradovi i sela => Š => Autor teme: Tomislav - Kolovoz 23, 2007, 11:20:43

Naslov: Švica
Autor: Tomislav - Kolovoz 23, 2007, 11:20:43
Švica (526 stanovnika, 2001 godine) se nalazi na cesti koja vodi prema Kuterevu i Krasnu, odnosno Kompolju.Posebno je slikovito gornje Švičko jezero bogato ribom kao io ostaci starih mlinica.Izmedju dva svjetska rata sagradjena je mala centrala, jedna od najstarijih u Hrvatskoj.
Švica je bila naseljena već u prapovjesti, pronađeni su tragovi Japodske kulture.U srednjem vjeku Švica je u posjedu knezova Krčkih (13st.), a njezine su mlinice darivali pojedinim udaljenem samostanima i crkvama(1466. godine Frankopani darivaju dva mlina u Švici samostanima Sv. Jelene i Sv. Spasa u Senju, odnosno dva mlina Sv.Nikole na Gvozd (http://forum.nasa-lika.com/index.php?topic=798.0) (Kapeli).
U Švici je 1772 godine sagradjena crkva Sv.Ivana Krstitelja. Osim ribolova na štuku i soma u Gornjem Švičkom jezeru, u Švici se mogu razgledati stare mlinice i hidrocentrala.
[attach=1]  [attach=2]

Izvor; Gacka zemlja i voda , turistička monografija
Naslov: Odg: Švica
Autor: Danijel - Travanj 11, 2008, 18:37:02
[attachimg=1]
Naslov: Iz povjesti Švičke crkve
Autor: Mile - Ožujak 23, 2009, 13:20:37
IZ POVIJESTI ŠVIČKE CRKVE

[attachimg=1]

Klikni na slike da povećaš

Švica, nekoć naselje poznato i izvan naše domovine: mala hidroelektrana, slapovi, Donje švičko jezero, mlinovi, imalo je i drugi svoj zaštitni znak, a to je crkva sv. Ivana Krstitelja.
Gacka Švicom vise ne teče, od hidroelektrane ostala je samo prazna zgrada, mlinovi su pretvoreni u ruševinu, a jezero obraslo u vrbe. Ne čuje se više huk vode, klopetanje mlinova i vika mlinara. Sve je utihnulo. Nigdje nije učinjen takav zločin kao prema Švici i njenim stanovnicima.
Od svega poznatog ostade u Švici samo crkva. I nju su htjeli uništiti. Valjda da bi bili sto učinkovitiji,  zločinci je napadoše iz zrakoplova i dijelom oskrnaviše. Ali narod Švice, vjeran svom zaštitniku sv. Ivanu Krstitelju, obnovio ju je zajedno sa svojim župnikom Milom Rajkovićem te ona danas svjedoči o mijenama vremena ovog kraja.
U početku Švica nije imala svoju Župu, nego je ona pripadala kao kapelanija pod Župu Kompolje, te su njome upravljali kompoljski župnici. Kanonik Vranić je 21. veljače 1772. po nalogu Karlovačkog generalata popisao sve katoličke crkve, te se tom prilikom spominje i crkva u Švici. Na spomen ploči koja je postavljena povodom velike poplave 1802. godine u reljafu vidi se i mala crkvica. Predpostavlja se da se nalazila na mjestu sadašnje crkve.
Kako je Švica rasla brojem stanovnika, a tome je pogodovao razvoj industrije (mlinovi i pilane) bila je potreba puka za proširenjem kapele i njeno pretvaranje u crkvu a s time i u status Župe. Godine 1862. započeli su radovi na prosirenju, a tom prilikom dozidan je i zvonik, koji je zbog svoje male visine crkvi davao nesimetričan izgled. Tijekom narednih godina nastavljeni su radovi na crkvi, pa je 1903. godine sagrađen novi visoki zvonik, a krov crkve prekriven je crnim limom. Iste godine temeljito je popravljen i župni stan, a oko crkve uzidan potporni zid, te se dobio veće zaravnjeni prostor. Prilikom radova iskopane su brojne ljudske kosti, sto govori da se uz crkvu nalazilo i groblja, koje je kasnije preseljeno na sadašnju lokaciju.
Vrijedno je spomenuti da je za uredjenje crkve kako izvana tako i  unutar građevine, posebno zaslužan Juraj Maričić. On je postavio oltar u crkvi. U uredjenju sudjelovali su i ugledni mještani Švice, kao donatori i mecene.
Do prvog svjetskog rata crkva je, kao malo koja, imala pet zvona. Tijekom rata austrijska vlast je za vojne potrebe skinula četiri zvona i odnijela ih u topionicu.
Kao sto sam već navela kapelicom u Švici upravljali su kompoljski župnici (Toma Orešković, Petar Vukasović, Jure Cislić, Martin Sarkotić).
Dana 4. prosinca 1789. godine imenovan je mjesnim kapelanom u Švici Martin Degoricija i na toj dužnosti ostaje do lipnja iste te godine.
Juraj Maričić jako je bio zaslužan za uređenje crkve i postavljanje oltara, iza svoje smrti oporučeno je ostavio 1200 forinti u državnim obveznicama za župnu crkvu. Bio je blag i susretljiv, a osobito je imao otvoreno srce prema siromasima. Pokopan je na švičkom groblju.
Od 1789. godine uredno su se vodile župne knjige u Švici. Sve do 1821. godine upisani su u maticu (rodjeni , kršteni, vjenčani i umrli) na latinskom jeziku. Od konca 1849. do konca 1857. ponovno je u uporabi hrvatski jezik. Tako je ban Josip Jelačić poslao okružnicu senjskom biskupu 27. rujna 1848. godine da sva izvješća se šalju njemu (banu) a ne više ugarskoj oblasti, isključivo na narodnom jeziku.

[attach=2] [attach=3]

Izvor: VRILO, Godišnjak Otočkog Dekanata

Naslov: Odg: Švica
Autor: Mile - Kolovoz 30, 2010, 08:39:41
Zbog remonta hidroelektrane Senj, tok rijeke Gacke preusmjeren je u Švicu kod Otočca, tako da je rijeka Gacka bar za koji dan pronašla svoje staro korito. Gacka će njime teći  skoro 2 tjedna dok se ne završi remont.U tome uživaju domaći, pogotovo stariji stanovnici koji se sjećaju vremena dok je rijeka Gacka  tekla  prije izgradnje tunela i preusmjeravanja toka, kao i slučajni prolaznici.

Švički slapovi poznati i kao male Plitvice,  ljudi koji ih posjećuju po prvi puta ili po ko zna koji, doživljaj njihove netaknute prirode uvijek je veličanstven. Oni duboko u sebi čuvaju bogatu povijest švičkog kraja. Bilo je to pravo malo mlinarsko mjesto, gdje je do 1965. godine radilo 15 mlinica i 3 pilane, ukupno 64 mlinska kola. Živjelo se od mlinarenja i piljenja drva, a cijelo selo struju je dobivalo iz male hidroelektrane sagrađene 1936. godine.

Današnje stanje je takvo da se još naziru ruševine mlinica, hidroelektrane, mosta sve je sakriveno žbunjem, a šum vode čuje se nekoliko dana u godini, kao i sada dok traje remont. Ovo je kratki  opis današnje slike švičkih slapova.

Evo par slika kako to izgledaju švički slapovi u doba remonta, kada se Gacka pusti u svoje staro korito.

(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_18.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_20.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_22.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_23.jpg)

                                                                                                                 
Više slika sa švičkih slapova  pogledajte klikom na sliku ovdje >>>  [attachimg=1] (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=98)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Mile - Rujan 11, 2010, 16:58:54
Dodano još novi 30 slika Galeriju slika (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=98&page=1)

(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_014.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_020.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_022.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_04.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_03.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_018.jpg)
(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_021.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_032.jpg)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Mile - Listopad 27, 2010, 09:28:44
Dodano još novih slika

(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_IMGP1617.JPG) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_IMGP1631.JPG)(http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_IMGP1632.JPG) (http://slike.nasa-lika.com/albums/Licki%20Gradovi%20i%20sela/Svica/normal_IMGP1614.JPG)

Više slika u >>> Galeriji (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=98&page=1)

Slapovi u Svici koji su postojali do sredine 60-ih godina kada je zbog potrebe HE Sklope Senj smjer Gacke preusmjeren kroz tunel, a ovi prekrasni slapovi prestali sumjeti.Danas ih se moze vidjeti za vrijeme remonta brane svaki 2-3 godine, kada se voda ponovo pusta u svoj stari tok pa se na nekoliko dana moze uzivati u ljepotama ovih svickih slapova.


[blink]Klikni[/blink] na donji link i uživaj u hučanju i snazi vode
 
http://forum.nasa-lika.com/ Svicki slapovi (http://www.youtube.com/watch?v=n_LB12whGWE#)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Vera - Listopad 27, 2010, 11:08:13
ŠVIČKI SLAPOVI

Opet huče, vriskaju, pjevaju,
stare staze vodom zaljevaju,
oplahuju žedne stijene sive,
opet, kratko, švički slap´i žive.
Bljeskaju se na suncu ljetnome,
sretni što su došli domu svome,
ali sve to bilo kratkog vijeka
opet Švici osta suha rijeka!
V.B.

© by nasa-lika, all rights  reserved
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Studeni 17, 2010, 10:47:54
Švica

[attach=1]     [attach=2]
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Rujan 10, 2011, 21:14:57
                                                         
Švica ,2011.god.

Klikni da uvečaš slike
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_Picture_1926~0.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Picture_1926~0.jpg)

 (http://slike.naslika.com/albums/userpics/10545/normal_Picture_1928~0.jpg[/img)  (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_Picture_1934~0.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Picture_1934~0.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/normal_Picture_1928~0.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/Picture_1928~0.jpg)


 
Ostale slike pogledajte u galeriji>>>(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/thumb_Picture_1997.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=223)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Listopad 04, 2011, 11:19:37
Evo  par slika od našeg forumaša Kike,Kiko hvala na slikama,slikano 03.10.2011.god.  pozdrav; pozdrav; pozdrav;


(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/svica.jpg)

(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/svica_aaa.jpg)

(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10545/svica3.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/thumbnails.php?album=217)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Veljača 10, 2012, 14:27:53
HIDROCENTRALA U ŠVICI
                                         
    [attach=1]        [attach=2]
Tužni ostaci hidrocentrale na Skeli u Švici probuđuju pažnju svakog prolaznika kojeg put namjeri u ili kroz Švicu. A sve više je i mladih Švičana koji imaju pokoju informaciju od starijih sumještana kada je ova hidrocentrala sagrađena, do kada je radila i tako se sve njome koristio. O hidrocentrali u Švici ima pokoji sporadični napis, no ništa sistematizirano. Tome treba poslužiti ovaj članak i rasvijetliti davne pokušaje korištenja hidropotencijala rijeke Gacke u proizvodnji  struje.

PRVI NEUSPJELI POKUŠAJI ISKORIŠTAVANJA RIJEKE GACKE


Već početkom 20. stoljeća pojavile su se ideje kako iskoristiti potencijal rijeke Gacke za proizvodnju električne struje. Mnogi koji su kao turisti  krajem 19. stoljeća dolazili u Švicu, bili su osupnuti ljepotom njezinoga slapa, prekrasnim mlinicama, pilanama i koševima ali i obiljem vode. Temeljem toga u nečijim glavama pojavila se ideja kako slapove u Švici iskoristiti u proizvodnji struje. Prvi pokušaj bio je sasvim početak 20. stoljeća kad se smjeralo otkupiti mlinicu Petra Grčevića na lijevoj obali Gacke i napraviti hidrocentralu. Očito da zbog nemogućnosti dogovora i manjka poduzetništva domaćeg čovjeka ova ideja nije nikad ostvarena. Drugi ozbiljnije pokušaj bio je 1908. godine. Za iskorištavanje vode rijeke Gacke u Švici utemeljeno je iste godine  trgovačko društvo u Rijeci. Antun barun Sesseler – Herringer iz Čabra, Adolf barun Pittel iz Beča, Luigi Facononi iz Beča, Emelio Cimadori-ravnatelj Audisina Werke iz Trsta, geodet Andrea Gira – građevinski poduzetnih iz Trsta i Vinceze pl. Terzi – inženjer  iz Rijeke – osnovali su Societa del Literalte per impianti idroellektrici. Društvu su se namjeravali priključiti i neki hrvatski kapitalisti iz Rijeke ali i drugih hrvatskih kraljeva. Ovo društvo je među prvima uvidjelo potencijal rijeke Gacke, ali ne samo skromni potencijal slapa, već mnogo sve obuhvatnije, što se pokazati njihov pristup, istraživanje i planovi. Društvo je namjeravalo vodu iz Švice odvesti tunelom (dugim 20 km) između Švičkog i Kosinjskog jezera (ispod Švičkog vrha) sve do Brloga, spojiti ga sa sjevernim krakom rijeke Gacke i s visinom od 400 m nad morem spustiti se u Spasovac. Planirano je da bi  na taj  način dobili vodenu snagu od 80.000 KS (konjskih snaga). U toj namjeri počelo je pregovarati s općinskim zastupstvom u Otočcu. Paralelno s tim, društvo se bacilo na određena istraživanja. Tijekom ljeta i jeseni 1908.god. mjerenje je provodio Ing.Carl.Borione s pomoćnikom Petrom Schwartzom. Mjerio se vodostaj Gacke i Dolnjeg Švičkog jezera. Mjerni instrument je bio postavljen uz kameni most. No, nije se mjerio samo u Švici, predmetom obrade je bila cijela rijeka Gacka, ali i dio senjskog bila I Velebita.
Nakon mjerenja sačinjen je elaborat i 30. prosinca 1908.god. u Otočcu je provedena danas bismo rekli „javna rasprava“. Na temelju te rasprave i zapisnika, županijska oblast u Gospiću je 20. siječnja 1909.god. izdala dozvolu društvu da iskorištava vode rijeke Gacke i udaoljnjeg Švičkog jezera uz ispunjenje određenih obveza. A te obveze su se sastojale od tri glavna zahtjeva zastupstva otočke opčine; da društvo sagradi dvije tvornice u Otočcu i jednu u Švici –u kojoj bi se zaposlilo oko 600 radnika. Bili je još nekih manjih zahtjeva. Nakon dobivene dozvole, društvo je počelo otkupljivati zemljište u  Doljnjom Švičkom jezeru i to po dvojakoj cijeni, privatnim posjednicima je plačalo tri krune po čhv, a općini za njeno zemljište (dno jezera koji nije bilo u privatnom posjedu)jednu krunu po čhv. Namjera im je bila otkupiti sve zemljište kako ne bi bilo nikakvih imovinskih smetnji za iskorištavanje Gacke i jezera. Nekoliko vlasnika zemljišta je dobilo isplatu, čak jedan vlasnik mlinice. Istraživanja su marljivo provođena i 1909.god. U društvu je došlo do određenih promjena u projektu. Zatražilo je preinaku dozvole za iskorištavanje Gacke. Ponovno je otvorena „javna rasprava „21.prosinca 1909. god. u školi u Švici. Raspravi su prisustvovali članovi društva,koje je promjenilo naziv ADRIATIKQUE  ELELECTRICITE, predstavnici županije, oblasti i općine te nešto građana. Sljedeće godine nije bilo nikakvih aktivnosti. Tek 20.lipnja 1911.god. izdana je društvu za izmjenjeni projekt koncesija. Nakon dobivene koncesije društvo je nastavilo određena mjerenja u Švici i okolici od 15. rujna-do 6. prosinca. Mjerenja su vršili dr. Bela pl. Gnoth Imre Kreisler i Bela Grunvald, rad je koordinirao Karlo pl.Grosschmid. Grosschmid je s ing. Guszom obavljao mjerenja na Senjskom bilu, upravo ondje gdje bi se tunel trebao spuštati prema moru. Grosschmid i Groosza postavili su mjerni istrument u Dolnjem Švičkom jezeru iza Bezdanke (PERINKE) radi praćenja vodostaja. Mijernje vodostaja u Jezeru i na švičkom malom mostu obavljao je Ilija Šarinić za naknadu od 40 kruna mjesećno. ADRATIQUE ELECTRICITE je nastavilo s intenzivnim istraživanjima 1912. god. Mjerenja su obavljena od 19. rujna do kraja listopada. Na terenu su bili inžinjeri dr. Bela Gnoth i Antun pl. Draganić. Ova obimna istraživanja imala su svojih razloga. Naime, društvo je počesto mijenjalo i prigođavalo projekt. Te godine bio je uoticaju posljednji i konačni projekt. Gacku su namjeravali od sredine odvesti od sredine voodopada otvorenim kanalom rubom Dolnjeg Švičkog jezera, a dalje tunelom u Vlašku dragu kod Sv.Jurja. Sve predradnje do konačkom elaboranta društvo su stajala oko 500.000 kruna. Kad je društvo zgotovilo eleborat, održana je i treća „javna rasprava“ u Otočcu 24. travnja 1913.god. Županijska oblast u Gospiću je 6. kolovoza iste godine  društvu dala koncesiju na iskorištavanje rijeke Gacke. No, činilo se da iskorištavanje Gacke od srane ADRIATIQUE ELETRICITE nije prošlo tek samo tako. Shvativši da je ovo društvo veoma duboko zgazilo projekt, pojavile su se određene domaće snage koje je također interesirala koncesija, a postavljali su se i upiti i trebali li iskorištavanje Gacke prepustiti jednom stranom društvu. U tome je prednjačio Zagreb, a preko svog poglavarstva zatražio je od Vlade da se njemu dodijeli koncesija ne samo na Gacku već i na Liku,jer bi se spajanjem te dvije rijeke dobila ogromna vodena snaga od 125.000 KS.

[attach=3]  [attach=4]  [attach=5]

Izvor:Otočac 6 
Nastavlja se>>>
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Ožujak 06, 2012, 19:18:18
   
          [blink]Klikni[/blink] na slike da povecas     
           

[attach=1]
Za slučaj da se to ispunilo, to bi bila tada najveća hidrocentrala u srednjoj europi. Potporu tome dala je trgovačko-obrtnička komora u Senju i gradsko zastupništvo Senja naglašavajući da koncesiju treba dobiti konzorcij primorskih i gacko-ličkih općina pod vodstvom grada Zagreba. Također ističu da će protiv koncesije ADRIATIQUE ELECTRICE podnijeti žalbu. No, ni društvo ADRIATIQUE ELECTRITE nije mirovalo. I ono je uložilo prosvjed protiv dodjeljivanja koncesije gradu Zagrebu, ističući da je dobilo valajnu koncesu 1911.god. na Gacku. Jer grad Zagreb je također je dobio koncesiju 1. kolovoza 1911. god. za predradnje na iskorištavanju voda rijeke like za proizvodnju elektične energije. Čini se da je grad Zagreb mogao i uspjeti i dobivanju koncesije na rijeku Gacku, ali da je greškom izostavljena Gacka u njihovom zahtjevanju pošto je istaknuta samo rijeka Lika. Gradnja hidrocentrale i svi drugi radovi na dovođenju vode trebali su početi 1914. god. No, prvi svjetski rat je sve prekinuo. Jeli ADRIATIQUE ELECTRICITE poduzimala neke pravne radnje u vrijeme rata nije poznato. Hrvatska vlada je konačno ukinula koncesiju pošto ADRIATIQUE ELECTRICITE nije u roku otpočela s izgradnjom hidroelektrane iskorištavajući vode Gacke. Hrvatski sabor je donio zakon po kojem su počele predgradnje sa iskorištavanje ne samo rijeke Gacke već Like. Te predgradnje su bile do kraja 1. svjetskog rata dogotovljene i osigurano je više milijuna zlatnih kruna za početak rada. 1918. su tijekom ljeta vršena određen aispitivanja. Nadzor su vršile ing.Rajmunt Fantoio prof. Šumarskog fakulteta Pavao Horvat. Također 1919. su početkom lipnja ispitivanja vršili: Viktor pl. Joneelli, Antun Štimac i Milivoj Frković. 4. kolovoza iste god. na ispitivanja su došli: Pavao Horvat, Dušan Gjurkić, Jospi Rugola-apsolvent iz šumarstva, Stipe Šurić i Zvonimir Pere-student šumarstva, neki Adanović –student tehnike te Muharem Mujagić i Ibrahim Šuljić-studenti geodezije. Mujagić i Šuljić su stavali u Ponorima. No zbog opasnosti da ne bi doživjeli neugodnosti zbog svoje i vjeroispovijesti među pravoslavnim življem, nazivali su se Milan i Stojan. Tako Ponorčani nisu nikad saznali da su pružili stan i hranu dvojici muslimana. Po novom projektu,iskorištavanje rijeke Gacke bilo je zamišljeno nešto drugačije od prijašnjih planova. Naime, smjeralo se ukinuti sjeverni krak Gacke i svu vodu usmjeriti prema Švici. Prije ulaska Gacke u Gornje Švičko jezero vodotok bi se pregradio branom na 447 m nad morem. Odatle bi se dova otvorenim kanalom i oko 2 km dugim tunelom vodila do Doljnjeg Švičkog jezera. Tunelom se smjeralo rijeku Liku dovesti do same Švice. Tunel bi izlazio negdje na polovici Dolnjeg Švičkog jezera(na kraju kranjskog sela). Na  tom izlazu planiralo se sagraditi hidrocentralu. Izlaskom vode iz hidrocentrale, Lika bi se spajala sa Gackom te odvodila što otvorenim kanalima što tunelima do primorja (ukupna dužina 23 km do vodospreme na Velebitu). Doljnje Šviško jezero bi ostalo, služilo bi rezervoar vode za izravnavanje  godišnjih količina. Plniralo se zatvoriti ponore na dnu jezera i po potrebi pumpama ubacivati vodu u kanal  kad bi Gacka imala manji vodostaj. Gradnjašvičke hidrocentrale planirala se na rijeci Liki prije spajanja s Gackom. Ostvario bi se pad od 22 metra, s količinom vode o 14 m3 u sekundi dobila bi se snaga elektarne od 3300 KS. Prema tome, i ovim projektom Gacka bi se bitno osakatila. Nestao bi sjeverni krak Gacke, nestalo bi Gornjeg Švičkog jezera i starog vodotoka od Gornjeg jezera do slapa, nestao bi slap, nestale bi mlinice, pilane, koševi i stupe.

GRADNJA HIDROCENTRALE  NA SLAPU

Niti projekt stvoren u novonastaloj državi nije ostvaren. Svi projekti gradnje velike hidrocentrale propali su. Kako nije bilo moguće ostvariti ove projekte, općina Otočac je svojim skromnim sredstvima pristupila gradnji male hidrocentrale na Skeli u Švici, sve to na inicijativu načelnika Dane Miletića početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Za ovu namjenu je općina Otočac dobila pripomoć Kraljevske banske uprave u Zagrebu. Hidrocentrala se garila na zemljištu zadruge Vuksan kbr.164 iz Ponora na mjestu gdje je stajala njihova star pilana i mlin i gdje su Vuksani imali pravo na iskorištavanje vodnog dobra. 25. lipnja 1934. god. sklopljen je ugovor između zadruge Vuksan, zastupane po Petru Vuksanu i općinske uprave u Otočcu, zastupane po rečenom Dani Miletiću. Ugovor je regulirao da općinska uprava smije na Vuksanovom vodnom dobru sagraditi elektranu koja će koristiti vodenu snagu  koju je do tada koristila pilana  i mlin zadruge Vuksan. Općinska se uprava se obvezala davati  trajno i besplatno struju zadruzi besplatnu rasvjetu za njihove objekte na Skeli od 15 rasvjetnih mjesta (10kom.po 25W i 5 kom po 40W). Ugovor sadrži još nekoliko manjih ugovornih obveza prema zadruzi Vuksan. Prvi radovi na gradnji otpočeli su 15. lipnja 1935. god. Radovima je rukovodio elektrotehnički inženjer Kompanec. Gradnja je tekla dosta brzo. Sagrađena je oveća kuća na katu u koju su smještene turbine tipa Francis. Nikakvi posebni dovodni i odvodni kanal nije bio građen. Centrala je koristila vodu na jednak način kao prethodna Vuksanova pilana i mlinice. Količina vode koja je pokretala turbinu centrale bila je više nego skromna -1,19m3/sek. Snaga joj je bila 105 KS uz 340okretaja u minuti. Turbina je bila Voith-St. Polten, a trofazni generator BBC od 100 kVA, 400 V i 50 Hz.
U probni rad centrala je puštena 14. prosinca 1935. g. Kapacitet elektrane je za tadašnje potrebe bio prevelik, zbog male potrošnje struje. Osim nekoliko rasvjetnih  tijela na Vuksanovim objektima, drugih potrošača nije bilo. Obveza snabdjevanja strujom Vuksanove pilane i mlinice otpočela je tek 1936. g. kad je zadruga napravila novu pilanu. Stoga se poradilo na tome da se iskoristi  kapacitet centrale pa je uvedena javna rasvjeta na Skeli u Švici. Domaćinstva u Švici su slabo uvodila  rasvjetu, za siromašne ljude to je bio skup podhvat. U to vrijeme je postavljen prvi dalekovod  u Gackoj, Lici i Krbavi u dužini 5,5 km i to od Švice do Otočca. Dalekovod je bio 10 kV, na drvenim stupima i sa željeznom ćicom. Tako je Otočac dobio jeftiniju i kvalitetniju struju za domaćinstva i javnu rasvjetu.
U vrijeme Drugoga svjetskoga rata centrala u Švici je mahom radila. Bilo je manjih zastoja. Odlaskom partizana krajem siječnja 1944. g. u Gacku su došli Njemci. Preuzeli su kontrolu nad centralom u Švici. Za rukovoditelja centrale, odnosno direktora Električne centrale Otočac, kako se zvalo poduzeće, postavili su Marka Žubrinića, tehničara iz Šumećice. Isti je osposobio transformator centrale i struja je ponovno potekla za Otočac. Iste godine električna mreža je dovedena u Kranjsko selo i Gornju Švicu. Do samoga kraja rata centralu su nadzirali tri njemačka vojnika. Služila im je za punjenje akumulatora za njihova vozila. Na odlasku, Njemci su htjeli minirati centralu. To je bio priređen eksplozi. No zalaganjem Luke Vuksana, u čijoj su kući spomenuta trojica Njemaca stanovala, centrala je pošteđena. Onesposobljen je za rad manjim kvarovima. Dolaskom u Švicu partizani su također pridonijeli onesposobljavanju centrale, poskidali su kožno remenje odnijevši ga sa sobom za podšivati „coklje“. Stabiliziranjem ratnih prilika trebale su osposobiti centralu za rad. Dio skrivenog remenja imao je Luka Vuksan, a dio je nabavljen u Otočcu. Za rukovoditelja poduzeća, promijenjen mu je naziv u Električno poduzeće Otočac, postavljen je Marko Žubrinić koji je otklonio ostale kvarove pa je centrala nastavila s radom. Partizanska država nije bila spremna poštovati prijeratni sklopljeni ugovor sa zadrugom Vuksan. Poništeo je pravo zadruge da „trajno dobiva besplatnu struju“ kao naknadu za izgubljeno vodno dobro. Spor je trajao preko tri godine na štetu zadruge Vuksan. Centrala u Švici je u nekoliko poratnih godina proizvodila dovoljnu količinu struje. No, industrija u Otočcu je jačala a potrebe su bile sve veće. 1946. g. kilometarskim dalekovodom je dovedena struja do otočke ciglane 1952.g. struja je dovedena do DIP-a Otočca, a 1953.g. priključena je i Kožara Otočac. Kako je kapacitet centrale u Švici s vremenom postao ograničavajući faktor gospodarskom razvoju, rodila se ideja da joj se kapacitet poveća. Pripreme za rekonstrukciju su počele još 1949. g. Naime, nakon rata bilo je dosta elektrana koje su ostale van funkcije. Jedna od njih je bila termoelektrana u Puli, bila je to rezervna elektrana ratne mornarice. Iz pulske termoelektrane su 1950. g. skinuta dva generatora od po 250 KVH, svaki
[attach=2] [attach=3]
[attach=4] [attach=5]

1951. g. doveden u Švicu. 1952. g. pristupilo se radovima na centrali. Za potrebe centrale uređen je dovodni betonski kanal koji je od 1,19 povećao dotok vode 5m3/sek. Isto tako je uređen odvodni kanal. Tlocrtno je zgrada centrale ostala ista, s tim što je skinut krov i betonska deka. Rekonstrukcija unutrašnjosti je bila potopuna. Generatori su smješteni u prizemlju zgrade, a niskonaponske razvodne ploče, transformatori i i rastavljači na katu. Obnovljena je centrala puštena u rad u kasu jesen 1954. g. Kapacitet joj je povećan za 4,5 puta u odnosu na staru centralu. Na montaži centrale radili su;J oso Šimunić, Rudolf Žubrinić, Ivan Žubrinić i Filip Crnić. Nakon puštanja u rad ostali su raditi kao vođe smjene. Centrala u Švici imala je izuzetnu nisku struju u odnosu na druge proizvođače. Struja se prodavala po 8 din za kWh, za domaćinstvo (tim se stimulirala veća potrošnja u domačinstvima) dok je ostalim potrošačima prodavana po 22-30 din za kWh. I pored ovog, kapacitet hidrocentrale ostao je neiskorišten pa je iste godine sagrađen 10 kW dalekovod Otočac-Tonković vrilo (duž-14 km) zbog napajanja želježničke punpne stanice (tzv.mašinhauza) na samom izvoru. Tom prilikom je jedan dobar dio Vrila dobio struju u domoračinstva. Potrošnja struje je rasla svake godine. Od 1961. g. u ljetnim mj. se osjećalo pomanjkanje i centrala u Švici nije mogla podnijeti vršno opterečenje. Tada bi radila sa sniženim naponom.

[attach=8]

Da bi se dobila kvalitetna struja, Otočac je već 1959. g povezan 35 Kw vodovodom preko Senja s Vinodolom. Tim je polako Švička centrala počela gubiti svoj značaj. Konačno 31. prosinca 1961. g. centrala u Švici zatvorena, a Električna poduzeča Otočac likvidirano. No nije Švicu likvidacijom centrale stigla nesreća. Mnogo veće je uslijedila realizacijom plana gradnja HE SENJ. Tunelom spojena Lika s Gackom je odvedena u Gusić polje, odatle na turbine u Sv. Juraj. Uništen je sjeverni krak Gacke bez vode je ostala Švica, nestao je slap, nestale su mlinice, pilane, stupe i koševi. Vlasnici mlinica i pilana od države naknadu. No, sudovi su presudivali su u koris države. Učinjen je bezobzirni ekocid i kulturocid. Švica je platila danak novom komunističkom režimu zbog elektrifikacije. Mnogo je dala, ništa dobila. Pretvorena je u besperspektivno otužno selo. Sve je propalo, ljudi su se počeli iseljavati, odlaziti na posao u druge krajeve, a Skela je ostala kao tužni spomenik ljudskoj gluposti ne promišljenosti. Da besmisao bude veći, Švica je jedna od rijetkih sela u Gackoj koje ni danas nema javnu rasvjetu, a bilo je prvo koje ju je imalo. Ako je to i kazna-previsoka je.

  [attach=6]  [attach=7]

Izvori i literature:
1. Spomenica opće pučke škole u Švici
2. Narodne novine, Zagreb 1918, br. 138
3. Fantoni, Raimnod: kratki opis osnove za iskorišćenje vodne snage Gacke i Like, Lički kalendar, Zagreb 1934.
4. Marković, Prpić, Plic i Bussato: Razvoj elektrifikacije Hrvatske, I.Dio, Zagreb 1984.
5. Elktrifikacija Like-Monologija

Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Veljača 11, 2013, 16:54:32
Švički most




Bio si nekad ponos i dika
Švice i njenih prolaznika.
Bio si nijemi svjedok prošlosti slavne
povijesti ne tako davne.

Kada bi znao pričati
tisuće priča o ljubavi mogao bi ispričati,
jer svodovi tvoji kameni
skrivali su tragove prvih ljubavi.

Bio si srce Švice,
a tvojim venama tekla je Gacka
ona ti je duša bila
dok se nije tiho ugasila.

Osušilo se korito, obraslo u grmlje
srce ti je slomljeno ostalo bez duše
a svodovi tvoji kameni sada se ruše.

Boli li te to?
Zapita li se itko kada…
A bio si srce Švice nekada.
Naslov: Odg: Švica
Autor: Mile - Travanj 15, 2013, 19:37:22
Slike prekrasnih slapova nekada, nadamo se da će se ponovo čuti huk vode, ali ne samo za vrijeme remonta, nego da će Gacka za stalno poteći svojim starim tokom i ponovo oživjeti stare uspomene.

[blink]Klikni na slike i povećaj[/blink][/b]

[attach=1] [attach=2]
[attach=3] [attach=5] [attach=4]
[attach=6] [attach=7]
[attach=8] [attach=9]


Klikom na link ispod pogledajte Švičke slapove iz 1932.godine

Švički slapovi 1932. godine! (http://www.youtube.com/watch?v=5iT6gOBuNfg#)
Naslov: Odg: Švica
Autor: Draža - Travanj 15, 2013, 20:46:51
Pa ti Mile ne presušeni izvor,a ovo što si stavi je jako lijepo,onaj tko ovo vidi s radošću se sjeti slapova i njezinih šumova. ;super ;super
Naslov: Odg: Švica
Autor: Mile - Rujan 26, 2019, 13:33:23
I opet je potekla Gacka svojim starim tokom kud je stoljecima tekla, ali samo na par dana, a nama ostaje da vidimo dali ce je nasi politicari vratiti kako su i obecavali....

Klik na link ispod

https://youtu.be/XhqWWKk2BlQ

[attach=1]   [attach=2]

[attach=3]   [attach=4]

[attach=5]   [attach=6]

[attach=7]   [attach=8]

[attach=9]   [attach=10]