« Odgovori #38 : Veljače 23, 2016, 18:03:27 »
Josip BarkovićRođen u Otočcu 1918. godine. Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije polazio je u Otočcu (1925–1932), učiteljsku školu u Gospiću i Karlovcu (1933.–1936.), ali je prekida zbog tuberkuloze. Školovanje je nastavio u Beogradu (1937.) i Gospiću, gdje je maturirao 1940. Upisao se na Filozofski fakultet u Zagrebu, ali ga je rat spriječio da nastavi studij. Objavio je opsežne ratne romane “Sinovi slobode” (1948.) i “Dolina djetinjstva” (1955/56.), sedam psiholoških romana s društvenom tematikom i sudbinom pojedinca te šest zbirki pripovijedaka. Kao novinar odnosno kulturni djelatnik bio je urednik kulturnih rubrika “Naprijed” i Vjesnika, glavni urednik kulturne redakcije Radio-Zagreba, dviju izdavačkih kuća, “Lykos” i “Epoha”, umjetnički ravnatelj “Jadran filma”, glavni urednik časopisa “Izvor” i “Krugovi”. Neka od najpoznatijih djela su: “Alma”, “Sante”, “Tračak”, “Piramida” , “Bane Petre Zrinski”, “Četiri slavne godine”, “Zeleni dječak” , “Na rubu noći” ,”Tri smrti”, “Vinograd”. Josip Barković preminuo je u Zagrebu 2011. godine.
Mile BudakRođen 1889. godine u Svetom Roku pokraj Lovinca. Gimnaziju je završio u Sarajevu, 1910. godine. Na Sveučilištu u Zagrebu upisao je studij povijesti i zemljopisa, koji ubrzo napušta i 1910. godine počinje studij prava koji je prekinuo zbog Prvoga svjetskog rata. U književnosti se javlja u razdoblju od 1930. do 1945. godine djelima koja se temelje na nacionalnoj tradiciji, narodnoj kulturi i hrvatskoj problematici. Napisao je ukupno 16 djela u 25 svezaka. Rad Mile Budaka može se razvrstati u tri cjeline. Prvu čine memoarska i autobiografska djela : “San o sreći” I – II (1940.), “Na vulkanima” I – II (1941.) i “Ratno roblje” I – II (1941.-1942.). Drugi veliki tematski ciklus Budak posvećuje zagrebačkoj sredini : “Raspeće” (1931.) , “Na ponorima” (1932), “Direktor Križanić” (1938.), “Rascvjetana trešnja” I-IV, (1939.). Treći tematski ciklus, koji problematizira ličko selo i seljake, zacijelo je najpoznatiji i umjetnički najzreliji dio Budakova rada. U tom ciklusu jednu cjelinu čine nedovršen roman “Kresojića soj“ I-III (1944-45.), koji je trebao obuhvatiti šest samostalnih romana (izašla su samo tri: “Kresina” (1944.) “Gospodin Tome” (1944.) i “Hajduk” (1945.) dok je četvrti, “Bazalo” sačuvan u rukopisu i objavljen je od Matice hrvatske 2004. godine u biblioteci Koloplet hrvatske proze) a drugu, važniju, njegov najznačajniji roman “Ognjište” I-IV (1938.) napisan u ciglih 43 dana u Italiji te zbirke novela “Pod gorom” (1930.), “Opanci dida Vidurine” (1933.) i “Vučja smrt” (1941.). Mile Budak je preminuo u Zagrebu 1945. godine.
Cvijeta GrospićRođena u Gospiću 1922. godine, široj javnosti poznatija pod pseudonimom Flora Dosen. U Zagrebu maturirala 1941. te diplomirala engleski i francuski na Filozofskom fakultetu 1946. Do 1948. studirala u Pragu francuski i češki jezik. Prvi roman Le maestro, objavljen u izdanju Flammariona u Parizu 1961, napisan je na hrvatskom jeziku i preveden na francuski. Njezini romani prevedeni su na nekoliko svjetskih jezika, najviše na talijanski. Objavila je zbirku pjesma : “Prašina dna” (1972.), te romane: “Maestro” (1961.), “Misa ponedjeljkom” (1962.), “Luda želja” (1966.), “Život kao život” (1974.), “Ja svemir” (1979.), “Ilirika” (1986.)
Marija ČudinaRođena 1937. godine u Lovincu. Gimnaziju je završila u Sisku, a studij jugoslavenskih jezika i književnosti pohađala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prekinuvši studij, kraće je vrijeme radila kao novinarka u splitskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“. Prve pjesme objavila je u “Poletu” 1954. godine. Pjesme su joj prevedene na engleski, nizozemski, mađarski, poljski i rumunjski jezik. Zastupljena je u gotovo svim antologijama suvremene hrvatske. Djela: “Nestvarne djevojčice” (1959.), “Čađ i pozlata” (1963.), “Pustinja” (1966.), “Tigar” (1971.), “Amsterdam” (1975.), “Paralelni vulkan” (1982.), “Divlja duša” (1986.). Posthumno: “Nož punog mjeseca” (1990.), “Leonid Šejka” (2005.), “Pjesme” (2005.), “Nevolje” (2005.). Marija Čudina preminula je 1986. godine u Beogradu.
Marijana Rukavina JerkićRođena je 1952. godine u Perušiću. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Gospiću, a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. Neko vrijeme radila je kao pravnica , a posljednjih osam godina urednica je u privatnom izdavačkom poduzeću “Stajergraf”. Djela: “Unutrašnja geografija” (1990.), “Memorija” (1994.), “Vlati vremena” (1996.) i “Herbarij” (2010.).
Jure TurićRođen u Gospiću, 1861. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Gospiću. Doktorirao je na pedagoškom fakultetu u Jeni (Njemačka) 1892. Zauzimao se za reformu školstva i prosvjećivanje širih slojeva društva. Važnija su mu pedagoška djela “Rukovodj za prirodoznanstvenu obuku u nižim uzgojnim školama” I–III (1894–98), “Nacrt nastavne osnove za pučke škole i opetovnicu(1900.), Povijest uzgoja i nauke o uzgoju” (1904.), “Osnova za preobražavanje naroda školom” (1919.), “Metodika škole rada” (1923.), “Razvitak narodne domovinske svijesti” (1923.). Osim pedagoških djela, pisao je i novele, neke od poznatijih su : “U mraku” , “Tko je kriv?”, “Njihova ljubav”, “Jesenska večer”, “Prosci”. Jure Turić preminuo je 1944. godine u Zagrebu.
Petar Pecija PetrovićRođen u Otočcu 1877. godine. Završio Šumarsku akademiju u Zagrebu; službovao kao šumarski inženjer u Iloku, Čabru, Samoboru i Zagrebu. Književnu popularnost postigao je nizom kazališnih tekstova između dvaju svjetskih ratova. Jednočinke komedije i šale – tematski su uglavnom vezani za ličko selo i napisani ličkim razgovornim jezikom. Prve drame “Rkać” (1904.), “Ruška” (1905.) “Maja” (1907.), “Ćako” (1907.), “Seja” (1907.), “Braca” (1907.). Ostala djela: “Mrak” (1916.), “Vragolije” (1919.), “Pljusak” (1918.), “Čvor” (1920.), “Ispod naših brda” (1909.), “Humoreske” (1927.), “Priče” (1931.). Preminuo je u Zagrebu 1955. godine.
Grga RupčićRođen 1932. godine u selu Rastoki kod Smiljana u težačkoj obitelji. Osnovnu i srednju školu je pohađao u obližnjem Gospiću. U Zagrebu je na Filozofskom fakultetu studirao hrvatski jezik i književnost. Napisao je čak 16 knjiga : “Lički divani”, “Hrvatska jest”, “Svjetlost ognjišta”, “Moć praštanja”, “Zvijezde na krovu”, “U ozračju Velebita”, “Josina u Domovinskom ratu”, “Svjetlo domovine”, “Nad zgarištima zvijezde”, “Velebitski obzori”, “Proza u benevrecima”, “Gargaše”… Grga Rupčić preminuo je 2008. godine u Gospiću.
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Lički književnici (Posjeta: 37696 )
