« natrag naprijed »
 Str: 123   Dolje

Autor Tema: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara  (Posjeta: 35529 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #20 : Ožujka 25, 2009, 20:48:48 »
MUŽNJA KOD KRAVA

Postupak mužnje kod krava, kao i kod drugih životinja koje se muzu, mora proteći što brže, mirnije i bezbolnije.
 Za vrijeme mužnje u štali mora vladati red i mir. U tijeku mužnje ne smije se čistiti štala, nositi i raspodjeljivati hrana,
Mužnja se može vršiti ručno ili strojno. Kod oba je načina ista mužnja.
Prije početka mužnje kravama treba svezati rep.
Nakon toga vime se pažljivo opere mlakom vodom i obriše čistom  krpom.
Pri ručnoj mužnji muzač sjedi s desne strane krave (tako da mu lijevo koljeno skoro dodiruje nogu krave) i(burica) posudu u koju muze drži među koljenima. Najprije se muze prednje vime jer se iza njih lakše muze mlijeko iz zadnjih vimena. Muzač za mužnju mora koristiti samo šake. Sisa se zahvati dlanom, stisnu se palac i kažiprst i približe ostala tri prsta odozgo prema dolje tako da se istisne mlijeko te se taj postupak ponavlja. Sise se ne smiju istezati prema dolje jer to može biti opasno za zdravstveno stanje vimena.
A još ako je krava jako nemirna ,može te i lupit nogom.


Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #21 : Ožujka 25, 2009, 21:01:06 »
LIČKE POLICE I SLANINA



Priprema: Krumpire lipo opereš i presiječeš napola, metneš soli na jednu polovicu , pa utrljaš u onu drugu.
 U vruću rolu metneš police složene u protvan tako da im je bijela strana odozgo i pečeš dok ne požute.
Jedeš vruće, a najbolje  je kad uzmeš malu daskicu,komad slanine,kapule i luka i lipo režeš i jiš,ujutro za doručak.

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #22 : Ožujka 25, 2009, 21:27:02 »
ČIJANJE PERJA




„Čijam perje mislim da je trava, živ mi bio ko na njemu spava“
 – početak je samo jedne od pjesama koje odzvanjaju za vrijeme „čijanja perja“,
 kako su to nazvali u oživljavanju ove stare tradicije.

„Koja je djevojka u selu bila prva za udaju, kod njene bi se kuće žene sastajale navečer i počele čijati perje“ „Prije nije bilo jastuka kao danas trebalo je curi za udaju pripremiti, osim „vanjkuša“, blazine i poplune, a štoih je bilo više prije su bile gotove jer su čekale da na kraju dođu dečki s
 „citorima“ ili tamburicom i harmonikom onda se plesalo i pjevalo do dugo u noć.“
Bilo bi mi drago da netko još napiše o čijanju perja,ovo znam nešto  jer sam pitala mamu pa mi je tako rekla.
A ima još puno pisama o čijanju nisam sve uspila upamtiti.

Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #23 : Ožujka 25, 2009, 21:37:05 »
Brkovi, brčići, brke, brčine, brci..



Još se nađe koji pravi Ličan sa svojim pravim brkom.
„Muškarac bez brkova i nije muškarac. Brkovi su nužni za muževan izgled.
U prilog jedne tvrdnje ide i čuvena holandska izreka da je „poljubac bez brkova, kao jaje bez soli“ ili, što bi naš narod rekao - „ko selo bez crkve“. U brkovima se, navodno, nakuplja statički elektricitet, pa je poljubac sa brkatima uvijek mali strujni udar. Pa neke žene ih zato i vole.
Brkovi su, dakle, bili simbol istinske muževnosti. Muškarac bez njih smatran je nesposobnim za ženidbu. Puštali su se kad dječak  prelazi u momka. Bili su dokaz da je neko odrastao. Za mnoge simbol su odvažnost, moć i uspjeh.
U davnim stoljećima, muškarci su mnogo pažnje posvećivali njegovanju svojih „dlakavih izraslina“. Marljivo su ih češljali, uvijali, pazili, neretko i farbali brkove.
Da bi ostali uredni i pravilno isticali koristili su,  razna pomagala poput malih češljeva četkica  i malih škarica.Sedamdesetih godina prošlog vijeka, nijedan pravi muškarac koji je držao do sebe i svog imidža, nije se mogao zamisliti bez brkova.
Iako brkove danas mnogi smatraju nevrijednim, neretko se podsmijavaju onima koji ih nose... Neki se nebi odrekli svojih brkova ni u najluđem snu. Ima onih koji se kunu da se, otkako su pustili brkove, nikad nisu razbolili, pa čak ni prehladili, s obzirom na to da brkovi deluju kao filteri za bakterije i viruse.



Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Čuki

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 15
  • Postova: 374
  • Karma: +23/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #24 : Ožujka 25, 2009, 21:47:59 »
IGRA PRSTENA-PRSTENAT

    Omiljena igra na našem području bilo je skrivanje prstena. Ne zna kako, kada i gdje je nastala ova neobična igra. Stariji su govorili da se s prstenovima igra od kada je Boga i svijeta.
U igri prstena moglo se dobiti i priličnih "batina", jer je tu "radio" remen. Glavni igrač dijelio bi "prsten", tj. komadić drveta ili neki slični mali predmetić. Svi bi sudionici primali taj prsten u ruku, ali je samo kod jednoga on bio i odložen. Tada bi po redu pogađali u koga je prsten. Tko ne pogodi, dobiva batine (udarac remenom po otvorenoj šaci prema dogovoru) i igra teče dalje, a onaj tko pogodi, ne dobiva batine i preuzima vodstvo u igri.


Evidentirano
OJ Letinac mnogi znaju zate
u tebi je crkva Svetog Ante

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #25 : Srpnja 05, 2011, 08:25:34 »
Citat: Čuki - Ožujka 23, 2009, 21:23:12
                                                           
         LIČKA  BUŠA


Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda - Bos brachyeros europeus. Poznata je i pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Spada u primitivne (ekstenzivne) pasmine goveda koje nalazimo u krajevima u kojima je čovjekov utjecaj na uzgoj vrlo slab.

Bušu i njezine križance nalazimo u nerazvijenim brdskim, planinskim i kraškim područjima južno od Save i Dunava (Lika, Dalmacija i u nama susjednoj Bosni i Hercegovini).

Pretpostavlja se da su Iliri uzgajali sitno kratkorožno govedo. Po dolasku Hrvata na ove prostore, ilirska su se goveda križala s drugim brahicernim govedima čija su stada Hrvati doveli iz svoje stare domovine. Naša današnja brahicerna goveda najvjerojatnije su nastala ovim križanjima.

Buša je kasnozrelo govedo. Prvi put se junice pripuštaju u dobi od 2 godine. Telad je sitna, porodne težine oko 15 kg. Plodnost buše je oko 85 do 90%. Ženske životinje ostaju u rasplodu 10 do 12 godina. Živi oko 20 godina.

Lička buša je sitno govedo grube konstitucije. Greben je visine 100 do 110 cm. Krava je teška od 180 do 250 kg, a bik oko 300 kg.

Gotovo je uvijek jednobojna i to od posve svijetle, preko smeđe, prutaste (narodni naziv za buše prekrivene gustim uskim tigrastim prugama), crvene do crne boje s prugom na leđima koja je u kontrastu s osnovnom bojom. Za bušu je tipična srneća gubica tj. tamno pigmentirana sluzokoža s bijelim dlakavim vijencem oko nje. Rogovi i papci uvijek su tamne boje. Na kratkim rogovima česte su svijetle presvlake oko korijena roga, a vrhovi su redovito crni. Kosti glave su nježne, čelo redovito široko, rogovi kratki, jače ili slabije savijeni, u bazi vodoravno usmjereni. Vrat je suh, zategnute kože, s neizraženom vratnom maramom. Leđa su uska, kratka i ravna, sapi krovaste i oborene. Grudni koš je uzak, ali dubok i prostran. Noge su relativno kratke s prostranim i tvrdim papcima koji su rezultat višestoljetne prilagodbe na hodanje po golom ličkom kamenu.

Buša je rezultat slabe prehrane i oskudne njege tako da joj muznost nije veća od 700 do 800 litara mlijeka. Mlijeko je izvrsne kakvoće jer ima 4 do 6% mliječne masti. Laktacija traje oko 8 mjeseci. Proizvodnja mesa je slaba jer je buša koščata i sitna, randman mesa je oko 55%. Radna snaga buše je skromna, ali zadovoljava potrebe ekstenzivne poljoprivrede svog područja.

Kako su hranidbeni prohtjevi skromni, žilavost i otpornost je izrazita, a plodnost dobra i u vrlo lošim životnim uvjetima, buša je pogodna za pojedinačno držanje u obiteljima koje se bave ekstenzivnim stočarstvom i koje imaju skromne uvjete uzgoja, pogodna je i za jeftiniju proizvodnju goveđeg mesa i mlijeka. Odlična je za iskorištavanje strmih i malih pašnjaka, te skromnih količina zimskih zaliha koristeći usput danas neiskorištene prirodne izvore hrane.
Buša je dobra zdravlja i veoma otporna na zarazne bolesti. Goveda su se i ljeti i zimi držala vani, bilo na pašnjaku ili u toru, samo su se po najvećoj zimi i nevremenu zatvarala u staju.

Hrana im se sastojala od paše i brsta, a zimi najčešće od slame i kukuruzovine. U rano proljeće mladice drveća često su im bile jedina hrana, tako da se svojim zahtjevima za krmom više približava kozi nego govedu. Tijekom zime uz vrlo oskudnu ishranu buša bi jako oslabila, ali dolaskom proljeća i bolje ispaše izgubljenu bi težinu vrlo brzo nadoknadila. I ova činjenica svjedoči o jednoj od njezinih najbitnijih pasminskih osobina, a to je odlična sposobnost prilagodbe.





NAJMANJE GOVEDO NA SVIJETU




Najmanje govedo na svijetu je lička buša, još jedna autohtona hrvatska pasmina koju je intenziviranje poljoprivredne
proizvodnje istisnulo među domaće pasmine kojima prijeti izumiranje.Do prije 100-injak godina buša je prehranjivala ličku obitelj - malo je pritom davala, ali je još manje tražila.Njeni prinosi mlijeka u odnosu na današnje standarde prilično su mali,muznost je u prosjeku od 700 do1.200 litara mlijeka godišnje, ali kad se uzme u obzir da je skromnih prehrambenih prohtjeva i praktički ne traži nikakva ulaganja, lako se d o đ e  d o  p o z i t i v n e  e k o n oms k e računice. Tim više što je mlijeko buše, hranjene isključivo ispašom, izvrsne kakvoće i sadrži od 4 do 6 posto mliječne masti te jako puno bjelančevina i proteina. Sir od takvoga mlijeka po kvaliteti i punoći okusa nema premca.- Svaki narod vrijedi koliko drži do
svoha nasljeđa i koliko poštuje pretke, pa ako su Zagorci puni hvale za zagorskoga purana, Istrani za boškarina,Slavonci pod svaku cijenu hoće očuvati podolsko govedo,Dalmatinci magarca, valjda ima i 10 Ličana koji će sačuvati bušu, tu kravicu koja je othranila generacije i generacije, ne samo običnih smrtnika.Bilo bi interesantno znati kako stojimo jer sustavno uništavanje buše kreće od početka 20. stoljeća kada su iz AustroUgarske uvezeni bikovi. Genetika ličke
buše prilično je narušena i trebat će puno vremena i truda da se dođe do izvorne genetike. Godine 1957.veliki broj grla buše otpremljen je u Izrael, a siguran sam da ona tamo nije uništena i da bi se preko tamošnjega ministarstva poljoprivrede moglo doći do izvornoga genskog materijala, a onda i uvesti par bikova radi daljnjega genskoga čišćenja.  Također je mišljenja da se p u n o  p r i č a  o  v e l i k o j  k o l i č i n i  bjelančevina i minerala u mlijeku, te visokoj masnoj jedinici, ali da struka slabo poduzima korake da se to i dokaže.Kad se tome još pribroji visoka kvalitetamlijeka koja jamči proizvodnju p r a v o g ,  i z v o r n o g  l i č k o g  s i r a škripavca, na čijem bi plasmanu ibrendiranju itekako trebalo poraditi, onda i ekonomskog rezona za spašavanje buše svakako ima.
Evidentirano

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #26 : Kolovoza 02, 2011, 12:36:06 »
Citat: Čuki - Ožujka 23, 2009, 22:36:34
BILJAC

Teški čupavi zimski pokrivač tkano od grublje debele vune  u nekoliko boja (crvena, crna…) Obavezno se spremao za udaju  i puno ljubavi se vodilo pod biljcem u dugim ličkim noćima.
Ličke noći su bile hladne i trebalo se dobro pokrit i zagrijat ispod biljca.
Najčešće kad su slive rodile, kad nije bilo struje pa su ljudi išli rano leći,nisu jimali ča delat onda su puno divanili i dicu delali.







 smjeh smjeh smjeh smjeh smjeh Čudo su ovi biljci,ja ih još imam pun ormar,ma nebi ih dala nizašta....neka biljci neka...redovito ja to prozračujem da moljac neujde... hoho hoho
Evidentirano

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #27 : Kolovoza 02, 2011, 12:44:40 »
Citat: Čuki - Ožujka 25, 2009, 21:37:05
Brkovi, brčići, brke, brčine..


Još se nađe koji pravi Ličan sa svojim pravim brkom.
„Muškarac bez brkova i nije muškarac. Brkovi su nužni za muževan izgled.
U prilog jedne tvrdnje ide i čuvena holandska izreka da je „poljubac bez brkova, kao jaje bez soli“ ili, što bi naš narod rekao - „ko selo bez crkve“. U brkovima se, navodno, nakuplja statički elektricitet, pa je poljubac sa brkatima uvijek mali strujni udar. Pa neke žene ih zato i vole.
Brkovi su, dakle, bili simbol istinske muževnosti. Muškarac bez njih smatran je nesposobnim za ženidbu. Puštali su se kad dječak  prelazi u momka. Bili su dokaz da je neko odrastao. Za mnoge simbol su odvažnost, moć i uspjeh.
U davnim stoljećima, muškarci su mnogo pažnje posvećivali njegovanju svojih „dlakavih izraslina“. Marljivo su ih češljali, uvijali, pazili, neretko i farbali brkove.
Da bi ostali uredni i pravilno isticali koristili su,  razna pomagala poput malih češljeva četkica  i malih škarica.Sedamdesetih godina prošlog vijeka, nijedan pravi muškarac koji je držao do sebe i svog imidža, nije se mogao zamisliti bez brkova.
Iako brkove danas mnogi smatraju nevrijednim, neretko se podsmijavaju onima koji ih nose... Neki se nebi odrekli svojih brkova ni u najluđem snu. Ima onih koji se kunu da se, otkako su pustili brkove, nikad nisu razbolili, pa čak ni prehladili, s obzirom na to da brkovi deluju kao filteri za bakterije i viruse.





Bci,brkovi,brčine,,ovisno kako tko zove,ja zovem brčine  smjeh smjeh smjehMora da je to bila posebna njega za brčine,veli mi muž njegov otac je ima 32 cm. smjeh smjeh duge ,a po noći ih je vezal  u maramicu da se nezapetljaju  i oko glave...
Imali još tko taj unikat smjeh smjeh smjeh smjeh smjeh
Evidentirano

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #28 : Svibnja 13, 2012, 16:10:02 »
Tako i ja sačuvala dva  domaća lička biljca,domaći rad(morate znat da liječe od reume,upale i alergija,a vele da i liče bolest kičme hoho hoho )




ila_rendered
Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
ila_rendered
Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
ila_rendered
Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara

Evidentirano

Offline Snježana

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 105
  • Postova: 210
  • Karma: +10/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Svega pomalo o Ličkoj regiji - Svaštara
« Odgovori #29 : Svibnja 29, 2013, 13:33:51 »

Čuki, teme i opisi odlični! pozz:

Evidentirano
...još nas ima....
 Str: 123   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top