« : Studenoga 29, 2010, 13:03:37 »
U prošlosti goranskog šumarstva jedno od najtežih zanimanja bilo je šumsko kirijašenje (vuknja, šlajs) trupaca iz šume. Posao je bio zahtjevan, iziskivao je posebnu snagu i napor kako čovjeka tako i životinje (tegleće marve). Prije pojave konjske zaprege koja je u goranske šume stigla krajem 19. stoljeća, poslovi vuče i prijevoza obavljali su se volovskim zapregama.
Na taj način su goranski kmetovi na feudalnim posjedima u 17. stoljeću dovozili jelove, smrekove i bukove trupce na tadašnje pilane – vodenice. Kako vodenice nisu pilile mnogo trupaca, kmetovi su taj posao radili usput, a glavno im je zanimanje bilo poljodjelstvo i stočarstvo.
Izgradnjom prve hrvatske magistralne ceste Karoline (1732.) koja je povezivala Gorski kotar sa Bakrom i Karlovcem, te kasnije Lujzijane (1812.), razvija se prijevozništvo na daleko, prvo volovskim, a kasnije i konjskim zapregama – furmanija. Prevozila se roba iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto. Tako su se kukuruz, pšenica i drvo iz unutrašnjosti mijenjali za sol, ribu i sličnu robu iz Primorja.
Izgradnjom željeznice 1873., kirija postaje najzanimljiviji posao najvećeg dijela goranskog stanovništva, a sastoji se u izvlačenju trupaca iz šume i prijevozu piljenica iz pilana do željezničkih stanica, jer je željeznica preuzela taj dio poslova koji smo već spomenuli kao prijevozništvo na daleko. Krajem 19. stoljeća kapacitet parnih pilana povećavao se, a pilanari su si nastojali osigurati što veću količinu trupaca, a time i veću zaradu.
Prvi kirijaši radili su kao najamni radnici u najtežem obliku. Kupac drva na panju u šumi, šumski trgovac, organizirao je sječu, a s kirijašima je pogađao cijenu izvlačenja i izvoženja trupaca iz šume po kubiku, s time da je najčešće sam određivao cijenu. Kirijaša je bilo mnogo, pa su pristajali na rad pod vrlo nepovoljnim uvjetima. Trgovci i pilanari uvjetovali su im da kupuju hranu u njihovim trgovinama što ih je dodatno stavljalo u podređeni položaj i ovisnost prema njima.
Rad u šumi bio je težak, otvorenost slaba jer nije bilo izgrađenih šumskih prometnica, tako su kirijaši bili prisiljeni sami krčiti šumu i probijati puteve da bi došli do radilišta. I u godinama poslije II. svjetskog rata, trupce su ručno izvlačili iz šume na ruke. Od alata koristili su se sjekirom klanfaricom (pojačanih ušica), klanfama (specijalnim vrstama metalnih klinova) i lancima. Klinove su zabijali u »čela« trupaca, a iza njih vezivali lance. Na taj način trupci su se pri izvlačenju okretali i postajali opasni za kirijaše. Ponekad su se koristili bukovim i javorovim polugama (to su bile ustvari drvene oblice 10–15 cm debele i 3–4 metra duge, preko kojih su po dvojica krijaša zajednički valjali trupce i navlačili ih na kola pomoću stoke (volova i konja) i lanaca. Iz nekih nepristupačnih predjela izvlačili su trupce i hrpali ih na jednom pristupačnijem mjestu, kako bi ih zimi lakše izvlačili iz šume i to uglavnom na sanjkama do čistina uz šumu i kasnije ih pretovarivali na kola.
Kirjašenje je bio vrlo težak posao. Nažalost, kirijaši nisu imali zdravstvenu zaštitu, ni mirovinski staž, a niti radno vrijeme kao drugi šumski i pilanski radnici. Radili su u vrlo teškim uvjetima, bez obzira na vremenske uvjete i zimi kad je temperatura padala ispod –20 °C, odlazeći u sječine udaljene od naselja i do desetak kilometara. Hranili su se loše, noseći hranu sa sobom u šumu, a obroci su se najčešće sastojali od suhe hrane: kruha i palente, slanine i kapule, vode ili čaja i sl. Na posao su odlazili rano ujutro, od 1 do 3 sata u noći, a vraćali se kasno navečer, u 22.00 sata. Nisu imali nikakve zaštitne odjeće i obuće, već su radili u svojoj staroj i poderanoj odjeći. Na kiši mokri, a zimi se smrzavali na saonicama ili kolima. Redovito su obolijevali od upale zglobova, reume i išijasa. Konje su čuvali više nego sebe, pokrivajući ih zaštitinim pokrivačima. Hranili su ih djetelinom i zobi, a poslije II. Svjetskog rata i kukuruzom, te pojili na izvorima ili topeći snijeg, a kasnije i na cisternama uz radničke nastambe.
Kirijašenje
Kirijašenje
Kirijašenje
Kirijašenje
Kirijašenje
Kirijašenje
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Kirijašenje (Posjeta: 19017 )
