Nasa - Lika Forum

Lika => Poznati Ličani => Autor teme: Sanja - Kolovoz 26, 2007, 13:25:35

Naslov: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Sanja - Kolovoz 26, 2007, 13:25:35
Životopis
(http://tbn0.google.com/images?q=tbn:1qDwCCr4tJ65zM:http://www.teslamap.com/images/guide/nikolatesla.jpg)
Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospića, u srpskoj obitelji. Otac mu je bio pravoslavni svećenik. Nikola je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa *poruka i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. izučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatičkih generatora visokog napona.
Bio je nominiran za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
Povodom obljetnice stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za gustoću magnetskog toka je nazvana Tesla (T).


Zanimljivosti

Nalazi se na popisu 100 Greatest Americans Discovery Chanella.
Dobio među prvih osam Zvijezdu slavnih Hrvata u Hrvatskoj ulici slavnih na šetalištu Slatina u Opatiji 14. ožujka 2006. godine (zajedno s Miroslavom Radmanom, Dragutinom Tadijanovićem, Miroslavom Krležom, Draženom Petrovićem, Janicom Kostelić, Krešimirom Ćosićem, Oliverom Dragojevićem)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Listopad 22, 2007, 03:26:01
Stjepan Tomičić alias Alfons Dalma
novinar

(http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.data.image.d/d042352a.jps)
© Copyright by Die Presse/Harald Hofmeister

 * 26. 5. 1919 Otoča c- † 28. 7. 1999 Beč (Austrija)  novinar

Vec sa 17 godina je isal u Zagreb i radil je kej slobodni novinar za katolicki list "Hrvatska straza". Za taj list je uostalom bil dopisnik iz Pariza. 1939 minja poslodavca i ide kod drugog katolickog lista "Hrvatski Glas". Nakon upostave NDH i zabrane tog lista Tomičić prelazi u novinsku agenciju "Croatia". A od 1941 - 1943 je radil za novine NDH.
1945 probil se do Beč-a i kasnije u Salzburg, kadi uon minja jime i prezime u Alfons Dalma.

1945 počimlje nuovu karijeru kod "Salzburger Nachrichten" kadi je do 1954 urednik. Od 1954 do 1967 je glavni ureknik Minhenskog lista " Münchner Merkur". Dok ga 1967 ne pozove gosp. Bacher glavni intendant austrijske drzavne televizije za glavnog urednika ORF-a (Radio i televizija)! A od 1974 do 1986 je bil dopisnik iz Rima za ORF.
 Uostalom je i 1982 postal i profesor.

Nagrade:

1968 Karl-Renner Preis

Odlike:
Republika Italija " Grande Ufficiale"
Francuska "Chevalier de la Legion L`honneur" (Vitez francuske pocasne legije"
Republika Austrija "Goldenes Verdienstkreuz" (zlatni kriz zasluge)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Listopad 26, 2007, 00:46:50
Franjo Brozinčević (1874.-1933.)

Napustivši rodno Brinje, otišao je u Švicarsku trbuhom za kruhom. Tamo je ubrzo pokrenuo vlastitu tvornicu, a proizvodio je - automobile! Njegova vozila postala su ponos Švicarske automobilske industrije. Franjina tvornica nosila je ime "Franz Brozincevic Wetzikon", prema njegovu imenu i imenu mjesta u kojem je tvrtka bila smještena. Pod trigramom "FBW" proizvedeno je točno 6685 vozila različitih namjena. Neka od njih svojim dizajnom i funkcionalnošću su prilično revolucionarna za te godine a najznačajniji njegov doprinos auto-industriji je kardanski prijenos. Njegov najmlađi sin Paul, prodao je tvornicu 1978. godine, a vlasnici "FBW-a" su osnovali "FBW club" u počast iznimnom Brinjaku i njegovim vozilima. Klub je kupio zemljište od 1600m2 i na njemu sagradio dvoranu u koju su smjestili razna vozila, agregate i arhivsku građu.Muzej se nalazi u Wetzikonu, Zurhestrasse 95, blizu nekadašnje tvornice. Gradnja muzeja stajala je oko 500.000 CHF.

kopirano s Wikipedije

evo i link http://www.fbw.ch/
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Listopad 26, 2007, 00:47:49
Evo dobil sam sliku od jednuog original Brozinčevića ;)

FBW AM 40 iz 1940 godine

(http://img524.imageshack.us/img524/7103/fbwbo2.gif) (http://imageshack.us)

Til bi se zafalit Albert-u Gysin-u iz Neuhausen-a na sliki i dopustenju da je mogu stavit na vu stranicu. Taj vuojni kamijuon stoji danas u muzeju!  I rekal je da mu se svida taj kamijuon, al da samo nemore prezime kako treba izgovorit   

Pravi lički kamijuon i jos se drzi i vozi!

(http://img141.imageshack.us/img141/7386/milfzfbwtypxob8.jpg) (http://imageshack.us)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Listopad 26, 2007, 00:48:18
Jedan diel tie bivse firme i danas nosi njegovo jime FRANZ (FRANJO)

(http://img149.imageshack.us/img149/4320/logofranzkl6.gif) (http://imageshack.us)

osnovana 1913 godine danas prodaje po cieloj Svicarskog aute vecinom marke Peugeot.


 240 zaposlenini u preko 26 autokuca.


Godisnje promet:
oko  CHF 150 Mio. ili EUR 100 Mio.

www.franz.ch
Naslov: Ivan Krznarić
Autor: Lipice - Studeni 03, 2007, 01:56:24
Ivan Krznarić

(http://img233.imageshack.us/img233/9250/krznaricrv5.jpg) (http://imageshack.us)
(http://img212.imageshack.us/img212/9343/krznaric2cx5.jpg) (http://imageshack.us)

Rođen: Jezerane , 21. srpnja 1891 / Umrl: Zagreb, 8. listopada 1964

više na:

http://www.hnd.hr/novinar/Novinar07_02/Novinar0207.pdf
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Studeni 14, 2007, 01:18:34
Ferdinand Kovačević (1838-1913)

(https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQ_fC8WL4vYFFzraEABl7juC76cbOwCQSWGK-bv9KJvuu0LCu8B)
 

Pionir hrvatske telegrafije Ličanin Ferdinand Kovačević 12. veljače 1876. patentirao je pronalazak tzv. Dupleks veze koja je omogućila da se Morzeovi znakovi istodobno odašilju jednim vodom u suprotnim smjerovima. Patentna isprava, izdana u Beču pod brojem 4353, smatra se prvom u povijesti hrvatskog izumiteljstva.....


....Pionir hrvatske telegrafije. Godine 1869. imenovan je podgrađovođom telegrafa u Telegrafskom inspektoratu Hrvatske i Slavonije u Zagrebu, a od 1872. nalazi se na mjestu tajnika novoosnovane Telegrafske direkcije za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu. U patentnom uredu u Beču patentirao je 1876. novi postupak dupleks veza, a sličnu je patentnu ispravu dobio i od ministarstva u Budimpešti. Godine 1892. u Zagrebu je objavio knjigu Elektro magnetični brzojav - osobitim obzirom na poštansko-brzojavne odpravnike
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Mile - Prosinac 08, 2007, 19:05:40
Učitelj, rodio se 14.09.1863 u Prozoru kod Otočca
Učiteljsku školu završio je u Petrinji.Služio u Jamarici
Pisao je u >>Preporodu<<, >>Smilju<<, >>Lovoru<<, kao omladinski pisac.

Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Siječanj 18, 2008, 12:21:24
Pa bi ga vim putiem (preko interneta) til zamolit da se i oun prikljuci za jednog deckića iz njegove zupanije! I da bude prisutan na koncertu u Otoscu jer ipak je to njegov resor.

Mislim na http://nasa-lika.com/index.php?option=com_content&task=view&id=859&Itemid=1 (Svaka ti cast Admine!!!)

Zato gospodine ministre Milinkoviću dodite i Vi (i vas kolega ministar Primorac će doć) i pomozite djetetu! Hvala Vam!
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Tomislav - Veljača 08, 2008, 20:44:21
Andrija Štampar


[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/andrija%20stampar.jpg)[/float][Hrvatski liječnik Andrija Štampar rođen je 1. rujna 1888. godine u selu Drenovac u blizini Slavonskog Broda u obitelji Ambroza i Katarine Štampar, porijeklom iz Like (Čanka). Nakon školovanja u Vinkovcima odlazi u Beč gdje diplomira medicinu. Za života je obavljao mnoge dužnosti i aktivno zagovarao socijalnu medicinu te posvećivanje medicinskim potrebama malih ljudi. Ideja vodilja uvijek mu je bila da zdravstveni radnici ponajprije moraju djelovati na zdravstveno rizične skupine. Zalagao se za široko zdravstveno prosvijećivanje ljudi smatrajući kako se na taj način uspješno mogu suzbiti pojave mnogih bolesti. Njegova definicija zdravlja - da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i danas je uvažavana.

U skladu sa svojim svjetonazorom kako svi trebaju biti upućeni u osnove zdravstvene preventive odražvao je tečajeve higijene odabranim seljacima koji su se poslije vraćali u svoja sela i prenosili stečeno znanje svojim suseljanima. Njegov trud je zamijećen pa tako 1919. godine u Kraljevini SHS pri Ministarstvu zdravstva vodi Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu. Dok je obnašao ovu dužnost osnovao je 250 zdravstvenih ustanova, 6 epidemioloških zavoda, desetke stanica za prevenciju malarije, ambulanti za venerične bolesti, dispanzera za tuberkulozu i školskih poliklinika. Također je utemeljio Centralni higijenski zavod u Beogradu, Institut za malariju u Trogiru i Institut za tropske bolesti u Skopju. Ni to nije sve - dok je bio na mjestu voditelja navdenog odjeljenja održao je 7000 predavanja o narodnom zdravlju koje je odlušalo 1.200.000 ljudi. Godine 1927. s skupinom zdravstvenih radnika osniva Školu narodnog zdravlja u Zagrebu. Njezinim direktorom postati će 1945. godine. Iste godine postaje profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te rektor zagrebačkog Sveučilišta. Naredne godine (1946.) postaje član Odbora za osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Godinu dana kasnije postaje članom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas: HAZU), a ubrzo i njen predsjednik. Na tu funkciju izbaran je u tri navrata: 1951., 1954. i 1957. godine. Prvim predsjednikom Svjetske zdravstvene organizacije postaje 1948., a što je svojevrsno priznanje njegovom osobitom zalaganju za utemeljenje ove organizacije. Nekoliko godina kasnije (1952.) ponovno je izabran za dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Tri godine kasnije (1955.) na 7. zasjednjanju Svjetske zdravstvene organizacije dobiva medalju i nagradu zaklade Leonarda Bernarda, najveće međunarodno priznanje za zasluge u socijalnoj medicini. Unatoč godinama Andrija Štampar ne posustaje pa tako 1958. godine sudjeluje u razgovorima za utemeljenje Europskog udruženja škola narodnog zdravlja (ASPHER). Zahvaljujući njemu prvi sastanak ove organizacije održan je upravu u Zagrebu. Kao priznanje njegovu radu medalja koju ova organizacija dodjeljuje svake druge godine za zasluge u javnom zdravstvu nosi upravo ime Andrije Štampara.

Osim u Hrvatskoj Andrija Štampar doprinosio je narodnom zdravlju i diljem svijeta. Tako je kao stručnjak Lige naroda boravio u Sjedinjenim Državama i Kanadi, dok je u Kini pomagao suzbijanje epidemije zaraznih bolesti. U Kini je također sudjelovao u postavljanju temelja javnog zdravstva. Kao medicinski uglednik držao je mnoga predavanja u poznatim svjetskim središtima: Berlinu, Münchenu, Varšavi, Pragu, Budimpešti, Sofiji, Ateni i Istanbulu. U svojim govorima prvi je spomenuo liječničke pogreške što u zdravstvenim krugovima nije bilo baš najbolje primljeno. Iako nikada nije bio politički aktivan gotovo u pravilo bio je nepodoban za svaki novonastali režim. U Kraljevini Jugoslaviji kralj Aleksandar prisilno ga je umirovio nakon što je odbio mjesto ministra unutarnjih poslova, a u vrijeme 2. svjetskog rata bio je u zatvoru u Grazu. Miroslav Krleža govoreći o slobodnim zidarima jednom prilikom apostrofirao je Andriju Štampara: Prije rata svugdje ih je bilo, u policiji, umjetničkim i kulturnim vrhovima, među biznismenima, vojnicima, svećenicima... Za rata ih je Pavelić jednim djelom pohapsio, odležali su nekoliko mjeseci. Poslije su ispali heroji, pa su i JAZU, tako reći na juriš, na čelu s Andrijom Štamparom osvojili.

Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Tomislav - Veljača 08, 2008, 21:18:48
NIKOLA TESLA

Najslavnij Ličan, genija iz naše Like koji svakako zaslužuje da ga spomenemo jer je čovjek koji je osvjetlio svijet:

[attachimg=1]
NIKOLA TESLA (Smiljan kraj Gospića10. srpnja 1856. - New York 7. siječnja 1943.)
Znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radio-tehnike, te je otkrio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja.
Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospića.Nikola je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.
U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa *poruka i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost daljinskog upravljanja brodom elektromagnetskim valovima. U 1934. izučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatičkih generatora visokog napona.
Bio je nominiran za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
Povodom obljetnice stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za gustoću magnetskog toka je nazvana Tesla (T).
Nalazi se na popisu 100 Greatest Americans Discovery Chanella
1983. Američka pošta izdaje marku s Teslinim likom
1984. U Sacramentu formiran hard-rock band "Tesla"
1997. U posebnom izdanju magazina Life uvršten na 57. mjesto popisa 100 najutjecajnijih ljudi u posljednjih 1000 godina
2005. Izabran među 100 najzaslužnijih Amerikanaca u okviru javnog glasanja u organizaciji američke televizije Discovery.

Tesla je jedan od samo 14 svjetskih znanstvenika po kojima je nazvana fizikalna jedinica u međunarodnom sustavu. Osim njega, ta rijetka čast pripala je još Newtonu, Pascalu, Ohmu, Coulombu, Volti, Jouleu, Amperu, Faradayu, Wattu, Weberu, Henryju, Kelvinu i Hertzu. Tesla je mjerna jedinica za elektromagnetsko polje, a oznaka je T. U tom elitnom društvu Tesla je najmlađi (rođen 1856.), a najstariji je Pascal (rođen 1623.).

Tesla je među svjetskim zaslužnicima po kojima su astronomi nazvali brda i kratere (promjera 43 km) na Mjesecu. U ovom se slučaju našao u društvu jednoga drugoga hrvatskog velikana - Ruđera Boškovića, ali i, primjerice, Isaaca Newtona, Alberta Einsteina i Julija Cezara. U SAD postoji grad Tesla, u Kanadi jezero Tesla, a i jedan asteroid nosi po njemu ime.

Objavio je radove iz fizike u kojima je iznosio originalne ideje koje su se kasnije ostvarile. U čast stogodišnjice Teslina rođenja Međunarodna elektrokomisija nazvala je njegovim imenom jedinicu elektromagnetske indukcije Tesla (znak - T).

U Češkoj jedna tvornica žarulja nosi njegovo ime, dok u Hrvatskoj postoji tvrtka Nikola Tesla - Ericsson koja se prvenstveno bavi telefonijom, no u mnogim drugim zemljama poput SAD, V.Britanije, Rusije, Njemačke postoje tvrtke koje nose njegovo ime.

Bio je inspiracija i Konstantinu Koukias za skladanje opere Tesla
[/i]
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Ivka - Veljača 12, 2008, 22:41:20
Evo jos malo o "nasem ministru":

Dr.Darko Milinovic ozenjen je Blazenkom (rodj.Novacic)
Otac dviju kceri i sina


Obrazovanje:
2002. Ocekuje obranu magistarskog rada
1996. Polozio specijalisticki ispit iz Ginekologije i opstetricije
1987. Zavrsio Medicinski fakultet u Zagrebu


Profesionalna karijera
2002. Izabran za ravnatelja Opce bolnice u Gospicu
2000. Voditelj Odjela za ginekoloske bolesti i porodnistvo
1998-2002. Ravnatelj Opce bolnice Gospic


Politicka karijera
2000-2002. Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Gospic
1998-2002. Clan Poglavarstva Grada Gospica
2002. Izabran za Predsjednika Zupanijskog odbora HDZ-a Licko-Senjske
2002. Dozupan Licko-Senjske zupanije
2003. Izabran za clana Predsjednistva HDZ-a


Strani jezici
Engleski


Hobi
skijanje, mali nogomet, glazba

Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Ivka - Veljača 13, 2008, 09:56:11
Nikica Valentic rodjen je u Gospicu 24.studenog 1950 godine.
(http://tbn2.google.com/images?q=tbn:qF5SKG6mna8IfM:http://www.sabor.hr/fgs.axd%3Fid%3D9847)
Na Pravnom fakultetu Sveucilista u Zagrebu diplomirao je 1974 godine.
Specijalist je za investicijske Ugovore, statusno trgovacko pravo, poreze i poslove s nekretninama. Od 1990 godine, pa sve do preuzimanja premijerskih duznosti, bio je Generalni direktor INA-industrija nafte d.d. (najveceg hrvatskog proizvodjaca naftnih derivata).

Od 03.travnja 1993 pa do 07.studenog 1995. obnasao je duznost hrvatskog premijera. Za Valenticeva mandata Hrvatska je zaustavila inflaciju, stabilizirala tecaj domace valute te potom dana 30.svibnja 1994 godine uvela valutu, kunu.
Naslov: Vale Vouk
Autor: velebitska-plava - Veljača 25, 2008, 17:28:28
Vale Vouk (Gospić, 21. veljače 1886. - Zagreb, 27. studenog 1962.), hrvatski botaničar slovenskog porijekla.
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/73/Vale_Vouk_1953.jpg)
Potječe iz obitelji farmaceuta, porijeklom iz Slovenije. Njegov rođak Valentin Vouk, otvorio je prvu ljekarnu u Lici 1865. godine.

Maturirao je na gospićkoj gimnaziji 1909. godine, a diplomirao je i doktorirao u Beču. Od 1913. do 1956. uz kraći prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je profesor anatomije i fiziologije na Sveučilištu u Zagrebu te upravitelj Botaničkog zavoda i vrta. Pridonio je osnivanju Oceanografskog instituta u Splitu 1930., obnovi Instituta za biologiju mora u Rovinju i Dubrovniku te je organizirao arboretum u Trstenu
Naslov: Mladen Kauzlarić
Autor: velebitska-plava - Veljača 25, 2008, 17:35:14
Mladen Kauzlarić (Gospić, 10. siječnja 1896. – Zagreb, 6. rujna 1971.), hrvatski arhitekt.

[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/Mladen_Kauzlari_.jpg)[/float]1906. u Zagrebu pohađa I. realnu gimnaziju. Nakon što prekida školovanje u gimnaziji 1911. upisuje se u Građevnu stručnu školu pri tadašnjoj Obrtnoj školi. Nakon završene Građevne škole zbog rata ne može nastaviti školovanje te se zapošljava od 1917. do 1921. u građevnom poduzeću „Payer i Riszner“, gdje kao građevni tehničar vodi nadzor nad gradnjama. Godine 1921. na preporuku Juraja Denzlera zapošljava se u atelijeru arhitekta Huge Ehrlicha. U Ehrlichovom atelijeru radi do 1931. U to vrijeme ostvariti će i uspješnu suradnju s arhitektima Jurajom Denzlerom i Stjepanom Gombošem. Istovremeno Kauzlarić se 1926. upisuje na Arhitektonski odjel Drage Iblera pri Likovnoj akademiji. Godine 1927. polaže stručni ispit i dobiva titulu ovlaštenog graditelja a po svršetku Iblerovog tečaja stekao je i zvanje akademskog arhitekta. Godine 1940. zapošljava se na tadašnjem Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Mladen Kauzlarić umire u Zagrebu 6. rujna 1971. godine u sedamdeset i šestoj godini života.

Nakon 2. svjetskog rata Mladen Kauzlarić imenovan je na Tehničkom fakultetu za predstojnika Kabineta za prostorno i tehničko crtanje (1946.- 1948.) a potom za predstojnika Kabineta za projektiranje zgrada i interieura (1948. – 1952.). U isto vrijeme član je stručnog savjeta Arhitektonskog projektnog zavoda, a od 1950. dopisni je član JAZU- Odjela za likovnu umjetnost i muziku. Godine 1955. doktorirao je a od 1958. u nekoliko je navrata predstojnik Zavoda za projektiranje društvenih građevina. Redovnim članom Odjela za likovne umjetnosti JAZU imenovan je 1962. Godine 1965. dodjeljena mu je nagrada za životno djelo „Vladimir Nazor“, a godinu poslije odlazi u mirovinu.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: velebitska-plava - Veljača 28, 2008, 20:56:33
Vid Balenović – rođen u Kruščici kraj Klanca 1883.-1970.

(http://www.licke-novine.hr/vrime/12_2012/BAlenovic_vid.jpg)

Pohađao školu u Klancu. Završio filozofski fakultet. Bavio se između ostalog i pitanjima etnologije. Napisao udžbenik Etnologija za više razrede srednjih i sličnih škola 1940
Naslov: Mihovil Pećina
Autor: velebitska-plava - Veljača 28, 2008, 20:58:20
Mihovil Pećina – rođen 1888.g. u Klancu. Pohađao školu u Klancu. Završio šumarski fakultet u Grazu. Bavio se upravljanjem, održavanjem šuma posebne namjene i radio u državnim institucijama na zaštiti i šumarstvu kao privredni i državni dužnosnik. Umro u Zagrebu 1976. g
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: velebitska-plava - Veljača 28, 2008, 21:00:54
David Starčević rođen 1840. u Velikom Žitniku. Pohađao školu u Klancu. Bio pravnik, advokat i političar. Umro u Jaski 1908.g.

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/David_Star%C4%8Devi%C4%87.jpg/220px-David_Star%C4%8Devi%C4%87.jpg)
Naslov: Marko Došen
Autor: velebitska-plava - Ožujak 15, 2008, 22:50:08
Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar

Završio je pučku školu u Lici i jedan razred gimnazije u Bjelovaru. Počeo se baviti trgovinom, ali 1890. odlazi u Rusiju i otvara knjižnicu u Sankt Petersburgu. U suradnji s ruskim povjesničarom M. Filipovim izdaje knjigu "Hrvati i njihova borba s Austrijom". Vratio se u Gospić 1893., a godinu poslije osnovao je tjednik "Hrvat", koji je uređivao deset godina. Zastupnik je Starčevićeve stranke prava u Hrvatskom saboru od 1913. do 1918. Poslije 1918. član je HRSS-a. Izabran je za zastupnika na izborima 1920., 1923. i 1925. Nakon sporazuma Pašić - Radić 1925. prekida suradnju sa Stjepanom Radićem. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature pristupa ustaškom pokretu. Jedan je od organizatora Velebitskog ustanka 1932. Prije izvođenja akcije odlazi u emigraciju i pridružuje se Anti Paveliću u Italiji. Nakon proglašenja NDH-a vratio se u Hrvatsku i postao predsjednikom Hrvatskog državnog sabora. Usprkos poodmakloj dobi i teškoj bolesti predvodi skupinu saborskih zastupnika, koja je 30. studenog 1942. predala Anti Paveliću poduži memorandum, koji sadrži ozbiljnu kritiku vanjske i unutarnje politike NDH. U memorandumu se kritiziraju Rimski ugovori i demografsko uništenje hrvatskog naroda u Dalmaciji, zahtijeva se rješenje pitanja Dalmacije i Hrvatskog primorja, upozorava se na korupciju i nestručnost u upravi, na nezakonite postupke u logorima i opći osjećaj pravne nesigurnosti. Zahtijeva se reorganizacija i novi saziv Sabora, poboljšanje stanja u upravi i vojsci, puštanje iz logora svih koji su tamo neopravdano zatočeni i zatvaranje samo na temelju redovnog sudskog postupka. Reakcija je brzo uslijedila, u prosincu, Sabor je raspušten, ali je Marko Došen i dalje ostao na čelu njegova Predsjedništva. Godine 1944. imenovan je vitezom. Umro je u rujnu 1944. u 85 godini života.

Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: jodevcic - Ožujak 16, 2008, 09:30:43
Slavko Degoricija (Kompolje kod Otočca, 18. travnja 1931. ) učitelj, profesor povijesti, hrvatski političar.
(http://i32.tinypic.com/jqoqde.jpg)
Rođen je kao četvrto dijete u obitelji Jure Degoricije i Marije Fajdetić. Nakon pučke škole u Kompolju i niže realne gimnazije u Otočcu, odmah nakon mature 1947. godine u rujnu iste godine položio je "Časnu zakletvu za državnu službu FNRJ" i imenovan privremenim učiteljem pripravnikom u Dugom Dolu. Tijekom slijedećih godina učiteljski posao obavljao je u Narodnim školama u Rudopolju, Babinom Potoku Gornjem i Kompolju. Nastavio je školovanje u Učiteljskoj školi u Gospiću, a diplomirao je na Učiteljskoj školi u Rijeci 25. lipnja 1952. godine. Redovni vojni rok u JNA odslužio je u Makedoniji, gdje je završio "Školu rezervnih pješadijskih oficira" i stekao čin rezervnog potporučnika. U listopadu 1953. godine mobiliziran je u rezervni sastav JNA i upućen na talijansku granicu tijekom "Tršćanske krize".

U prosincu 1953. godine primljen je u državnu službu kao pripravnik za zvanje učitelja Narodne šestogodišnje škole u Srpskom Selištu, a stručni ispit za zvanje učitelja položio je u svibnju 1955. u Zagrebu i promoviran u zvanje učitelja III vrste u Narodnoj šestogodišnjoj školi u Osekovu. Od kolovoza 1956. do kolovoza 1957. je državni službenik općine Ivanić Grad i ravnatelj u Narodnoj osmogodišnjoj školi Ivanić Kloštar.

U Kotarskom komitetu u Kutini vršio je dužnost sekretara Komisije za povijest radničkog pokreta i KPJ, sakupljajući povijesnu građu na temelju koje je uredio i izdao knjigu "Fragmenti NOB-a u Moslavini". Godine 1960. imenovan je direktorom "Muzeja i arhiva narodne revolucije u Kutini", koji se otvorio u adaptiranom dvorcu Erdödy u centru Kutine, a 1963. godine preimenovan je u "Muzej Moslavine". Uz redovan posao, upisao je studij povijesti na Filozoskom fakultetu Zagrebu i 1970. stekao titulu profesora povijesti. Pisao je sa svojim suradnicima za časopis Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Arheološki pogled, Vjesnik, Moslavački list i Jedinstvo. Godine 1962. stekao je status počasnog konzervatora Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske, a od prosinca 1970. godine do veljače 1972. godine bio je zamjenik predsjednika Skupštine općine Kutina. Jedan je od osnivača Matice Hrvatske u Kutini, a zbog sudioništva u Hrvatskom proljeću 1971. godine, politički je proganjan i ostao je bez posla. Godine 1973. dolazi u Zagreb i zapošljava se u Auto moto savezu Hrvatske, u kojem radi do 1986. godine, a nakon toga u Saobraćajnom centru do 1990. godine.

Politička karijera
17. lipnja 1989. godine sudionik je onivačke skupštine HDZ-a u Zagrebu, a na prvom saboru HDZ-a izabran je za predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a.  Kao član predsjedništva HDZ-a i predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a, boravio je u Kanadi, Australiji, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Austriji i Mađarskoj s ciljem upoznavanja hrvatske dijaspore, političara i vlada tih zemalja s agresijom Srbije, Crne Gore i JNA na Republiku Hrvatsku, te prikupljanje raznovrsne pomoći tijekom Domovinskog rata i poslijeratne obnove.

Na prvim parlamentarnim izborima 1990. godine izabran je za zastupnika u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske u Vijeće općina, kojem je bio predsjednik, a istovremeno je bio i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a za sva tri vijeća Sabora. U drugoj Vladi Republike Hrvatske imenovan je zamjenikom ministra unutarnjih poslova. Za vrijeme drugog mandata saziva Sabora (1992. - 1995. godine) ponovno je izabran za zastupnika HDZ-a i predsjednika Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.  Bio je član i voditelj Izaslanstva Republike Hrvatske za pregovore s lokalnim vlastima Srba u Republici Hrvatskoj i prisutnim međunarodnim asocijacijama (UNPROFOR, OUN, ECMM i drugim) s kojima je u tom razdoblju održao pedeset i dva susreta.

Od 1991. do 1994. godine obavljao je i dužnost predsjednika Upravnog odbora Industrije nafte (INA).

Zajedno sa Stjepanom Mesićem i Josipom Manolićem 1994. godine napušta HDZ i osnivaju Hrvatske nezavisne demokrate (HND). Nakon spajanja te stranke s Hrvatskom narodnom strankom (HNS), napušta političku djelatnost i posvećuje se dobrovoljnom radu u udruzi Ličana Vila Velebita u Zagrebu, čiji je bio predsjednik od 2000. - 2005. godine. Nakon prestanka rada u udruzi Vila Velebita započeo je na prikupljanju podataka i građe za knjigu pod radnim nazivom "Je li bilo uzalud?", čije ime završetkom rada na rukopisu mijenja u "Nije bilo uzalud".

Naslov: Milan Mandarić
Autor: Lipice - Svibanj 27, 2008, 04:23:00
Milan Mandarić (* Vrebac, Gospić, 5. rujna 1938.) je poslovni čovjek, multimilijunaš i suvlasnik nogometnog kluba Leicester City.

[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/milan%20mandaric.jpg)[/float]Milan Mandarić rođen je u Vrebcu u Lici. Kasnije seli sa roditeljima u Vojvodinu. Odrastao je u Novom Sadu gdje sa 21 godinu preuzima očevu trgovinu i vrlo uspješno posluje. Dolazi u sukob s vlasti komunističke Jugoslavije i tako odlučuje napustiti zemlju. Većinu vlastništva ostavlja u zemlji i seli u SAD, gdje se zapošljava se u tvrtki koja proizvodi kompjuterske djelove. Kasnije 1971. godine osniva svoju firmu pod imenom Lika Corporation. 1976. Mandarić dobiva američko državljanstvo. Svoju tvrtku kasnije prodaje Tendi Corporation i osniva novu tvrtku, pod imenom Sanmina. Od 1999. do 2006 je vlasnik FC Portsmoutha koji je 2007. godine prodao rusko francuskom milijunašu Alexandre Gaydamak, te kupuje nogometni klub Leicester City.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Plavi - Studeni 13, 2008, 23:07:41
Ovdje je netko stvarno pobrkao lončiće kad je dr.Dado u pitanju;
prvo: datum ne znam, ali pouzdano znam da je rođen 1963.god,
drugo: supruga mu je zaista Blaženka, ali rođena Žarković, a ne, kako je navedeno u postu, Novačić.
Bilo bi dobro kad bi se na više izvora uvjeravalo za takve stvari, pozdrav !
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Čuki - Studeni 14, 2008, 09:52:38
Darko Milinović rođen je 1963. u Gospiću.
Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu
Dužnost dožupana Ličko-senjske županije vrši 2002. 2003.
izabran je za člana predsjedništva HDZ-a.
U razdoblju od 1990.-2003. četiri je puta bio biran u Hrvatski sabor.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Ivka - Studeni 14, 2008, 23:19:05
   U pravu si "plavi", ja sam pobrkala loncice u vezi prezimena.. Desi se  zivio
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Plavi - Studeni 17, 2008, 13:39:03
Ma, nema veze, bitno je da se ispravi potkradena greška.
Ivka kako si ti i tvoja ekipa, planira li se kući za Božić ?
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Josa - Svibanj 09, 2009, 18:46:29
Zabrani Milinovic ljudima da zaraduju za kruh, zabranom pusenja...

Moja baba Milka i did Jura pusili do zadnjeg dana normalno motani duhan, ona 92-on96 godina starosti.
Samo istera kruh ljudima iz ruku. ;ubi; ;ubi; ;ubi;
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Lipice - Srpanj 22, 2009, 01:47:36
Muzej Franje Brozinčevića
[
(http://img208.imageshack.us/img208/3141/foto0242.jpg) (http://img208.imageshack.us/i/foto0242.jpg/)

Počietkuom srpnja sam prolazil prema Wetzikonu i prošal kraj muzeja našeg Brinjaka; Franje Brozinčevića.. i tako sam poslikal izvan da naš narod vidi...kako se to znadu cienit naše ličke ruke svitu a još više lički mozak... mislim da bi bilo dobro da se to još malo više promovira i da možda jedna ulica u Brinju dobije jime po njemu... ča se mene tiče slobodno morete stavit slike na glavnu stranicu..nek`se vidi i nek se zna...

Evo to je sa sjeverne strane slikano iz auta, kad se vozi na glavnoj cesti iz Wetzikona prema Usteru (kanton Zürich)... livo se vidi pre muzejom prikolica za kamijuon sa naslikanim samovozom FBW... a desno bus kaj je preureden u trgovinu...od firme MIGROS (to je jedna firma kej kod nas KONZUM) mislim da nisto slicno jima danas u Letincu posto tamo se zadnja trgovina ugasila.....
Naslov: Miloš Krpan
Autor: Vera - Studeni 05, 2010, 12:20:54
Miloš Krpan

[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/vm-milos_krpan-004.jpg)[/float]27. srpnja 1862. god u selu Lipe kod Gospića rođen je Miloš Krpan, jedan od osnivača radničkog kreta Hrvatske i Slavonije, učitelj i novinar. Realnu gimnaziju završio je u Gospiću a učiteljsku školu u Petrinji gdje dolazi u doticaj s djelima srpskog socijaliste Vase Pelagića. Prvo učiteljsko mjesto putem javnog natječaja dobiva u Duboviku kod Broda gdje ostaje do smrti 23. studenoga 1931. Njegova supruga živjela je u Duboviku sve do 1980. god. Prvih godina učiteljevanja Krpan se osim podučavanjem djece bavio i praktičnim seoskim poslovima, ali i učenjem jezika (njemačkog, engleskog i francuskog) pripremajući se za putovanja koja je kasnije više puta poduzimao. U razdoblju do 1895. Krpan je putovao u Palestinu, SAD, Njemačku, Francusku, Belgiju i Englesku. Putujući Evropom i Amerikom uspostavljao je i osobne veze s istaknutim ličnostima socijalističkog pokreta i istraživačima svjetskog glasa.
    Na svojim putovanjima svijetom, od Azije do Amerike, upoznaje se sa životom radnika tih zemalja i sa mnoštvom istaknutih ličnosti znanosti, kulture i politike od Tesle, Edisona, Pastera, Engelsa do Bebela, Libknehta i Zole. Često hapšen zbog svojih stavova nepoćudnim vlastima i suđen kao 1897. na velikom procesu pri Sudbenom stolu u Zagrebu, Miloš Krpan će čitav svoj život posvetiti borbi radničke klase za bolji život. Jedan je od prvih intelektualaca koji se priključio radničkoj borbi za svoja prava.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Vera - Studeni 07, 2010, 21:46:53
Vladimir Sertić

Roden 1901. - 1983. je bil poznati mikrobiolog. Uon je pronasal i klasificiral vise bakteriofaga (je specifični bakterijski virus koji se umnožava na račun bakterija) uostalom poznatu Fi X 174. Radil je od 1929. do 1940 u Parizu u laboratorijama Felix d'Herelle-a.
Naslov: Jasen Mesić
Autor: Lipice - Siječanj 09, 2011, 15:37:46
Izvor: Wikipedija: http://hr.wikipedia.org/wiki/Jasen_Mesi%C4%87 (http://hr.wikipedia.org/wiki/Jasen_Mesi%C4%87)


Jasen Mesić
ministar kulture
Trenutačno u  službi od
29. prosinca 2010.

(http://arhiva.dalje.com/slike/slike_3/r1/g2009/m04/y200968929762229.jpg)
 
Prethodnik Božo Biškupić
 
Jasen Mesić ( 11. lipnja Zagreb, 1972.), hrvatski političar i aktualni ministar kulture Republike Hrvatske

Rođen je 1972. godine u Zagrebu i najmlađi je kandidat za gradonačelnika grada Zagreba u 2009. godini. Član HDZ-a. Od 2011. ministar kulture.

Obrazovanje:

Diplomirao povijest i arheologiju u Zagrebu, 1996.
Diplomirao na Academia per metodologia e tecnica di archeologia subaquea, Italy, 1999.
Završio Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova RH, 2002.
Završio poslijediplomski studij u Italiji, Siena, Firenze, gdje je magistrirao 2004.
Pohađa postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
 
Privatno
Iz Bjelovara su se doselili njegovi roditelji u Zagreb koji vuku potrijelo iz okolice Brinja. Nije oženjen i nema djece.
Naslov: Odg: Jasen Mesić
Autor: vuksamotnjak - Siječanj 09, 2011, 21:32:37
Mislim da nije uredu da u poznate Ličane svrstavamo osobe koji nisu rođeni u Lici niti su im roditelji rođeni u Lici. Razumijem da je Mesić ličko prezime al vjerujem da će Jasen Mesić prije za sebe reći da je Zagrepčan, ili Stjepan Mesić da je Slavonac nego da su Ličani.
Naslov: Odg: Jasen Mesić
Autor: Lipice - Siječanj 11, 2011, 01:37:29
Izto tako i ja mislim da je u redu - evo dobil sam informaciju da uon sam zna odkud je ... jimaš pravo mu slobodno poslat E-Mail pa će ti reć da je iz Križ Kamenice kraj Brinja. Čovik ni zaboravil svoje korjene. Al nis znal da je uvjet se osićat Ličanom samo rođenjem. Ako si malo pratil domaće a i druge novine vidit ćeš da se dosta porieklom Ličana siti svoji korjena i ako ni tamo rođen tako se osića - bil to Stipe Mesić ili srbski presjednik Tadić. Tako sam puno ljudi i manje poznati upoznal svugdi u svitu i njima je dovoljno da je samo jedna baba Ličanka da bi se i oni tako osićali i zač bi jim branil...

Naslov: Odg: Miloš Krpan
Autor: Lipice - Siječanj 11, 2011, 01:52:13
Dal more ki potvrdit da postojidu Lipice kraj Gospića?
Naslov: Odg: Miloš Krpan
Autor: Vera - Siječanj 11, 2011, 06:34:40
Dal more ki potvrdit da postojidu Lipice kraj Gospića?

Hvala na upozorenju. Malo sam ponovno tražila podatke o Krpanu. Na nekoliko mjesta sam pronašla da je rođen u Lipicama pored Gospića (vjerovatno je prepisivano - kopirano, kao što sam i sama) ali sam ipak pronašla da je rođen u Lipama pored Gospića što je valjda točno.

Miloš Krpan, jedan od radničkih prvoboraca slavonskobrodskog područja i Slavonije, rođen je u seljačkoj obitelji 27. srpnja 1862. godine u selu Lipe kod Gospića u kojem je polazio i nižu realnu gimnaziju. Bistar i znatiželjan dječak vrlo rano se počeo upoznavati s literaturom socijalističkog sadržaja »čitajući pogubna socijalistička i anarhistička djela poznatog Vase Pelagića«. Iz Gospića Krpan 1880. odlazi u Petrinju u učiteljsku školu koju je kao đak uzornog vladanja završio s »prvim redom« 1883. godine. Za vrijeme školovanja dobivao je državnu godišnju stipendiju od 200 forinti jer je bio vrlo slabih materijalnih mogućnosti.
Naslov: Odg: Miloš Krpan
Autor: Lipice - Siječanj 11, 2011, 13:35:55
E uonda će bit tako jer nima Krpana u Lipica al postoji u "blizini " na cesti Brinje - Jezerane, jedno Krpan Selo ....

Al dobro sad znamo da nisu Lipice nego Lipe kraj Gospića

Miloš Krpan iz Lipa kraj Gospića

http://anarhizam.hr/iz-medija/168-daf-objavljuje-qizabrane-spiseq-miloa-krpana-napisane-prije-sto-godina (http://anarhizam.hr/iz-medija/168-daf-objavljuje-qizabrane-spiseq-miloa-krpana-napisane-prije-sto-godina)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: vuksamotnjak - Siječanj 12, 2011, 00:31:23
Luka Marjanović, hrvatski pravnik i etnolog, rođen je 18. 10. 1844. u Zavalju a umro je u Zagrebu 8. 9. 1922. Studij prava završio je u Zagrebu, doktorirao je u Beču 1872. Na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu predavao je od 1872. do 1874. austrijsko građansko pravo.

Nakon osnutka Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I., godine 1874., profesor je kanonskog prava katoličke i grčkoistočne crkve na Pravoslovnom i državoslovnom fakultetu. Četiri je puta bio dekan Fakulteta. Dužnost prorektora obavljao je nakon dužnosti rektora. Bio je zastupnik Krapine u Saboru. Sveučilište napušta 1903. kad je imenovan odjelnim predstojnikom Vlade za pravosuđe.

Vrijedan je i njegov etnografski rad. Sakupio je i objavio Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u Gornjoj Hrvatskoj Krajini i Turskoj Hrvatskoj (1864). a od 1886 do 1888 pjesme muslimanskih pjevača iz Bosne.

(http://forum.nasa-lika.com/index.php?action=dlattach;topic=298.0;attach=5744;image)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Lipanj 03, 2011, 05:10:12
NAŠ SUVREMENIK KARLO MIRTH

[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/mirth_x.jpg)[/float]Pokatkada čovjek u svome skromnom  životu izgubi osječaj za vrijeme u kojem živi, misleći u svojoj  egoističnoj magli samo na sebe,ni ne pomišljaajući  na druge,na svoje suvremenike-uglednike.Opravdanja nema osobito ako se radi  o sugrađaninu,rođenom u svome gradu,bez obziraa koliko dugo živio i izbivao silom usude u svijetu.
Kad se govori o Gackoj i Gačanima ,ta sudbina  tadesila je  većinu u odnosu na osobu Karla Mirtha,Otočanina po rođenju ,a  kozmopita po htjenju i opredjeljenju,uglednika kojim  bi se  dičio svaki narod,kamo  li mali hrvatski,ali ipak…
A tko je Karlo Mirth?Prosječni Otočanin teško da če moći opdgovoriti ,neki su možda čuli za Mirthovu kuću  u Vatrogasnoj ulici,u blizini Srednje škole ili policije  i ništa više.Na to pitanje tko je Karlo Mirth nije ukratko i u kratku tekstu lako odgovoriti.Reći da je  on hrvatski  domoljub koji je svoj narod  ljubio  ratom,reći da je pisac i publicist,iseljenik  iz nužde ,jedan od  braojne hrvatske dijaspore,-mogao  bi  zadovoljiti tek tekst na  spomen  ploči na rodnoj kući koje-nema.
Karlo Mirth je hrvatska dijaspora ,ona ratna ,koja je iz sigurnosnih razloga ,a niti  pristajanja  na nedolazeći  diktatorski sustav  staljinističkog tipa,izabrala život u demokratskome svijetu  sloboda, ni trenutka nezaboravljajući Hrvatsku i svoj narod.Mirth je  napustio  zemlju  1945.g. postavši izbjeglica u logoru Fermo u Italiji.Več za boravka u Italiji,osobno u nezavidnoj poziciji,Mirth  se angažira te na Sveučilištu u Rimu 1946/47,završava novinarstvo,koje će obilježiti njegov čitav život,i počinje objavljivati člankeu Brancaleone-Voce di Italija (Rim),Croatia(Fermo)i Danica(Chicago)Mirth je zarana shvatio da  se iz dijaspore može boriti za interese hrvatskog naroda samo pameću nikakvom romantičarskom nacionalnom retorikom kakve je bilo.Poslijeratni val izbjeglica iz hRvatske ,kojem je pripadaj Mirth ,pripadao je dobrom  dijelu hrvatskoj intelektualnoj i kulturnoj eliti.Moglo bi se kazati  da je tada Hrvatska intelekutualno  desetkovana,ako ne i više.
Več 1947.god.Mirth je u Italiji  izdao bilten“Croatia Press“ koji će obilježiti dobar dio njegova  života i aktivnosti .Cilj mu je bio stvoriti  pouzdan i vjerodostojan izvor  informacija  kako u zemlji ,tako i  u  hrvatskoj emigraciji .
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Lipanj 17, 2011, 21:17:06
TOMO MATIĆ

[float=left](http://www.nasa-lika.com/images/Forum/tomo%20mati.jpg)[/float]Rođen u Otočcu ,22.12. 1818.Završio  gimnaziju ,filozofiju i teologiju u Senju.Osposobljen za gramatikalnog  učitelja 1841.god.,za humanističkog profesora  1843.god.
Prvo namještenje  24 .ožujka  1842.god. za gramatikalne razrede .Unaprijeđen za  humanističkog profesora 1844.-1861.god. premješten na gimnaziju u Vinkovce .Imenovan  direktorom u Senju 3.III. 1868.GOD.Umirovljen  4.X. 1886.Umro 24.v. 1886.god.Direktor u Senju od god.1868.-1884.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Lipanj 27, 2011, 22:23:24


A o  uređivačkoj politici  časopisa  sasvim jasno kaže:“U Croatia Pressu  tražim da imamo  što čvršću podlogu  i dokumentaciju o činjenicama.Oni koji gledaju sa stajališta svojih  romantičarskih želja smatraju  ovakav stav defetističkim“.Iako skromnih početaka Croati Press ,je postigao takav ugled da se s njime nije mogao mjeriti bilo koji hrvatski emigrantski časopis ili novine ,s obzirom  na profesionalni izgled,koncepciju i analitički pristup.Pošto je Mirth bio jedan vlasnik tih novina ,mogao je zadržati  financijsku i izdavačku neovisnost.U Rimu je objavio  deset  brojeva na hrvatskom jeziku.
Kako je sudbina Mirtha  nosila diljem svijeta ,1947.god. je otišao  u Španjolsku.Nastavio je rad na  Croatia Pressu davši mu novi podnaslov i obavljajući sažetke na španjolskome.Do 1952.god. izašlo je  novih 85  brojeva ,a u to vrijeme za časopis počinje  pisati Boban Radica i Ante Ciliga.1952.god.Mirth se selio u Sjedinjene Američke Države ,nastavlja raditi na časopisu ,dijelom mu mijenjajući koncepciju pa postaje bilten  i novinski servis  za časopise na hrvatskom jeziku .Velika promjena se dogodila  i uvođenju dvojezičnosti,prvi dio na engleskome, a drugi na  hrvatskome jeziku.Broj suradnika se povečavao  pa su za Croatia Press  pisali Jere Jereb,Mate Meštrović,Adam Eteroviić, i drugi,pa ovaj časopis postaje  nezaobilazan  izvor informacija o hrvatskoj dijaspori ,hrvatskoj kulturi i stanju u zemlji.Mirth je pomno pratio i izvještavao o političkim suđenjima i prognanima u Hrvatskoj tih godina,o ugnjetovanju i tlačenju katoličkog svečenstva,o progonu kardinala Alojzija Stepinca,o padu Aleksandra Rankovića,o slučaju Andrije Hebranga ,o sudbini i progonima hrvatskih proljećara ,naravno i o kulturnima i jezičnima pitanjima.U časopisu je bilo mjesta ,koji je 1971.god. izlazio samo na engleskome  jeziku ,našao je put do važnih znanstvenh biblioteka  diljem sjeverne Amerike,čak se nalazi na Harvardu i Kolumbiji te Alberta University u Kanadi,što je do bijesa dovodilo jugoslavenske  vlastodršce jer se istina o Hrvatskoj polagano ali stalno širila svijetom.Prestao je izlaziti  1980.g.pošto je Mitrh više nije bio u mogućnosti uređivati dva časopisa,s Jerom Jerebom  bio je od 1960.god. glavniim urednikom časopisa „Journal of Croatian Studies“časopisa Hrvatske Akademije u Americi.
Hrvatska Akademija u Americi (The Croatian Academuy of America) osnovana je 1953.god.s ciljem Unapređenja istraživanja  i proučavanja hrvatske kulture ,kulture i povijesti u sjevernoj Americi.Iako Karlo Mirth  nije njen osnivač ,uređenje akademije časopisa i njegov rad doveo je do njegova izbora  za predsjednika Akademije  1958.god.Upravo te godine Mirth je uložio  silan trud  kako bi pokrenuo kulturno-znanstveni časopis „Journal of Croatian Sudies“,Iako  je Akademija  bila u nezavidnu   financijskom položaju ,a ni broj  njenih članova nije bio velik(17članova),pokrenut je 1960.god..Multidiscipliranost  ovog časopisa ,tekstovi na engleskom jeziku, pridonijeli su interesu  u SAD-u ,osobito  stručnjacima koji su se bavili  srednjom i istočnom Europom.Sukladno tome ,rastao je i broj suradnika u časopisu američke i svjetske sveučilišta  poput Harvarda,Yalea,Columbije,biblioteke Stenforda i Barkleya,zatim u Kanadi zapadnoj Europi i Australiji,u istočnoj Europi poput  Poljske,Čehoslovačke,i Mađarske.Također su časopis primale  i biblioteke u Hrvatskoj,“Journal of Croatian Sudies“postao  je kroz svojih 40 god. Tiskanja najveći hrvatski časopis u Americi,u čem Karlo Mirth  ima najznačajniju ulogu.
Hrvatska Akademija u Americi je odmah podržala Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika  19.travnja  1967.god.u vrijeme Mirthova predsjedavanja.Na dužnosti  predsjednika Mirth je biran  deset puta ,sve do 1968..Po dužnosti mandata  bio je drugi Akademijin  predsjednik ,da bi 1993.god. bio proglašen doživotnim počasnim predsjednikom.Akademija je upravo u Mirthovo vrijeme  ostvarila suradnju s Maticom Hrvatskom i tadašnjom JAZU,kada  se povezuju  intelektualci iseljene  i domovinske Hrvatske ,Inicijativa je potekla od dr.Franje Tuđmana direktora Instituta za  povijest radničkog pokreta,koji se u ljeto 1966.god. susreo  u  Americi s Mirthom ,Jerom Jerebom i Matom Meštrovićem.Tada je dogovorena opsežna suradnja ,ali je Tuđmanovim progonom ta akcija osujećena,da bi Akademija pronašla nove  puteve suradnje s drugim hrvatskima intelektualcima.
Karlo Mirth u gotovo pola stoljeća prognaništva nikada nije zaboravio na svoj rodni Otočac,u kojem mu  je ostala majka  i otac, koje nikada više nije vidio.
„Uvijek očaran  velebitskim stijenama i šumovitim brdima  okružene doline  moga rodnog Otočca,kojim je  protjecala bistra ponornica Gacka da bi ,nakon  što je ponovno uronila u  zemlju ,izbijala iz podmorskih izvora u vruljama ,na morskoj   površini  u podvelebitskom  kanalu Jdrana,i ja sam od rane mladosti ,zaljubljen u tu rijeku ,sudbinski slijedio njen tok.“
Gotovo da nema poredbe koja bi  bolje oslikala njegovu sudbinu i njegov život ,čije bogatstvo  bi bilo dostatno popuniti nekoliko drugih života.Svoje dječačštvo  proveo je  u rodnome gradu  završivši nižu gimnaziju  u Senju  višu,da bi u Zagrebu upisao i završio studij šumarstva .Još u  vrijeme srednjoškolskoga  školovanja  privlačilo ga je novinarstvo  pa zarana piše članke ,objavljujući ih u Ličkoj slozi“,“Hrvatskom Dnevniku“,i „Hrvatskom Narodu“,u „Ličkom Kalendaru“,objavljuje svoj  tekst o Otočkoj  biskupiji ,a odrana se bavi  i fotografiranjem.Da nije Mirtha , povijest fotografije Otočca i okolice bila bi siromašna.Ostale su barem  otisnute fotografije švičkih slapova „kerepljenje“ (transport trupaca )rijekom Gackom   ,ostatak utvrde Fortica ,kupalište Gaj na sjevernome kraku Gacke u Otočcu ,da se ne nabraja dalje.
Karlo Mirth  se tijekom svoga života  permanentno obrazovao  pored svoga temeljnoga obrazovanja za inžinjera šumarstva  obrazovao se u Italiji na Rimskome sveučilištu u novinarstvu ,u Španjlskoj je studirao španjolski  jezik i kulturu,dok je  biblitekarstvo  i informatiku  magistrirao u New Yorku  1962..god. Poznavanje stranih jezika  i stečeno znanje  omogućilo mu je brojne kontakte  u važnijim ličnostima  ne samo hrvatskoga iseljeništva  već i utjecajnih  osoba  širom svijeta ,naravno  sve u cilju neprestanja zalaganja  za domovinu i vlastiti narod..Mirth je, osobito u Americi ,imao brojne  kontakte  s  najuglednijima  hrvatskim intelektualcima u iseljeništvu, ,a korespodenciju  je održavao  i s nizom  važnijih ljudi  iz poitike i života. Prijateljevao je  s kiparom Ivanom Meštrovićem ,pišući o njemu  u dva navrata  na engleskome i španjolskome jeziku ,dopisivao se i s dr.Vladkom Mačekom,družio se  s vrhbosanskim nadbiskupom  u dijaspori  Bogdanom Radicom ,s Vinkom Nikolićem  i nizom drugih  uglednika širom svijeta ,o čemu je ostavio korespodenciju i zapise kao vrijednu  ostavštinu .O političkome  angažmanu Karla Mirtha  treba govoriti s puno  opreza. Ne bi se moglo kazati da je bio političar  klasična tipa ,a emigrantska  stereotipa  koji je koketirao s ustavštvom.On jednostavno  nije bio taj,njega nisu okupljale neefikasne   grube metode  jalove emigrantske  političke borbe,on je pravilno  ocijenio i procijenio da se hrvatskome narodu i domovini može pomoći na drugi način ,na onaj koji će biti učinkovit i prihvatljiv  demokratskome svijetu.Taj svijet  je trebalo najprije upoznati  s Hrvatima i Hrvatskom dati sasvim drugu priču od  one koju je jugoslavenska  i srpska politika  plasirala.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: vuksamotnjak - Kolovoz 02, 2011, 17:01:31
(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_jelena-glisic.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_jelena-glisic.jpg)

Jelena Glišić, Miss Universe Hrvatske 2005. rođena je 27. kolovoza 1986. godine u Karlovcu. Osnovnu školu završila je u Slunju, a poslije rata dolazi u Josipdol. 2002. dolazi u Plaški i tu ostaje pet godina, do odlaska u Zagreb na fakultet. Njena majka Bosiljka i dalje živi u Plaškom, gdje drži dom za umirovljenike.

Manekenstvom se počela baviti sa 16 godina, kada je krenula na tečajeve agencije "Fashion week" u obližnjem Ogulinu. Kod njih je završila prva tri stupnja, nakon čega joj je ta zagrebačka agencija ponudila dvogodišnji ugovor. Tada je počela nositi revije na "Danima mode i ljepote" na Zagrebačkom velesajmu i na tjednu mode "Cro-a-porteu".

Napunivši 18 godina, 2004. pobijedila je na izboru za Mis Universe Karlovačke županije što joj je omogućilo direktan ulazak u finale izbora Mis Universe Hrvatske. Pobijedivši i na tom natjecanju 2005. godine, sudjelovala je na svjetskom izboru u Bangkoku, gdje je bila 17. od 93 natjecateljice.

(http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_548000007679210.jpg) (http://slike.nasa-lika.com/albums/userpics/10562/normal_548000007679210.jpg)
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Ožujak 16, 2012, 10:11:16
Dokument o rođenju i krštenju Nikole Tesle napisan savršeno uravnoteženim krasopisom njegova oca,smiljnskog paroha

[attach=1]

Prvi poznati pismeni kontakt između dva genija-genij elektrotehnike piše geniju likovnog istraživanja u kamenu i metalu,početak njihova prijateljstva

[attach=2]

Zamolba za izumiteljevu prvu putovnicu

[attach=3]

Prateći dokument kojim je Predsjedništvo kraljevske hrvatsko slavonske  dalmatinske zemaljske vlade dostavilo Gospiću Teslinu putovnicu

[attach=4]
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Ožujak 18, 2012, 18:47:20
Obiteljska kuća Karla Mirtha, i za današnje pojmove raskošna, još uvjek stoji u središtu Otočca, uz Gacku, doduše  izubijala gelerima  iz  zadnjeg domovinskog rata, prazna no stoički isčekujući svoju daljnju sudbunu, o toj kući Mirth piše:


Kad sam u rujnu 1990.g.ušao u rodnu kuću u Otočcu bio je to vrhunac jednistvenog događaja u životu koji me je okupio i nosio od onoga časa kada sam ponovno, gotovo nakon pola stoljeća, stupio u Zagrebu na tlo Hrvatske. Posljednji put sam bio u toj kući 13. lipnja 1944., na Antunovo, rođendan moje majke koji smo uvjek svečano slavili. Pola godine prije toga, u siječnju 1944.g. bio sam ranjen u Velikoj Kapeli. Uspješnom operacijom izvađeno mi je tane iz vrata. Čim sam se oporavio, posjetio sam zabrinute roditelje i proveo desetak dana u roditeljskom domu. Monogo je toga prešlo preko Otočca, pa je onih dana izgledalo da je došlo do predaha, iako se ratno okruženje osječalo na svakom koraku. Ono se je poslije  oglasilo bombardiranjem talijanskih zrakoplova 1945.g. Neke su bombe pale oko naše kuće, usmrtivši našu kućnu pomoćnicu Anku i ranivši moju majku, koju sam posljednji put vido u Zagrebu na Rebru, u svibnju 1945.g. u bolnici ispunjenoj ranjenicima. Otac mi je umro 1947.g. Kada Sam živio kao izbjeglica u Rimu, našao sam u kući mnoge drage uspomene, koje je sačuvala moja majka a poslije brižna rodbina, među njima i neke članke koje sam objavio u studentskim danima.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Kiko - Ožujak 21, 2012, 19:35:01
Obiteljska kuća Karla Mirtha, slikano 21.03.2012. 06:25

[attachimg=1]
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Mile - Ožujak 22, 2012, 05:38:28
Neznam, dali tko još stanuje u ovoj kući, mada po izgledu se ne bi reklo. Ali bi bilo lijepo kuću obnovit, e sada dali vlasnik ne može, nije dostupan, neće, nema interesa, ako je tako dali ne bi grad mogao izdvojiti neku svotu novaca da se kuća obnovi, a poslije je koristiti kao recimo što se koristi "Stara bolnica", Zgrada pukovnije", nekadašnji u onom sistemu "Dom JNA".....E, a da bi se to uradilo dolazi do problema nesređenih imovinsko-pravnih odnosa. I tako građevine propadaju, ne daju lijepu sliku gradu, pogotovo "Donji grad", novouređeni prostor bi se mogao koristiti kao stambeni ili bilo u koje druge svrhe, građevine očuvane, a grad bi dobio ljepši imidž. Samo ću napomenuti kako se to ovdje kod nas radi,  recimo kad je zgrada otprilike stara 35-40 godina, općina "naređuje" vlasniku da mora obnoviti vanjski izgled zgrade, da ne bi ružila okolinu. Znam da je kod nas drugačiji sistem, ali ipak bi se trebalo po tom pitanju malo povesti računa.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Vera - Ožujak 22, 2012, 06:46:27
I ovdje si obavezan održaviti zgradu, samo što institucije reagiraju tek kada zgrada postene potencijalna opasnost za život i zdravlje ljudi koji se u njoj ili oko nje kreću.
Što se tiče konkretne zgrade, nisam sigurna kako to ide ali mislim da bi vlasnik mogao se raspitati u Gradu ili županiji, ako je stara zgrada i još recimo ima vrijednost starine (meni izgleda drugačije nego obične stare kuće) možda ima pravo na pomoć države za obnovu - restauraciju. U svakom slučaju netko bi se trebao raspitati o tome.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Rujan 04, 2012, 21:44:14

Trgovac Mate Rukavina (1865-1923),rođen u Trnovcu,sin Bariše Rukavine (1825.-1913.)i Franjice Brkljačić iz Trnovca.U Senju je posjedovao kuću s trgovinom  u blizini  žitnih magazina.Njegova kćer  Mila bila je udana za Jurja Tička(1892.-1992.),  koji je preuzeo trgovinu obitelji pok.Mate Rukavine.


[attachimg=1]
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Mile - Rujan 13, 2014, 09:52:43
[attach=1]U Ličkom Lešću 01.06.1930. rođen je gospodarstvenik ing. Mate Čop, umro je u Zagrebu 6. prosinca 2001. malu maturu završio u Otočcu 1948. i upisuje srednju građevinsku školu u Zagrebu i stječe zvanje građevinskog tehničara. Nakon odsluženja vojnog roka, 1952. zapošljava se u GP Tempo Zagreb na izgradnji vojnih rezervoara u Ramljanima te u Ličkom Osiku na izgradnji tvornice “Marko Orešković” i stambenog naselja. Nakon tri godine prelazi u GP Lika u Gospiću i radi na izgradnji željezničkog čvora u Kinu, 1958. prelazi u GP Vladimir Gortan Zagreb i kao rukovoditelj gradilišta radi na izgradnji pruge Sarajevo-Konjic, te tunela između Trogira i Splita. U GP Industrogradnja prelazi 1962. gdje rukovodi izgradnjom tvornice celuloze u Plaškom. Oženio se 1964. i stekao petero djece.
Direktor Industrogradnje postaje 1966. koja je tada imala 800 zaposlenih. Tvrtka je 1980. imala 12.500 radnika. Čop istovremeno i studira i stječe zvanje građevinskog inženjera. Razvio je poslove u zemlji i inozemstvu (SR Njemačka, Libija, Irak, SSSR) i gradi tvornice u Lici (vapnara u Ličkom Lešću, pilana u Brinju, hotel Zagreb u Karlobagu, te hotel Velebno u Baškim Oštarijama i hotelsko naselje u Dugoj Uvali kod Pule). Primio brojna priznanja i nagrade kao istaknuti gospodarstvenik. Uvijek je imao na umu svoju Liku.
Naslov: Odg: Lički učitelji, pravnici, novinari, profesori, doktori....
Autor: Draža - Siječanj 28, 2017, 20:06:58
ANKA MESIĆ

[attach=1]






Operna pjevacica


Miljenica Ličana


Anka Mesić rodom iz stare hrvatske ličke obitelji Mesić iz Mušaluka.Otac zivot provodi kao umirovljeni pukovnik u Beču,a poznati kao vatreni hrvatski rodoljub.
Anka Mesic je naučila ljubiti svoju hrvatsku Liku i za nju je,kako nam rece ,najveća čast i veselje moći pjevati svojoj braći ličkim Hrvatima.Među najljepše uspomene svoga zivota ubraja Mesić,ono vrijeme kada je zivjela u Ličkom Osiku.


Nekada davno su se održavala zabavne Vesele ličke noći u kojima je nastupila s nekoliko pjesamašto strane a što domaće literature.