« Odgovori #26 : Travnja 10, 2012, 15:26:49 »
Novi most kod Kosinja. Na donjem toku rijeke Like nalaze se razmjerno gusto naseljena mjesta, poimence: Gornji Kosinj, Krš i Mlakva nagornjoj, a Donji Kosinj i Lipovo polje na donjoj strani polja, kojim protječe Lika. Tamo, gdje je to polje najuže, podigla je nekada Vojna Krajina drveni most preko Like. Ponori te rijeke nalaze se nešto niže kod Kućišta. Ako na jesen potrju dulje vremena kiše, tada se korito Like napuni vodom tako, da je ponori ne mogu dosta brzo progutati. Slično biva na proljeće, ako snijeg na planinama počne naglo kopniti. Takvom se prigodom voda u rijeci digne i 20 metara iznad redovite svoje površine te poplavi sve kuće i puteve uz desnu i lijevu obalu Like. — Nekada se događalo, da je Lika za visokog vodostaja oštetila — dapače porušila i odnijela — spomenuti drveni most. Tako je na pr. Lika g. 1879. odnijela most kod Kosinja, gdje je g. 1880. troškom od 6100 forinti sagrađen novi drveni most, a trošak je podmirila krajiška investicionalna zaklada. Jednaka se nesreća zbila i na proljeće g.1915. Radi toga je tadašnja hrvatska zemaljska vlada odlučila, da će
mjesto drvenog mosta sagraditi kameni most. Izvedbu je tada osujetio svjetski rat, a poslije rata nestade i hrvatske zemaljske vlade. Da se ipak jednom dokrajče neprilike, što ih je trpio narod uslijed pomanjkanja valjanog mosta,
dali su sami Kosinjani g. 1925. izraditi nacrte za gradnju kamenog mosta;oni su nacrte zajedno s proračunom podnijeli ministarstvu građevina u Beogradu uz molbu, da država podigne taj most. I zaista je država g. 1928. pristupila gradnji toga mosta. Troškom od 630.000 dinara izgrađeni su g.1929. temelji, stupovi i zidovi za privozne rampe. Ovu je gradnju izveo ing.H. Freund, poduzetnik iz Gospića. Nato je država obustavila daljnju gradnju, te je most ostao nedovršen punih 6 godina. Istom g. 1935. nastavila je gradnju Savska banovina, pod čiju je upravu došla cesta, koja od Gospića vodi kroz Perušić u Kosinj. Posao je preuzela tvrtka I. Slavec iz Ljubljane, a gradnju je izvodio ing. A. Novak, i to po osnovi ing. Milivoja Frkovića. Most jetroškom od daljnjih 870.000 dinara dovršen i prometu predan u prosincu g.1936. Svi su dakle troškovi za gradnju toga mosta iznosili ravno 1,500.000 dinara. — Niveleta nadvisuje temelje mosta za 12 metara. Dužina mosta supornjacima (ali bez pri voznih rampa) iznosi 70 metara, a širina između kamenih parapeta (ograde) 5 i po metra. Most sastoji od 3 polukružna svoda, koji počivaju na 2 stupa i 2 upornjaka, a svaki ima 18 metarasvijetlog otvora. Gradnja je izvedena od teškoga kamenja, koje se vadilo itesalo blizu mosta. Beton je upotrebljen samo za temelje stupova i za jošneke manje radove. Gradnjom toga mosta upravljao je ing. Milivoj Frković, a stalan su nadzor vršili inžiniri J. Plemić i V. Leskovac.