Autor Tema: Lički svećenici  (Posjeta: 13024 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ličanka Dijana

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 20
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #10 : Lipanj 07, 2011, 07:01:08 »
"Šime Starčević se rodio 18. travnja 1784. u Žitniku (Lika) (negdje se navodi Klanac?). Osnovnu školu i gimnaziju polazio je i svršio u Varaždinu; nastavio je filozofiju u Grazu, a bogosloviju svršio u Senju. Služio je kao župnik u raznim mjestima Like, pa u Karlobagu gdje je i umro 14. svibnja 1859. Bavio se u svojim spisima jezičnim, poučnim i vjerskim pitanjima."
(Hrvatski narodni preporod, Sv. 1; PSHK, Knj. 28. Zagreb : Zora : Matica hrvatska, 1965., str. 133)

Šime Starčević poznat je po dvjema gramatikama:

1. Nova ricsoslovica ilircsko-franceska (nju je preveo). Trst, 1812.

2. Nova ricsoslovica ilircska. Trst, 1812.

Ova druga gramatika posebna je zbog toga Å¡to je to PRVA gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom.  Do tada, gramatike su bile pisane latinskim, njemačkim ili talijanskim jezikom, ili su bile viÅ¡ejezične. Don Å ime u svome se jezikoslovnom radu zalagao za Å¡tokavsko narječje i ikavÅ¡tinu, a bio je i nepomirljivi protivnik dijakritičkih znakova. Zalagao se za to da se neka slova piÅ¡u bez "rogova", na primjer da se č piÅ¡e cs, Å¡ - sh, ž - x, ć - ch. Dva znaka za jedan glas dopuÅ¡ta, npr. dj (=đ), gj (=đ), lj (=lj, l), nj (=nj, n).

A evo i jedne zanimljive anegdote koju je u svome predavanju "Manje poznati don Šime Starčević" spomenuo prof. Vjekoslav Ćosić:

"Iz predavanja valja izdvojiti zgodu kojom je, prema legendi, Starčević upoznao Marmonta. Naime, kada je Marmont kretao s vojnicima prema sjeveru gdje će se susresti s Napoleonom prolazio je kroz Gospić. Tamošnju je crkvu odlučio pretvoriti u konjušnicu, ali mu se, što je Marmonta silno iznenadilo, na tečnom francuskom žustro suprostavio jedan svećenik. Bio je to don Šime Starčević. Marmontu se zgoda usjekla u pamćenje, te je kasnije kada je u Ljubljani vodio Ilirske provincije pomoć tražio i od Starčevića." (preuzeto sa http://www.zadarskilist.hr/clanci/30102010/tvorac-prve-gramatike-hrvatskog-jezika-na-hrvatskom-jeziku)

Don Å ime bio je stric i prvi učitelj Ante Starčevića.  smijem
U mjestu gdje nema ljudi, nastoj biti čovjek

Offline Branka.

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 1
  • Postova: 191
  • Karma: +21/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #11 : Lipanj 08, 2011, 16:40:41 »
Povodom obiljezavanja 150.godisnjice od smrti svecenika i jezikoslovca 18.05.2008 god.u Karlobagu u organizaciji Udruge Licana iz Zagreba uprilicena svecanost na kojoj je otkriven postavljeni spomenik Simi Starcevicu,rad mladog gospickog slikara Ivana Golca.Spomenik je blagoslovio senjsko-gospicki biskup Mile Bogovic,koji je zajedno sa predsjednikom Udruge Licana iz Zagreba dr.Milanom Vrkljanom otkrio spomenik postavljen ispred crkve Sv.
Karla Boromejskog.

Sime Starcevic je znao latinski,francuski,talijanski i njemacki jezik,a citao je i sve slavenske jezike.
"Žena svađalica" by Mile

Ljubav je mala ptica i zivotna varalica,put mladosti,dah radosti,cvjetic ludi,sreca ljudi.Nesto lijepo a sasvim slijepo..!!

Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 670
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #12 : Listopad 19, 2011, 09:58:13 »
Žarka (Julijana )Ivasić milosrdnica
Krašić,18.studeni 1908.-Gospić 16.svibnja 1946.

Partizani je strijeljali u Gospiću. Članica je Družbe milosrdnica, koje su imale ukupno  15 žrtava u svojem članstvu. Rođena je u Krasiću u brojnoj obitelji. Kao sestra milosrdnica radila je u viÅ¡e bolnica. Za vrijeme rata  njegovala je po bolnicama ranjene i bolesne ustaÅ¡e, domobrane i partizane, gledajući ih prvenstveno kao bolesne i potrebne. [ Specified attachment is not available ]Godine 1943. radila je  u bolnici Otočac koji je bio u partizanskim rukama. Padom Italije, partizani su otiÅ¡li u  Primorje razoružavÅ¡i talijansku vojsku, ostavivÅ¡i  nebranjen Otočac. UstaÅ¡e su to iskoristile i proÅ¡le kroz Otočac, pa i kroz bolnicu, [ Specified attachment is not available ]ostavivÅ¡i osvetničke  tragove. Kad su se partizani vratili, trebalo je u gradu kazniti  „ustaÅ¡ke Å¡pijune“ pa je u Otočcu strijeljano dvadesetak građana  među kojima je bio i kapelan Zvonko Žilavec (Slovenac i projugoslavenski nastrijeljan). Za to u bolnici okrivljene su sestre milosrdnice .Suđenje je obavljeno u Gospiću  poslije rata. Od sestara  „najopasnija „ je  ispala sestra Žarka Ivasić, koja je za partizanski sud imala i drugi grijeh ;Bila je Stepinčeva KraÅ¡ića. Iz zatvorske sobe čula se molitva i pobožna pjesma sestara. Sestra Žarka  strijeljana je na gospićkom groblju 16.svibnja.1946. Druge sestre dobile su blaže kazne. Sestre milosrdnice pokrenule su postupak za proglaÅ¡enje Žarke Ivasić blaženom i mučenicom.


Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 670
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #13 : Veljača 03, 2012, 06:41:16 »
[float=left][/float] 2.II.1713. U Karlobagu umro pop Marko Mesić, rođen u Brinju oko 1640. Sin krajiÅ¡kog časnika. Ostao župnik u Brinju i nakon Å¡to je 1678. izabran za kanonika u Senju. God. 1683. organizirao četu koja je pomogla ustanicima protiv turske vlasti u Lici. Kao povjerenik karlovačkoga generala sudjeluje u oslobađanju Like 1689. U priznanju junačkih djela kao i zasluga stečenih uopće u ličko-krbavskoj reokupacionoj vojni, kralj Leopold odlikova popa M. Mesića posebnom poveljom (1693.) i darova mu posjed u  MuÅ¡aluku gdje on podiže crkvicu sv. Duha (1700.).

Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 670
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #14 : Travanj 16, 2012, 20:43:04 »
Posebno vrijedna spomena u ovom kratkom sjećanju na stravične dane u Gospiću nakon Drugoga svjetskoga rata je sumjeÅ¡tanka bl.Alojzija Stepinca iz KraÅ¡ića, redovnica milosrdnica, tridesetčetverogodiÅ¡nja Žarka Ivasić. Nju su komunisti optužili  da je u rujnu 1943.g. izdala ustaÅ¡ama ranjene partizane u bolnici u Otočcu, koji su potom ubijeni. Za isti s“zločin“komunisti su optužili sestre:Eutihiju Novak, Veronu Fostač, Hubertinu Džimberg i Luciju RadoÅ¡ević. Partizanski sud u Gospiću 7.veljače 1946.g. osudio je na najstrožije kazne, s.Žarku na smrt vjeÅ¡anjem, a ostale sestre na smrt strijeljanjem, među njima i s.Novak, koja je već bila pokojna. Ona je kao kuharica u bolnici u Osijeku za vrijeme angloameričkog bombardiranja iz zraka poginula 1944.g. Suđenje je bilo u sali u zgradi gospićkog-narodno oslobodilačkog odbora u kojoj je prije Drugog svjetskog rata bila općinska zgrada, a danas je kino „Korzo“. Dobro se je prisjetiti da je kad je predsjednik sudskog vijeća redovnicama pročitao smrtne presude u Sali nastao prolom oduÅ¡evljnja, nazočni su skakali, pljeskali i vriskali. Iz mnoÅ¡tva je tada prema redovnicama glumeći živčani napad pojurio mlad, stasit partizan s povicima:
„Juriiiiš, pucaaaaj…“i urlajući ih izudarao. On je bio domaći, gospićki Hrvat, koji se tako pokušao iskupiti za pripadnost ustaškom pokretu početkom 1941.g. Sestrama Veroni, Hubertini i Luciji vrhovni sud se „smilovao“i u svibnju 1946.g.smrtnu kaznu im preinačio u kaznu strogog zatvora u trajanju od 20 god., od kojih su odrobijale 6 god, a s.Žarki kazna smrt vješanjem preinačio je u kaznu smrti strijeljanjem. Na gospićkome katoličkome groblju uz zid kapelice sv.Marije Magdalene strijeljna je 16.svibnja.1946.g. Pred smaknuće skinula je povez s očiju i gledala u partizanku Soku Šolaju, koja je navodno na vlastiti zahtjev u nju pucala. Svjedokinja tog smaknuća bila je Marija Benković Seka, udata Miliković, koja je stanovala u Kaniškoj ulici i koja se tada slučajno s majkom zatekla na groblju.

Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 670
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #15 : Lipanj 15, 2012, 21:13:36 »
Dragutin Banić-Svećenik
28.11.1919.-5.3.1977.

ila_rendered
Lički svećenici

Dragutin Banić rođen je  28.studenoga 1919.g.u brojnoj seljačkoj obitelji u Čovićima, župa  u Ličkom Lešću .Osnovnu Å¡kolu je pohađao Ličkom Lešću,a gimnaziju  u Otočcu,Ogulinu i Senju.Bogoslovne nauke zavrÅ¡io je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na sarajevskoj bogosloviji.Bio je Å¡kolski kolega Franji Kuhariću(kasnije zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu).Zaređen je za svećenika  29.srpnja 1945.g.kao svećenik Senjsko-modruÅ¡ke biskupije.Dana 1.kolovoza 1945.g.imenovan je privremenim upraviteljem župe Sinac,Ramljani i Čanak,a 14.kolovoza 1947.i upraviteljem župe Ličko Lešće .Samostalnim upravljanjem župe Sinac imnovan je 5.srpnja 1949.i tu je radio sve do svoje smrti,a  razrijeÅ¡en je dužnosti upravitelja  župe Čanak,Ramljane i Ličko Lešće.[/font]
Na smrtnom krevetu  pripremao se i predano kršćanskim raspoloženjem pozivu Gospodnjem svakodnevno primajući sv.Pričest .Dugi niz godina bolovao je od dijbetesa.Preminuo je u riječkoj bolnici „Braće Sobol“5.ožujka 1977.g.Pokojni Dragutin volio je svoj kraj i svoj narod.Bio je sin ovoga kraja i čitav je život nosio obilježja ovdaÅ¡njih ljudi i kraja.Svećenička služba i dužnosti nikad ga nisu odvajali od svojih po krvi i mentalitetu bližih mu mjeÅ¡tana,vjrnika Gacke     doline.ZajedniÅ¡tvo s tadaÅ¡njim susjednimžupnicima:u Otčcu s preč.Vilkom Kodrićem,i vlč.Mirkom Dimitrom ,župnikom u Kompolju.Brlogu i Å vici,vlč.Ivanom Olujićem u Krasnu,odavalo je jedno svjedočanstvo vjere i sloge u radu u Crkvi i za Crkvu.Time su davali i hrabrosti i ovdaÅ¡njem tzv.malom čovjeku da ustraje u vjeri ter dolazi u crkvu unatoč ateističkoj propagandi.Radovao se,posebnom prigodom raznih zborova,gledajući mnoÅ¡tvo naroda okupljeno oko naÅ¡ih crkvi.No,s druge strane bilo mu je teÅ¡ko Å¡to mnogi u ona komunistička vremena okretali leđa Crkvi i Bogu te na taj način sugerirali i drugima da se udaljuju od Crkve.
Župnik Drago Banić ponosio se i naslovom-Å TURMBERG.Narod ga je viÅ¡e nazivao po tom  naslovu nego li po njegovu prezimenu.Naime,25.kolovoza 1783.g.Car Josip II.u Beču dodijeljuje NASLJEDNO PLEMSTVO(grb,povelju,carski pečat)uz počasni pridjevak“VON STRUMBERG“IVANU BANIĆU,zastavniku pogranične pukovnije u Otočcu.U plemičkoj povelji  navedene su zasluge zbog kojih je i dobiveno plemstvo.Za Ivana Banića spominje se njegova 34-godiÅ¡nja vojna služba i junaÅ¡tvo u sedmogodiÅ¡njem pruskom ratu(1756.-1763.)No,spominju  se i njegovi predci:pradjed Petar kao“vojvoda od Otočcai pokrulab“(zapovijednik)tvrđice Vrhovine(ruÅ¡evine jugozapano od željezničke stanice na vrhu brda),zatim djed Ive koji se kao zastavnik borio protiv Turaka ,bio zarobljen i izbavio se“posebnom spretnošću i hrabrošću“iz turskog ropstva,i otac Jakov koji je kao narednik poginuo kod Mastricha u ratu s Bavarskom.
Prema starim zapisima BANIĆI  su doÅ¡li iz Dalmacije u Liku,a bili su pripadnici plemena Å ubića.I prezime ukazuje da je „banić“pripadnik obitelji koja potjeće od nekog bana.

 


Offline Draža

  • Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 670
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #16 : Ožujak 20, 2013, 09:19:11 »

Vlč.Marko Piršljin,svećenik


[float=left][/float]Rođen je u Kuterevu,8.srpnja 1945.g.od oca Mijata i majke Dragice r.Bukovac.Osnovnu školu završio je u Kuterevu,a srednju u dječačkom Sjemeništu u Rijeci.Teološki studij završava na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci 1971.god.Za svečenika je zareden u Riječkoj katedrali istre godine i mladu misu slavi u Kuterevu 25.srpnja 1971.god.Potom je imenovan kapelanom u Župama Brinje,Letinac i Križpoljekojima upravlja tadašnji župnik vlč.Ivan Kranjčec.Tu ostaje godinu dana,a nakon toga 1972.god.imenovan je župnikom u Križpolju odakle upravlja župom Turke i Brod na Kupi.Još za vrijeme bogoslovnog studija često je odlazio u Njemačku gdje je usavršio njemački jezik,
Od 1974.god.njegovo zdravstveno stanje biva sve slabije te od tada do danas nosi križ svoje bolesti.Da mu je Bog dao zdravlje bio bi vrijedan i dobar pastoralni radnik u njivi Gospodnjoj.

Offline OompaLoompa

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 7
  • Karma: +0/-0
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #17 : Ožujak 20, 2013, 13:35:51 »
Marko Mesić (1640. - Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.
On mi je rođak :D

 


Back to top