« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: Licka kulturna bastina  (Posjeta: 14063 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Licka kulturna bastina
« : Lipnja 14, 2007, 11:43:49 »
Osobitosti

Stoljeća naseljavanja i aktivnog življenja na planini Velebit ostavili su tragove u arhitekturi, gradnji prometnica, sakralnih objekata i kulturnih spomenika. Oni danas svjedoče o životu minulih vremena, o običajima i načinima prilagodbe stanovništva teškim uvjetima života na ovoj u isto vrijeme, surovoj i tajanstveno lijepoj planini. Mirisi i vjetrovi koji vam se kroz sva osjetila uvuku pod kožu, u krvotok, vežu vas nekom čudnom vezom zauvijek za izmaglice u kojima vas prati skrivena Vila Velebita… Ukoliko vas put dovede na ovu planinu, svoju priču će vam ispričati zvukovima i bojama,

        
Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Zivot na Velebitu
« Odgovori #1 : Lipnja 14, 2007, 12:17:57 »
Pastirski stanovi

Život na Velebitu pratila je, ili bolje rečeno nadopunjavala, osobitost gradnje stambenih i sakralnih objekata.
Stambeni objekti građeni u Velebitu u velikom broju slučajeva bili su PASTIRSKI STANOVI koji su zadovoljavali potrebe sezonskog ritma dolazaka i odlazaka stanovništva i stoke iz Primorja u planinu. Složenost gradnje pastirskih stanova varira od složenih gospodarstava u priobalnom djelu, pa do jednostavnog tipa visokogorskog stana od jedne prostorije.
Danas na Velebitu možete još ponegdje vidjeti ostatke ovakovih stanova ili samo njihove temelje …


Mirila su vezana za pogrebni običaj stanovništva koje je zbog udaljenosti od župne crkve i groblja svoje mrtve moralo nositi do groblja.
Sve su skupine mirila locirane uz puteve kojima se prolazilo do mora i to na pola puta od naselja do groblja. Bez obzira na udaljenost i napor nošenja mrtvaca, pri nošenju mrtvac se nije smio odložiti na zemlju, te su se nosači izmjenjivali da bi lakše svladali težinu tereta i udaljenost puta. Odmoriti se, počinuti i odložiti mrtvaca na zemlju smjelo se jedino na određenom mjestu - mirilu - prvom stajalištu za počivanje od pokojnikove kuće do groblja. Položeni se mrtvac «izmjerio» po dužini tijela i mjera bi se «zabilježila» s dvije kamene ploče, pa se tek nakon pokapanja mrtvaca izrađivalo mirilo.
Mirila su za velebitsko stanovništvo bila značajna kao obilježje kulture. Ona su označavala kult prema pokojniku, zato su bila važnija od groblja na kome je pokopan mrtvac. Nakon pokapanja pokojnik se nije više obilazio niti se dolazilo na groblje sve dok netko opet ne umre. Razlog tome je najčešće velika udaljenost planinskih naselja od mjesnog groblja kao i to što se smatralo da je u grobu pokopano «samo tijelo bez duše, koja je ostala na mirilu». Umjesto toga mirila su označavala spomen na pokojnika, kraj njih se prolazilo, pazilo na njihov izgled.

Ovaj običaj traje do 50-ih godina XX stoljeća nakon čega potpuno prestaje.

Ono što čini osebujnost velebitskih mirila jesu njihovi ukrasi. Jedan od najčešćih motiva znak je križa, ali susrećemo i krug, spiralu, znak «X». Na mirilima su se sintetizirali ukrasni simboli ilirske, slavenske i kršćanske kulture, te su se tako kao jedinstveni spomenici održali na Velebitu do danas.

1. slika:
Stari mlinovi i vodenice



U južnom dijelu Velebita moguće je vidjeti stare mlinove i vodenice ….

2. slika:

Mirila


Evidentirano

Offline mirnonasvome

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 18
  • Karma: +2/-13
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #2 : Srpnja 07, 2007, 02:21:48 »
 Svaka cast jako fino.
Aj malo se osvrni na otocac ako mozes ?
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #3 : Srpnja 24, 2007, 18:58:49 »
dragi m n s :-) ..sorry sto ti se nisam prije javila...Sto se tice osvrnjivanja hehhe ja rado ali mi do sad gazda nije dao ..jer je on tio o otocu da pise heheheh :-) . Ali sam ja gazdu sad sredila hahah a i on ide na godisnji pa cu ja malo o otoccu, jer i tamo ima dosta toga za spomenut. :-)

Lip pozdrav VP

Evidentirano

Offline mirnonasvome

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 18
  • Karma: +2/-13
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #4 : Srpnja 25, 2007, 08:35:46 »
A odakle si ti ?
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #5 : Srpnja 26, 2007, 08:12:00 »
Dragi m n s :-) ja sam  rodom izjednog divnog sela kod Smiljana , to ti pripada uz Gospic!

Pozz VP  ;)
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #6 : Veljače 28, 2008, 19:43:59 »
KOSINJSKA TISKARA

Pretpostavlja se   da je najstarija tiskara na slavenskom jugu . U njoj je najvjerojatnije 1491.tiskan glagoljski brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak  čuva se u   knjižnici Marciani u Veneciji , a manji ulomak ( šest pergamentnih listova) otkriven je u Vatikanskoj  knjižnici.
Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj, osnovali su knezovi Frankopani u selu Kosinj , prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana, također za crkvene potrebe i prva hrvatska tiskana knjiga 1483. godine.
 
 
Kosinj kao simbol hrvatske kulture ima svoje mjesto i u Gutenbergovom muzeju u Mainzu gdje na karti prvih tiskara ponosno stoji njegovo ime. (To malo ličko selo, u 15. i 16. stoljeću bilo je ucrtano u mnogobrojnim zemljopisnim kartama. Tako je u starim kartama Jadrana raznih europskih autora, poglavito talijanskih, Kosinj naveden čak 11 puta.)Stoga nije pretjerano reći da je Hrvatska po Kosinju postala važan dio Europe i civiliziranog svijeta.

1. slika:
             kosinjski brevijar
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #7 : Ožujka 16, 2008, 15:30:50 »
SENJSKA GLAGOLJSKA TISKARA

GLAGOLJICA U SENJU

Za istraživanja tvrđave Nehaj godine 1964, došlo je do vrlo zanimljivoga otkrića koje je uvrstilo Senj i cijelo senjsko područje među naša najveća srednjovjekovna glagoljaška središta. Naime, u prizemlju Nehaja bili su pronađeni temelji crkvice posvećene sv. Jurju, a u stubište je bila ugrađena stepenica s glagoljskim natpisom. Od nakane građevinarâ da dijelove ploče s natpisom izlome i upotrijebe kao materijal za betoniranje teniskoga igrališta, ploču je spasio prof. Ante Glavičić. On je uspio spasiti 25 glagoljskih ulomaka koje je obradio Branko Fučić, rekonstruirajući glagoljski natpis koji se nalazio na ploči. Pretpostavlja se da je taj natpis dio ploče koja je služila kao pregradni plutej u crkvi sv. Jurja, kao što je Baščanska ploča služili u crkvi sv. Lucije na otoku Krku. Istražujući, znanstvenici su došli do zaključka da je ta ploča, kasnije nazvana Senjskom pločom, nastala otprilike u isto vrijeme kada i Baščanska ploča. Ta činjenica nam svjedoči da je u 11. stoljeću glagoljica u Senju bila jednako proširena kao što je bila i na otoku Krku. Budući da se u kamen klesalo samo ono što narod može pročitati, logičan je zaključak da je u to vrijeme u Senju glagoljica bila široko prošireno narodno pismo

Zanimljivo je spomenuti da je prvu tiskaru u Zagrebu osnovao godine 1694. Pavao Ritter Vitezović iz grada Senja.
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #8 : Ožujka 16, 2008, 15:47:10 »
nekoliko glagoljskih natpisa nastalih u Senju:

- odlomci Senjske ploče iz 12. st. ...( vidi gore navedenu plocu )

- natpis na crkvi Sv. Martina, 1330.    -->     

- Glagoljski natpis iz 1543. s pročelja senjske katedrale sv. Marije  -->

- natpis u ulici Gorica u Senju, 1477.

- Natpis iz 1483.  -->      
Evidentirano

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Licka kulturna bastina
« Odgovori #9 : Ožujka 16, 2008, 16:02:01 »
U Brinju se nalazi vrlo vrijedna romanička kapela Svetoga Trojstva, koja je dio utvrde Sokolac ( vise pod BRINJE). Kapelu je dao izgraditi krčki knez Nikola IV. (iz znamenite obitelji Frankapan) sa suprugom Dorotejom Gorjanski. Ova se imena pojavljuju i u vrlo vrijednim glagoljskim pergamenskim listovima pravila krčke bratovštine Svete Marije od Gorice (Bašćanski zaljev). Dva od tih listova su u Norveškoj kao dio znamenite Schoyenove zbirke starih rukopisa




Evidentirano
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top