« : Svibnja 23, 2011, 16:42:00 »
U povijesnim se dokumentima ovo prezime javlja u obliku Werklein. Prezime Vrkljan je etničko prezime koje označava ljude koji su živjeli u vrhu dola, a dolovi su kratke oaze plodne i obradive zemlje uz koje su nastajala naselja.
Prezime je, dakle, nastalo od zemljopisnog pojma vrh. U prezimenu je došlo do zamjene grlenih suglasnika h i k, npr. klapac umjesto hlapac u Lici[1].
Obitelj Vrkljan pripada staroj bunjevačkoj obitelji, a prema Staroj ličkoj kronici 1691. do 1832., objavljenoj u "Jutarnjem listu" 1934., Vrkljani su se najprije naselili u Senj, a potom iz Senja u Lovinac i Pazarište. To se, prema povijesnim izvorima, dogodilo oko 1691. godine, kad se zastavnik Petar Vrkljan ili Balenović, koji je služio u senjskoj vojnoj posadi, naselio u Lovinac u Lici.
Vrkljani su stara lička vojnička časnička obitelj čiji su članovi uglavnom bili istaknuti graničarski časnici u Lici i Gackoj.
Potomci zastavnika Petra Vrkljana naseljavaju Sveti Rok i Pazarišta.
Ovaj je rod dao nekoliko istaknutih časnika koji su zauzimali visoke položaje u austrijskoj vojnoj hijerahiji u Vojnoj krajini, a neki su dobili i čin podmaršala austrijske vojske.
Neke grane ove obitelji dobivaju plemstvo zbog vojnih zasluga.
Nekoliko članova ove obitelji živjelo je u Slavoniji i Hrvatskom zagorju.
Tako je 1828. barun Vrkljan sagradio dvorac Januševec u Hrvatskom zagorju.
Prema popisu stanovništva iz 1930., u Kraljevini Jugoslaviji Vrkljani su živjeli u: Lovincu 38 obitelji, Pazarištu 25, Brodu 21, Županji šest, Požegi pet, Vinkovcima dvije, te po jedna obitelj u Čazmi, Gradišci i Valpovu.