« natrag naprijed »
 Str: 12   Dolje

Autor Tema: Školska vremena između 1930. i 1938.g.  (Posjeta: 12608 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Rapain Klanac
« Odgovori #10 : Veljače 13, 2008, 18:44:32 »
Rapain Klanac

U školi osnovanoj 1928.g. dakle desetak godina prije pisanja ovoga izvješća, bila je samo jedna učionica s ukupno 87 đaka, od kojih je bilo 87 posto srpske i 13 posto hrvatske narodnosti. Cjelodnevnu nastavu s iznimkom četvrtka, dan tjednog odbora, izvodio je učitelj Konstantin Ljubanski, dok su vjeronauk besplatno predavali Vukolja Skendžić, pravoslavnim đacima, i Ljubanski Bilježi u opaski da mu se jedan đak s roditeljima odselio ... u Pavliće, Zetska banovina. Broj nepismenih iznosio je tada na tom školskom području 293, što je u srazmjeru s brojem žitelja bilo vrlo mnogo. Osim đaka iz samog Rapain Klanac ovu su školu pohađali i učenici iz sela Žuta Lokva, te zaselaka Goljak, Grabar, Dobrica i Rapin Dol.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Glibodol
« Odgovori #11 : Veljače 13, 2008, 18:45:18 »
Glibodol

U vrijeme pisanja navedenih podataka Glibodol je pripadao općina Dabar i kotaru Otočac, no kako je to selo, danas u granicama općine Brinje, to ćemo ga stoga predstaviti. Škola je osnovana 1938.g. imala je pet razreda i svega 37 učenika koji su bili hrvatske ( 55 posto ) i srpske ( 45 posto ) narodnosti. Njih je poučavala Anka Rubeša, koji je po vlastitu navodu bila činovnička pripravnica, tj. učitaljica početnica. Jedina školska učionica bila je smještena u privatnoj kući. Ona je svoje đake poučavala cjelodnevno, a tjedni slobodan dan bila je srijeda. Svi školski obveznici, a bilo ih je 37, bili su upisani te su polazili nastavu. O dvojici V. razreda bilježi da. ..... školu ne polaze nikako jer su mnogo potrebni kod kuće za rad. Od 49 islaznih analfabeta 33 su ženskog spola.
Iz navedenih statističkih podataka i izvješća o stanju školstva u brinjskom kraju u desetljeću pred Drugi svjetki rat, možemo izvući neke skupne zaključke koji daju ne samo sliku o školstvu nego i o razni opće naobrazbe odnosno o raširenom analfabetizmu na tom prostoru. U devet predstavljenih škola bilo je svega 19 učenica u kojima je nastavu za nešto preko 1.400 učenika izvodilo 23 učitelja, ne računajući tu iskazne i neizkazne vjeroučitelje. Više od 500 obveznika nije bilo oduhvaćeno školovanjem. Broj analfabeta među približno tamošnjih 16.000 žitelja bio je veći od 1800.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Nakon II. Svijetskog Rata
« Odgovori #12 : Veljače 13, 2008, 18:47:01 »
Nakon II. Svijetskog Rata

1. Dio


U razdoblju 1941.-1945. radile su škole u Brinjskom kraju neredoviti, neke nikako, a neke školske zgrade bile su uslijed ratnih djelovanja djelomice oštećene ili posve srušene. Od jeseni 1945.g. u Brinju rade dva školska centra, Brinje I. i Brinje II., a nastava se zbog velike oštećenosti školske zgrade odvija u kućama Bosnić i Jurašić. Nakon obnove školske zgrade 1946.g. nastava se odvijala koliko - toliko normalno. U neposrednoj okolici osnovana je škola i u Draženovićima, te u Lučanima - ova posljednja u kući obitelji Ovčarić. U Brinje se u tom prvom poratnom vremenu, uz druge, učiteljevali Nada Petrinić, Nada Potkonjak, Grga Laktić, potom Franjo Srdoč, Marija Rup, Gabrijel Dumbović, Marko Šimunić i dr. Od školske godine 1948/49.g. djelovala je sedmogodišnja škola, koju je u V.-VII. razredu pohađalo 10 učenika. Školske godine 1951./52. u šest je učionica koje je podučavalo sedam učiteljica i dva nastavnika. Iz ovog podataka je uočljivo da je na početku djelomice obveznog sedmogodišnjeg školovanja kvalifikacijska struktura nastavnika bila nezadovoljavajuća što će se javljati i kasnije. Godine 1952. zabilježeno je da je u brinjskoj školi zabranjeno poučavanje vjeronauka. Bila je tu mladog naraštaja te postupno svih ili bar većine pučanstva. Broj odjela te učenika u idućim je godinama stalno rastao te je šk.g. 1958/59 bilo 406 učenika, smještenih u 11 odjela. Od sljedeće godine su đaci viših razreda, V.-VIII., nijh 70, iz Rapain Klanac , Županjdola i Prokika, te njih 40 iz Letinca i Prokike, pohađali nastavu u Brinju, kamo su prevoženi i kući odvoženi autobusnom. Od šk.god. 1964/65., u brinjsku školu s 13 odjela, kao Centralnu osnovnu školu, pohađa 506 učenika. Samo još u Letincu rade niži razredi koju pohađaju još i plašćički đaci. Iz svih naselja i dijelova naselja koja čine brinjsko školsko područje, pohađaju djeca brinjsku školu. Izuzeti su još uvijek đaci I.-IV. razreda iz Škalića, kao i tri odjela škole s I.-VIII. razreda u Vodoteču. Područnim školama postale su 1965.g. i one u Križpolju i Stajnici. Tako je brinjska škola posta središnjom za sljedeće sada njene područne škole: Križpolje s njenim I.-VIII. razredima, Jezerane s nastavom u razredima I.-IV, Letinac s razredima I.-IV. , Vodoteč s nastavom u razredima I.-VIII., te Škalić, koju su školu pohađali učenici iz I.-IV. razreda.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano

Offline Sanja

  • Veteran Član
  • ******
  • Points: 21
  • Postova: 824
  • Karma: +62/-12
  • Spol: Ženski
  • Ličanka sam govor me odaje...
Nakon II. Svijetskog Rata
« Odgovori #13 : Veljače 13, 2008, 18:48:01 »
2. Dio



Školske godine 1965/66. Brinjska je škola nakon nepunih 200 godina svoga postojanja, dobila svoju drugu po redu zgradu, jednokatnicu s deset učionica i drugima potrebnim prostorijama. Sljedeće godine bilo je u samom Brinju 16 odjela, a 26 po područnim školama. Kad su 1968.g. ukinuti viši razredi u Vodoteču, te djeca usmjerena u Brinje, prevoze se iz Škalića, Tuževića i Vojvoduče svi učenici autobusom u školu u Brinje. Zabiljezeno je da je zima 1968/69.g. obilovala snjegom pa stoga vanjski đaci nisu mogli dolaziti na nastavu u Brinje punih osam dana.

Među ćeste organizacijske promjene osnovnog školstva spada i ona iz 1973.g. kad je osnovan Centar osnovnog obrazovanja << Narodni heroji Brinja >>  s tzv. osnovnim organizacijama udruženog rada << Srađan Uzelac >> Brinje, << Ljubica Gerovac >> Stajnica i << Ivica Lovinčić>> Križpolje. Bilo je to vrijeme kad su komunističke vlasti organizacijski izjednačavale proizvodne pogone i školske ustanove, što je dakako bilo pogrešno. Spomenimo da je škola u Stajnici imala svoju područnu školu u Jezeranama, a ona u Križpolju područne školu u Lipicama i Križ Kamenici.

Posljednjih godina prije domovinskog rata, npr. 1987/88., brinjska je škola u 18 odjela imala 253 đaka, u Letincu je pak znanje stjecalo u dva odjela svega 7 učenika, u Vodoteču, u jednom odjelu, učilo je svega 7 učenika. Uzroka tih pojava ima više, no svakako najvažniji je nizak natalitet, ali i iseljavanje.

Izvor: Brinjski kraj prošlost i sadašnjost - Stjepan Krpan
Evidentirano
 Str: 12   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top