Autor Tema: Senjski fotografi(1840.-1869.)  (Posjeta: 3567 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Senjski fotografi(1840.-1869.)
« : Svibnja 29, 2012, 21:39:07 »

Senjski fotografi

Literatura o povijesti senjske fotografije jako je skromna.O senjskim fotografijama pisalo se u knjigama i radovima posvećenim povijesti hrvatske fotografije,istraživanju povijesti razgledniva i u Senjskom zborniku.Njihov veći dio odnosi se na  istraživanja privatnih fotografskih zbirki i prikupljanja originalanih,do sada neobjavljenih  fotografija i dokumenata.Za istražianje  povijesti senjske fotografije  posebno su zanimljiva i svjedočenja samih fotografa,odnosno živućih članova njihovih obitelji i nasljednika o čemu će kasnije biti više rijeći.
Kada se javlja fotografija u Senju?
Neka israživanja teško je dati,precizan odgovor na ovo pitanje.Moguće je da su već između 1840.i 1860.god.na ovom području boravili fotografi koji su  snimali  dagerotipije i kalotipije,no spoznaju o tome nemamo.

Prva zabilježena fotografija na kojoj je prikazan Senj  snimljena je 1869.god.a autor joj je Ivan Standl iz Zagreba.Ona je objavljena u IX.svesku fotografskih slika iz Hrvatske ,Sslavonije ,Dalmacije i Vojne  krajine.

Tijekom proteklih 150.god.u Senju su atelieri i radnje imali sljedeći fotografi:

1.HERMAN FICHERT-radio je prije 1869.ili između 1869.-1874.,u Senju svjedoći fotografija Alberta Mikšića koja se čuva u muzeju  grada Zagreba s tiskovnom adresom Herm.Fichert in Zengg.Ovaj se fotograf spominje i u Zadru,Varaždinu i u Zagrebu ,a bavio se uglavnom portretiranjem ličnosti.Snimio je i poznate senjske pravnike,političare i saborskog zastupnika Dragutina Accutija(1829.-1885.)


Degerotpija je jedan od prvih uspješnih oblika fotografije,trajnog svjetlosnog zapisa slike na neku podlogu.Degerotpijska snimak stvarala se na tankoj posebnoj bakrenoj pločici na koju se naporio srebrni jodid koji je kasnije zamijenjen srebrnim bromidom.On se srebrom tvori fotoosjetljivi sloj,pa se nakon snimanja ,razvijanja i fiksiranja dobiva trajna slika.Ta je slika bila unikatna tj,nije se mogla razmnožavati.Ime je dobila po nekom francujskom izumitelju Louisu Jacquesu Mande Daguerreu
Kalotipija je drugi pravac u razvoju  fotografija zasnovana na načelu snimanja negativa i izrade pozitivnih kopija s tih negativa
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Senjski fotografi(1840.-1869.)
« Odgovori #1 : Lipnja 05, 2012, 21:26:05 »
Franjo Verson(Verzon)





Franjo Verson(1860.-1933.)U razgovoru s članovima  fotografske obitelji Veson(Verzon)koji žive u Gospiću i u Novoj Gradiški dosegla se informacija  da je vjerojatno krajem 70-tih XIX.st.u Senj došao Franjo Verson koji je i otvorio fotografski atelier.Podatke je i potvrdio  i ing.Ante Vrhovac koji je isto čuo od svoga djeda.Franjinog sina.Kako o tom atelieru nema nikakvih dokumentarnih podataka,niti nije sačuvana ni jedna fotografija ,za sada se spominje  samo kao informacija koju  treba provjeriti i dokazati.Ali dokaz da je imao svoj atelje je taj,da mu se i sin kasnije bavio tim zanimalnjem,što če biti i napisano.



Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Senjski fotografi(1840.-1869.)
« Odgovori #2 : Ožujka 13, 2013, 08:08:41 »
G.B.BRONZINI(G.BRONZINI)
 
O toj se radnji već opširnije pisano,ali nije pouzdano utvrđeno komu je pripadala.Vjerovatno Ivanu Bronziniju i njegovom sinu Ivanu Nikoli(1884.-1926)Oni su fotografsku radnju imali i u Novom Vinodolskom ,ali veliki broj njihovih fotografija sačuvao se u privatnim zbirkama i raznim kulturnim institucijama diljem Hrvatske.Posljednja datirana fotografija sačuvana je u Grdaskom muzeju  snimljena je 1903.godine.

 


Back to top