« : Prosinca 08, 2019, 17:37:35 »
Vijesti iz župe Blažene Djevice Marije od svete Krunice Ličko Lešće
Put Baščanske ploče
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Današnje svoje hodočašće (tradicionalno) započinjemo radosnim klicanjem Majci Kristovoj i Majci našoj, pjesmom koju pjevamo cijeli ovaj mjesec Kraljici krunice, nastavljamo molitvom Krunice i završavamo litanijama sv. Josipu. Toliko nam je vremena i bilo dostatno da stignemo do Senja, našeg prvog odmorišta, na početku puta. (A od čega smo se umorili!). Dan sunčan i topao, stvoren za druženje kroz pjesmu, molitvu, smijeh, šalu i zahvalnost za ovo jedinstvo ispunjeno ljubavi prema Bogu i ljudima.
Cilj našeg današnjeg puta vodi u Bašku, točnije u Jurandvor u crkvu sv. Lucije, gdje je 1851. godine pronađena Baščanska ploča, najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Napisana oko 1100. godine oblom glagoljicom. Ima 13 redaka i 400 slova. Ploča je zapravo zapis o gradnji crkvice. Njezina povijesna važnost je u tome što se ovdje prvi put na hrvatskom jeziku navodi riječ „
hrvatski“ uz ime hrvastkog vladara kralja Zvonimira. Kažu da je ploča „
krsni list svih Hrvata“.
Crkvica sv. Lucije, romanička građevina, još uvijek je u funkciji a koristi se za misno slavlje na dan sv. Lucije. Uz crkvicu je i benediktinski samostan, pa sve izgleda kao arheološki park.
Tjerani znatiželjom krećemo brodićem prema otočiću Košljunu, oazi mira i tišine natopljenom duhovnošću, vjerom i kulturom. Franjevački samostan je duhovni centar gdje kroz godinu oko 800 ljudi sudjeluje u duhovnim programima. Poseban vid duhovnog djelovanja fratara je vođenje duhovnih vježbi u Duhovnom centru te vođenje duhovnih obnova u raznim župama i redovničkim zajednicama. Na Košljunu se održavaju i kulturne priredbe, koncerti i izložbe. Mi smo ovdje imali sv. Misu i duhovnu okrjepu u crkvi sv. Marije Slavne (crkva Navještenja BDM).
Već na ulazu u crkvu pažnju plijeni velika oltarska slika, koja prikazuje tri nebeska stanja: raj, čistilište i pakao. To je najveća sakralna slika na platnu u cijeloj Hrvatskoj. Nije klasična slika, a kuriozitet je u tome što je okvir skuplji od slike. Nakon razgledavanja unutrašnjosti crkve i sata povijesti upućujemo se u razgledavanje muzeja, kojih je na otočiću četiri: arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni. U arheološkom muzeju nalaze se arheološki predmeti uglavnom iz rimskog vremena, kao i nadgrobni spomenici iz I. stoljeća na otoku Krku. Drugi je sakralni, koji je smješten u kapelici sv. Bernarda, opremljen sakralnom umjetnošću: sakralno ruho i posuđe, radovi venecijanskih majstora. Vrijednim predmetima iskazujemo ljubav i štovanje prema Bogu. Tu je i drveno raspelo, koje je proplakalo 1723. g., a koje je nošeno u procesijama za velikih suša, da Bog dade kišu. Svaki put nakon procesije pala bi kiša. Treći muzej je etnografski iz 19. i 20. stoljeća s narodnim nošnjama, glazbenim instrumentima, drvenim kućanskim posuđem, pokrivalima za glavu. Posjeduje i vrijednu numizmatičku zbirku. Četvrti i posljednji je prirodoslovni u kojem se nalaze predmeti iz košljunske gimnazije (prva hrvatska gimnazija Istre i Kvarnera). U prirodoslovnoj zbirci predstavljena je didaktička zbirka minerala, koralja, spužvi i fosila. Zatim ptica, riba i biljaka otoka Krka. Prije nego „ napustim“ otočić moram spomenuti i nama svima poznatog franjevca Slugu Božjeg fra Ivana Perana, koji je u dva navrata djelovao na Košljunu, kao učitelj novaka i poznati je skladatelj (Peranova misa).
Iz oaze mira polako krećemo prema gradu Krku i upoznavanju njegovih znamenitosti. Na autobusnoj postaji dočekuje nas naš vodič, umirovljevna profesorica gđa. Bobinac. Naš prvi cilj je katedrala Uznesenja Marijina, do koje dolazimo kroz Mala ili Južna vrata. Sama katedrala dominira gradom zbog svoje veličine (dograđivana je tri puta), a podignuta je na povišenom djelu grada Krka. Sagrađena je na rimskim termama. Uz katedralu ima više sakralnih objekata, a najpoznatija je dvojna crkva sv. Kvirina i sv. Margarete. Tijekom stoljeća uz bočne zidove sagrađene su brojne kapele s oltarima. Uz gornjogradska vrata nalazi se benediktinska opatija sv. Mihaela arkanđela. To je prvi samostan u gradu Krku, uz koji je izgrađena i istoimena romanička crkva, koja je nakon epidemije kolere posvećena Gospi od zdravlja. Ovo je moje saznanje, što se tiče sakralnih objekata. Ima ih još, ali su ovi najznačajniji.
Grad Krk je jedno d najstarijih urbanih naselja u Hrvatskoj. Osnivači su mu Iliri, a to pokazuju stare građevine kao što je lapidarij, koji datira iz antičkog doba, pa treće po veličini gradske zidine u Hrvatskoj (poslije Dubrovnika i Stona), koje potječu iz ilirskog doba. Frankopanski kaštel podigli su krčki knezovi Frankopani, kroz više stoljeća i više generacija.
Lijep je otok Krk. Kada malo bolje osluhnemo, svaki nam kutak govori o slavnoj povijesti i svim onim predanim ljudima, koji su slijedili nauk i stope Gospodina našega Isusa Krista. Nije ove sakralne objekte sagradila nevjera nego čvrsta vjera u jedinog našeg Stvoritelja, istinsko i vrhovno dobro.
Sve što je lijepo kratko traje, pa i naše hodočašće. Rastajemo se od vodiča i grada Krka na Veloj placi i krećemo put autobusa i svojih domova, očekujući novo okupljanje i novo putovanje. Hvala župniku, vlč. Miškulinu na ovoj lijepoj organizaciji puta, a svim dragim ljudima na osmijehu, pjesmi, šali i molitvi.
Na blagdan sv. Josipa radnika, 1. svibnja 2018. g.
Marijana Jagodić
Slavlje Prve pričesti
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Sakrament euharistije je "sakrament nad sakramentima", po njemu se sjedinjujemo s Kristom koji nas čin dionicima svoga Tijela i Krvi da s njim tvorimo samo jedno Tijelo. Imajući u vidu važnost i značenje sakramenta euharistije za život svakog kršćanina, svaka župna zajednica s osobitom brigom posvećuje se onima koji se prvi puta susreću s Kristom u euharistijskim prilikama. U našoj župi za taj poseban i osobito svečani čin pripremalo se osmero prvopričesnika: Klara Burić, Ela Dujmović Dubravčić, Jan Gomerčić, Vedran Jagodić, Alex Matasić, Dražen Matasić, Ivana Mudrovčić, Petra Orešković i Martina Rubčić. Priprema je trajala cijelu školsku godinu kroz aktivno sudjelovanje na svetim misama te na župnoj katehezi. Dan prije svete pričesti pristupili su sakramentu ispovijedi, a u tom važnom trenutku pratili su ih njihovi roditelji.
Prvi puta euharistijskom stolu prvopričesnici su pristupili na blagdan Duhova, 20. svibnja 2018. godine. Svoje radosno i svečano raspoloženje izrekli su svojim molitvama i recitacijama, a svečanosti je pridonio i naš župi zbor sa orguljašicom Marijanom Žalac.
Prvopričesnici i njihovi roditelji pripremili su sokove i kolače uz koje je nastavljeno druženje poslije svete Mise.
Silvija Vašarević
Krštenje trećeg djeteta u obitelji Vašarević
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Nakon dva krštenja u župi Prozor, nastavlja se i u župi Lešće. U općoj lošoj demografskoj slici Hrvatske javlja se tračak nade. Roditelji Damir i Ružica Vašarević odlučili su se na rođenje trećeg djeteta. Već imaju dvojicu sinova Danijela i Antu i Bog ime je podario trećeg sina Marka. Ponosni roditelji donijeli su Marka na krštenje 16. rujna 2018.godine u župnu crkvu Gospe od svete Krunice. S radošću smo krstili Marka, pogotovo jer su roditelji praktični vjernici za razliku od mnogih drugih roditelja. Nakon krštenja slavlje se nastavilo u ugostiteljskom objektu „Rotor“ u Čoviću.
Čestitamo roditeljima i našoj župnoj zajednici!
vlč. Ivica Miškulin
Lozarija u Ličkom Lešću
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Župa Blažene Djevice Marije od Svete Krunice u Ličkome Lešću i ove je godine proslavila svoju župnu zaštitnicu. Uoči dana proslave upriličena je trodnevnica kao priprava za Lozariju na kojoj su sudjelovali i svećenici iz susjednih župa te svojim propovijedima podsjetili na važnost žrtve, odricanja, skromnosti i iskrenosti pri dolasku u hram Božji.
Prvoga dana trodnevnice, 4. listopada 2018. godine na dan Sv. Franje Asiškog, u kapelici sv. Franje u Vrilu služena je misa koju je predvodio vlč. Andrija Kekić, župnik u župi Sv. Ilije u Sincu. Okupljeni je narod svojom propovijedi nastojao potaknuti na više sudjelovanja na svetoj misi i na razmišljanje o važnosti življenja po uzoru na Isusa Krista i sv. Franju Asiškoga. Spomenuo je kako misu ne čini samo svećenik, nego zajedno svećenici i čitav narod pozivajući se na Drugi vatikanski koncil po kojemu svetu misu čine zajedništvo, Kristova žrtva i Njegovo prisustvo pod prilikom kruha i vina. Propovijed je zaključio pozivom naroda da slijede Sv. Franju koji se odrekao svega materijalnoga, jer to je put kojim se postaje sličniji Isusu.
Drugoga dana trodnevnice, 5. listopada, u župnoj crkvi svetu misu predvodio je vlč. Stipe Zeba, krasnarski župnik. Prije svete mise molilo se Sv. Krunicu, a bila je i prilika za svetu ispovijed. Vlč. Zeba imao je prigodnu propovijed za pripravu proslave župne zaštitnice. Govorio je o Božjoj riječi kao o svojevrsnom vodiču koji nam govori što je to što je potrebno za naše spasenje. Kad se spomene riječ spasenje misli se na život u Raju, a vlč. Zeba nam govori kako je važno stvoriti Raj na zemlji svojim djelovanjem, jer Bog kaže „kako na nebu, tako i na zemlji“. Da bismo stekli spasenje i radostan život na zemlji, važno je živjeti skromno, odricati se, poniziti se pred Bogom. Reći ne okrutnosti i uzdizanju iznad drugih, pa i iznad samoga Boga, jer čovjekovo iskustvo je vrlo maleno u odnosu na Boga koji je stvarao svijet i vidio što živ čovjek nije vidio. Rekao je kako trebamo dolaziti na svetu misu nedjeljom i blagdanima, a ne samo prigodno. No, to ne znači da se dolazi samo kako bismo bili viđeni, nego trebamo dolaziti čista i iskrena srca kako bismo bili bliže Bogu. Propovijed je zaključio riječima kojima je ukazao na važnost sudjelovanja kako na svetoj misi tako i u pripravi za župnu proslavu u Lešću kako bi i nama, ali i čitavoj Lici bilo bolje i ljepše. „Nemojmo dopustiti da On prolazi mimo nas, dođite, sudjelujte, priđimo stolu Gospodnjemu!“
Trećega dana, 6. listopada, vlč. Kekić predvodio je svetu misu na kojoj je govorio kako se djecu od malena treba učiti na dolaske na svetu misu, bilo s roditeljima, bilo da dolaze svakodnevno na svetu misu sa školom koju pohađaju. Time bi se možda doprinijelo i duhovnim zvanjima, potaknulo bi se djecu za eventualni odlazak u svećenička, odnosno redovnička zvanja.
U nedjelju, 7. listopada, na dan Blažene Djevice Marije od Sv. Krunice, svetu misu predvodio je mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru, u suslavlju s vlč. Milom Rajkovićem, vlč. Jurom Ladišićem, don Anđelkom Kaćunkom te vlč. Ivicom Miškulinom, lešćarskim župnikom. Propovijed je bila posvećena molitvi Svete Krunice koja je nastala u 16. stoljeću. Naime, mons. dr. Bogović počeo je s pričom iz davnina o proslavljanju postignuća velikih ljudi u povijesti lovorovim vijencem koji se stavljao na glavu kao kruna. Za nas je, kaže, najveće postignuće naša vjera i naše najljepše molitve. Te naše najljepše molitve jesu Anđeoski pozdrav, Očenaš, Zdravomarija, Slava Ocu i Vjerovanje. To su molitve od kojih je sastavljena i naša molitva Sv. Krunice. Onaj koji ju moli, pobjednik je. Dobio je svoju krunu, svoj vijenac. Krunica kao molitva i kao predmet bila je oko vrata i na usnama naših vojnika kad je bilo najteže. Zbog toga, kaže mons. dr. Bogović, važno je moliti Svetu Krunicu jer ona je ono najljepše u našoj vjeri, ona je najzdravija hrana koju treba „konzumirati“ i prenositi ju i na mlađe generacije koje odrastaju i koje tek trebaju doći. Svojim primjerom trebamo omogućiti da naša vjera opstane u našoj obitelji i našoj zajednici.
Ovoga dana, župna zajednica primila je po sakramentu krštenja još jednoga člana, Irinu Matasić iz Čovića, kćer Suzane i Tomislava Matasića.
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Misno slavlje animirali su pjevači župnoga zbora zajedno s članovima KUU-e „Gacka“ iz Ličkog Lešća.
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Popodnevnu svetu misu, već tradicionalno, predvodio je vlč. Stipe Zeba na kojoj je bio i blagoslov male djece. Na svetoj misi govorilo se o važnosti institucije braka koju prvenstveno čine muškarac i žena. U današnjem vremenu, malo je odricanja i strpljenja i čovjek bi sve najradije rastavio, čime se suprotstavlja Božjem naumu: „Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja“. Svi želimo sakramente, ali danas smo previše zatrovani poganštinom u obliku razvoda. U trenucima slabosti, trebali bismo gledati dječjim dušama koje su neiskvarene i koje gledaju srcem, a ne zakonima.
U braku je dvoje ljudi koji trebaju prihvatiti djecu i odgajati ih u vjeri. Bez djece, kaže vlč. Zeba, neće biti „ni Lešća, ni Like, ni Hrvatske“, zato treba prihvaćati djecu koja su dar od Boga.
Valentina Donđivić
Radovi u župnom stanu Ove smo godine uredili u župnoj kući podove u kancelariji, spavaćoj sobi i dnevnom boravku. U kancelariji smo postavili hrastovi parket, a u druge dvije prostorije parket od bambusa. Radove smo izveli u volonterskoj akciji župljana i jednog župnikova prijatelja tako da smo samo platili materijal.
Zahvaljujemo svima koji su pomogli od glavnog izvođača do njegovih pomoćnika. Ne smijemo pri tom zaboraviti i logistiku koja se zdušno brinula da nam ne ponestane hrane i pića i dobrog raspoloženja prigodom radova. Svima veliko hvala!!!!
vlč. Ivica Miškulin, župnik
Koncert „O Isuse izranjeni…“ i misno slavlje u zagrebačkoj katedraliŽupni zbor župe Blažene Djevice Marije od Svete Krunice i članovi Kulturno-umjetničke udruge „Gacka“ Ličko Lešće sudjelovali su u programu koncerta „O Isuse izranjeni…“ koji je u 2018. godini izveden četiri puta. Koncert je prvi put izveden dana 10. ožujka 2018. godine u crkvi Presvetoga Trojstva u Otočcu, a za vrijeme trajanja seminara tradicijske glazbe i plesa dinarskog područja kojeg je organiziralo Gacko pučko otvoreno učilište Otočac. U organizaciji udruge Pasionska baština iz Zagreba koncert je izveden u okviru 27. Svečanosti pasionske baštine dana 24. ožujka 2018. godine u crkvi Sv. Petra apostola u Zagrebu, a dana 7. lipnja 2018. godine u Pučkom otvorenom učilištu „Dr. Ante Starčević“ u Gospiću povodom svečanog otvorenja XII. Međunarodnog znanstvenog simpozija „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“ – Pasionska baština Like koji se održavao od 7. do 10. lipnja 2018. godine u Gospiću. Za vrijeme održavanja 52. Međunarodne smotre folklora u Zagrebu koncert je izveden dana 22. srpnja 2018. godine u Crkvi sv. Katarine Aleksandrijske u Zagrebu.
Koncept ovog koncerta osmislio je etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu dr. sc. Joško Ćaleta, a u okviru programa 27. svečanosti Pasionske baštine u organizaciji udruge Pasionska baština iz Zagreba.
U okviru 52. Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, 18.-22. srpnja 2018., na misnom slavlju u Katedrali Uznesenja BDM na nebo koje je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski, župni zbor župe BDM od Svete Krunice i članovi KUU-e „Gacka“ Ličko Lešće predvodili su liturgijsko pjevanje uz orguljsku pratnju časne sestre Cecilije Pleša, članice Družbe sestara Naše Gospe iz Zagreba.
Misno slavlje iz zagrebačke katedrale uživo je prenosila Hrvatska radio televizija dana 22. srpnja 2018. godine, a koncert održan dana 24. ožujka 2018. u crkvi Sv. Petra apostola u Zagrebu snimila je ekipa Hrvatskog radija.
U nastavku donosimo program koncerta „O, Isuse izranjeni..“, repertoar pjesama na misnom slavlju u zagrebačkoj katedrali i tekst dr.sc. Joška Ćalete.
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
Silvija Rubčić Kovačić
O Isuse, izranjeni… – pučka korizmena pjevana baština i pobožnosti Like i Gackesudjeluju:
KUD „Kraljica Katarina“, Donji Lapac
KUD „Dangubice“, Kuterevo
KUD „Perušić“, Perušić
KUU „Gacka“i župni zbor BDM od Svete Krunice, Ličko Lešćeodabir i animacija: Joško Ćaleta
KONCERTNI PROGRAM: Slava, čast i hvala ti – Himan Kristu Kralju, pjesma za ophod na Cvijetnicu Ličko Lešće
Stala majka pod raspelom (put križa) Kuterevo
Što ste stali o misnici, što činite redovnici? (Gospin plač, Knežević) Donji Lapac
Prosti moj Bože (korizma) Perušić
Ponizno se teb' klanjamo Donji Lapac
Oj Isuse daj da pjevam (korizma) Kuterevo
O Marijo bolne duše likarijo Donji Lapac
Izbavi me Gospodine od smrti vječne (molitva iz obreda sprovoda) Ličko Lešće
Jedinstvo – pučka molitva za pokoj umiruće duše Perušić i Kuterevo
Pogledaj, Gospodine (koral) Ličko Lešće
Stala majka pod raspelom Perušić
Puna tuge i žalosti – obred Velikog četvrtka (Kompolje) Ličko Lešće
Stala plačuć tužna mati (put križa) Kuterevo
Dijele među sobom haljine moje (psalam 22:19) Ličko Lešće
Muka Gospodina našega Isusa Krista (odlomak) Donji Lapac
Puče moj (prijekori, Veliki Petak) Ličko Lešće
Puče moj (prijekori, Veliki Petak) Donji Lapac
O Isuse izranjeni Perušić
Veliko je sad veselje… Donji Lapac
Kraljice neba raduj se Kuterevo i svi sudionici
REPERTOAR PJESAMA ZA VRIJEME MISNOG SLAVLJA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI Sv. STJEPANA22. srpnja 2018., u okviru 52. Međunarodne smotre folklora
Pjevanje predvodi:
KUU „Gacka“i župni zbor BDM od Svete Krunice, Ličko LešćeOrguljska pratnja: časna sestra
Cecilija Pleša Ulazna pjesma:
Oče naš dobri (1. i 2. kitica)
Gospodine, smiluj se (Misa za pučko pjevanje, Ljubomir Kučan)
Slava Bogu na visini(Misa za pučko pjevanje, Ljubomir Kučan)
Otpjevni psalam:
Gospodin je pastir moj (psalam 23)
Aleluja Pjesma za prinos darova:
Oče naš dobri (3. i 4. kitica)
Svet (Misa za pučko pjevanje, Ljubomir Kučan)
Jaganjče Božji (Misa za pučko pjevanje, Ljubomir Kučan)
Pričesna pjesma:
Zdravo Tijelo IsusovoIzlazna pjesma:
Čuj nas, MajkoZavršna:
Zdravo Djevo,kraljice HrvataProgram sastavile: č. s. Cecilija Pleša i Silvija Rubčić Kovačić
O Isuse, izranjeni… – pučka korizmena pjevana baština i pobožnosti Like i Gacke „O Isuse izranjeni…" naziv je koncerta kojim se je pokušalo predstaviti današnje stanje crkvenog pučkog pjevanja u Lici i Gackoj. U ovom slučaju, repertoar izvedbenih skupina fokusiran je na korizmenu pjevanu baštinu i pučke pobožnosti. Koncert je izveden nekoliko (4) puta na različitim lokacijama (Otočac, Zagreb, Gospić) u različitim izvedbenim situacijama (Seminar tradicijske glazbe i plesa dinarskog područja – Otočac 2018; 27. Svečanosti Pasionske baštine – Zagreb; Pasionska baština Like - “Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“ Gospić; 52. Međunarodna smotra folklora – Zagreb).
Današnje stanje crkvene izvođačke prakse na području Like i Gacke nije nas do sada potaknulo da se pobliže pozabavimo predstavljanjem ove crkvene glazbene prakse. Nekoliko je razloga zašto smo se odlučili upravo za predstavljanje toga područja. Povijesno i sadašnje stanje u toj regiji izvrsni su primjeri (su) života migranata koji su svoj novi dom pronašli na tom području. Razlog tomu je ponajprije izuzetno „turbulentna“ povijesna događanja na ovim prostorima koja su i na crkvenom pjevanju ostavila svoj, rekao bih, neizbrisivi trag. Prostor koji je u srednjem vijeku, do turskih upada, prednjačio u promicanju kulture i pismenosti tada su dijelile Senjska (1169.), Otočka (1449.), Krbavska (1185.) ili Modruška biskupija (1493.). Ovo je prilika podsjetiti se na godinu 1248. kada je senjski biskup dobio osobno pravo na staroslavensku službu Božju a time i snažnu potporu u svojoj glagoljaškoj praksi. To područje postaje najjače uporište glagoljice uopće, pa je shvatljivo da je upravo u Senju nastala (1494.) prva sigurno poznata glagoljaška tiskara na hrvatskom tlu (Bogović 2001:23). Područje je to na kojem u to vrijeme djeluju benediktinci, franjevci, dominikanci, pavlini i augustinci. Biskupije Senjska i Modruška ili Krbavska postojale su kao samostalne crkvene jedinice do 1969., kada je bulom pape Pavla VI osnovana Riječko-senjska nadbiskupija, koja je obuhvatila i cjelokupno područje biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske (Bogović 2001:21).
Nakon „turbulentnog“ srednjeg vijeka, svjetski ratovi i velike migracije novijeg doba ostavile su traga na sastav i brojnost stanovništva. Isti se trend nastavio i u razdoblju nakon II sv. rata. U ostalim hrvatskim područjima tog vremena vezu s tradicijom i pređašnjim crkvenim glazbenim praksama održavale su žene/pjevačice dok je taj slučaj u Lici ipak bio manjeg intenziteta. Duhovna obnova, događa se tek nakon Domovinskog rata a glazbena obnova nastavlja slijediti tradicije standardnog crkvenog repertoara iz dostupnih pjesmarica. O tome najbolje svjedoči priloženi tekst: O pjevanju i sviranju u župi Ličko Lešće… Ličko Lešće je jedna od četiri skupine koje sudjeluju na ovom koncertu.
Nasuprot njihovu predstavljanju redovite pjevačke aktivnosti u župi pokušali smo predstaviti i drugačije glazbene tradicije vezane uz korizmeno razdoblje. Inicijalno terensko istraživanje u Donjem Lapcu, Perušiću i Kuterevu obavili su dr. sc. Joško Ćaleta (IEF, Zagreb) zajedno sa studentima KBFa u Zagrebu (Ivan Buljan, Mihael Mojzeš) i Verom Dasović, djelatnicom GPOU Otočac. Naši suradnici bili su članovi lokalnih KUDova koji su u najvećem broju slučajeva aktivni nositelji tradicije u svojim sredinama. Posebnost je bio odabir skupine iz Donjeg Lapca koju predstavljaju Hrvati za vrijeme Domovinskog rata prisilno izmješteni s područja Centralne Bosne, s područja na kojem je stolovala posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača – Kotromanić u spomen na koju i danas žene Kraljeve Sutjeske nose crnu maramu. U svoj novi zavičaj izmješteni Sutješaci ponijeli su svoju nošnju, običaje i crkveno pjevanje koje su stoljećima pod vodstvom svojih fratara iz samostana u Kraljevoj Sutjesci stvarali.
Skupinama iz Kutereva i Perušića bio je problem pronaći “svoje” napjeve, jer većina pjevanja u njihovim crkvama ima standardizirani noviji repertoar iz dostupnih pjesmarica. U razgovorima s njima doznajemo da se stanovništvo Kutereva također tijekom 19. stoljeća doselilo na to područje s prostora susjednog Gorskog kotara! Činjenica da je starija tradicija generacijama odbacivana nije pomogla ostvarenju cilja, no mladi entuzijasti (Ivan Starčević, Matej Šporčić) su se prihvatili ovog izazova i u svojim sredinama animirali starije istaknute pjevačice koji pamte pjevanje u prošlim vremenima. Namjera izvođača, prikazati kako se i najstariji slojevi (glazbene) tradicije mogu na primjeren način rekonstruirati te postati ogledan primjer izvedbene glazbeno-scenske prakse, u ovom je slučaju u potpunosti uspjela.
Joško Ćaleta
O pjevanju i sviranju u župi Ličko Lešće od početka devedesetih godina prošlog (20.)stoljećaDevedesete godine prošlog (20.) stoljeća obilježene su stradanjima i patnjama hrvatskog naroda, ali i zajedništvom i okupljanjem. Zbog ratnih zbivanja u Gackoj dolini učenici Srednje škole Otočac i osnovnih škola na području Grada Otočca i Općine Brinje morali su nastavu pohađati u Senju i Bribiru. Vlč. Ivan Friščić, tadašnji župnik Sinca i časna sestra Cecilija Sabljak, iz Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, okupljali su u to vrijeme djecu na vjeronauku, svetim misama i probama pjevanja u turističkom naselju „Zagora“ u Novom Vinodolskom gdje su djeca i učitelji bili smješteni. Č. s. Cecilija Sabljak dolazila je također početkom devedesetih godina, a prije Domovinskog rata, u župu Ličko Lešće pripremati djecu i mlade za proslavu sakramenata Prve pričesti i Krizme. Vlč. Ante Cvitković, tadašnji župnik Ličkog Lešća, okupljao je djecu i mlade na vjeronauku, a započeo je organizirati i redovite probe pjevanja s djecom na koje je u ulozi učitelja pjevanja dolazio vlč. Mile Rajković.
Od 1993. godine, a za svoga boravka u samostanu u Otočcu, redovite i temeljite probe pjevanja vodila je č. s. Velimira Marinović iz Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. Na te probe je još kao dječak sa č. s. Velimirom rado dolazio i vlč. Josip Šimatović, sadašnji upravitelj svetišta na Udbini. Prije odlaska u sjemenište u Zadar, a i tijekom školovanja u Zadru te poslije na bogosloviji u Rijeci, vlč. Josip Šimatović održavao je za vrijeme ljetnih praznika probe pjevanja u Lešću. Č. s. Cecilija Pleša, iz Družbe Sestara Naše Gospe u Zagrebu i profesorica na Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dolazila je 2004. i 2005. godine sa svojim suradnicima u Senj podučavati pjevanje i sviranje, pa su na poticaj tadašnjeg župnika, vlč. Ante Cvitkovića, satove pjevanja i sviranja pohađali i pjevači i potencijalni svirači iz Lešća. Č. s. Cecilija Pleša, rodom iz Ramljana, rado se odazivala na pozive tadašnjeg župnika vlč. Ante Cvitkovića i dolazila u Lešće za veće blagdane podučiti pjevače te sviranjem i pjevanjem animirati liturgijska slavlja u župi. Od listopada 2006. godine do lipnja 2007. godine, a u dogovoru s tadašnjim župnikom vlč. Antom Cvitkovićem, probe pjevanja u župi održavali su Lucija i Martin Völlinger, a pod njihovim vodstvom održana su i dva koncerta u župnoj crkvi. Supružnici Völlinger završili su petogodišnji studij crkvene glazbe u Njemačkoj, a potom i specijalizirali dirigiranje, orgulje i klavir. U školskoj godini 2006./2007. bračni par Völlinger je radio na poduci župnih zborova na području naše biskupije, a u suradnji s drugim profesorima crkvene glazbe i povjerenicima za liturgijsko pjevanje (vlč. Mile Čančar, vlč. Silvije Milin i Ivan Prpić) organizirali su i školu za orguljaše i voditelje crkvenih zborova u Gospiću koju su pohađali i pjevači i potencijalni svirači iz Ličkog Lešća.
Svih ovih spomenutih godina Lešće nije imalo stalnog svirača nego su za veće blagdane na misnim slavljima svirali naši učitelji pjevanja i orguljaši iz susjednih župa te orguljaši koji su dolazili na godišnji odmor u našu župu, a kojih se rado sjećamo: č. s. Cecilija Sabljak, č. s. Velimira Marinović, č. s. Cecilija Pleša, vlč. Josip Šimatović, Danijel Petrić, Karlo Kvaternik, Ana-Marija Jurković, č. s. Krešimira Vuleta i Kristijan Pajdaković. Na veće blagdane pridružili bi nam se i poznati tamburaši iz naše Gacke doline: Darko Kranjčević, Zvonimir Tonković, Marijan Kolak, Tomislav Bogdanić, Đani Findrik i članovi Kulturno umjetničke udruge „Gacka“ Ličko Lešće koji već niz godina sviraju i pjevaju u svojoj župnoj crkvi za veće blagdane, a posebno u božićnom vremenu.
Od 2014. godine misna slavlja u našoj župi sviranjem animira naša župljanka Marijana Žalac, a vrlo smo radosni kada joj se sviranjem na violini pridruži Ivan Kraljić koji rado iz Otočca dolazi kod bake i djeda u Ličko Lešće. Godine 2017. naš je župnik vlč. Ivica Miškulin nabavio i novi instrument - digitalni piano.
Od studenog 2016. godine do lipnja 2017. godine Marijana Žalac i neki od pjevača pohađali su Glazbenu školu za crkvene orguljaše i pjevače koja je pokrenuta na inicijativu biskupa Zdenka Križića kako bi se glazbenom izobrazbom poboljšala razina liturgijskog znanja u našoj biskupiji. Školu je organizirao biskupijski povjerenik za glazbu vlč. Josip Šimatović s voditeljicom škole dr. sc. s. Katarinom Koprek, iz Družbe Sestara Naše Gospe u Zagrebu, izvanrednom profesoricomna Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nadamo se da ćemo se i dalje okupljati i nastaviti s radom animirajući misna slavlja u župi te da ćemo stečena znanja moći prenijeti na nove naraštaje i generacije koje će doći.
Silvija Rubčić Kovačić
KULTURNO-UMJETNIČKOJ UDRUZI ,,GACKA“ IZ LIČKOG LEŠĆA JOŠ JEDNO VRIJEDNO PRIZNANJE
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
U organizaciji Zajednice Talijana Vodnjana i Talijanske Unije od
18. do 19. kolovoza 2017. godine održan je sedamnaesti po redu Međunarodni festival folklora ,,Leron“. Festival okuplja folklorne grupe različitih nacionalnosti koje prezentiraju svoje narodne plesove, nošnje i običaje. Mnogobrojni sudionici kroz ples i pjesmu prezentiraju tradiciju različitih naroda. Tako se u ovom odabranom društvu između ostalih zemalja (Italija, Slovenija, Albanija, Austrija, BIH, Francuska, Grčka, Izrael, Portugal, Turska, Rumunjska, Makedonija i Mađarska) kao predstavnik Hrvatske našla i naša KUU ,,Gacka“ iz Ličkog Lešća.
U sklopu festivala organiziraju se i okrugli stolovi u koje su uključeni etnološki i muzikološki eksperti koji ocjenjuju nastupe pojedinih sudionika. Dio dvodnevnog zbivanja je i sveta misa za sve sudionike u crkvi Sv. Blaža u Vodnjanu.
Kao i mnogo puta do sada KUU ,,Gacka“ Ličko Lešće bila je dostojanstveni predstavnik Ličkog Lešća, Gacke doline, Like te u ovom slučaju i Lijepe naše. Po mišljenju uvaženog stručnog žirija ovog festivala nagrađeni su za originalnost nošnje, specifičnu vrstu vokalnog izražavanja te ukupni dojam. Dakle, nakon UNESCO-e povelje za očuvanje nematerijalne kulturne baštine 2011. godine još jedno zasluženo priznanje za uloženi trud u očuvanju tradicije Gacke doline ide u ruke Lešćeranima.
Ružica Banić
,,90 GODIN ORGANIZIRANOG PIVANJA I SVIRANJA U LIČKOM LEŠĆU“
Događanja u župi Ličko Lešće 2018.
KUU ,,Gacka“ obilježila je 27. lipnja 2018.godine 90 godina od početka kulturno-umjetničkog amaterizma u Ličkom Lešću. Proslava je započela svečanom misom u crkvi ,,Blažene Djevice Marije od Svete Krunice“, mimohodom sudionika kroz mjesto te na kraju koncertom kod osnovne škole ,,Zrinskih i Frankopana“ PŠ Ličko Lešće. Ovom pažnje i hvale vrijednom proslavom prisjećamo se davne 1928.godine kada je poduzetnička obitelj Bogdanić na inicijativu svog sina, a pod okriljem Seljačke sloge osnovala tamburaško-folklorno društvo pod nazivom ,,Javor“. Bogdanići kupuju sve instrumente i opremu za rad, jer se radilo o najvećim poduzetnicima u Ličkom Lešću u tom vremenu. Nakon kratkog vremena nastaje vrlo dobar tamburaški i pjevački sastav čija imena kao naših sugrađana moramo spomenuti. To su: Frane Marić - Đukan, Mate Vašarević - Šajan, Mate Vašarević - Mrka zvani Golubica kao vrstan pjevač, Ivan Marić - Starešina, Tomo Orešković -Tomac, Dragan Ostović Babić, Stjepan Ostović Babić, Marko Babić - Markus, Franjo Kovačić - Dancig, Nikola Dujmović -Knez, Joso Ladišić - Šnjapar te Stjepan Orešković - Stipurina. Godine 1936. Seljačka sloga izgrađuje dom u Vrilu čime se stvaraju još bolji uvjeti za rad. Kulturni život u Lešću odvija se aktivno sve do početka II. svjetskog rata kada zbog nastalih okolnosti prestaju svi oblici kulturnog života u mjestu. Po završetku rata učitelji Mandica i Milan Sabljak svojim trudom pokreću ponovno kulturni život u selu u prostoru stare škole pored crkve. Već 1947. godine bilježe prvi nastup na Smotri folklora u Zagrebu pod vodstvom Stjepana Kolaka - Kekljina sa pjesmama ,,Oj bujado zelena livado“ i ,,Čuvam ovce i sjedim u hladu“ koje izvodi Dane Kovačić -Trapan. Zaplesali su i Ličko kolo, a tamburaši su zasvirali ,,Junaka iz Like“. Odlaskom učitelja ponovno dolazi do prekida organiziranog kulturnog djelovanja sve do 1980. godine kada se osniva KUD ,,Ružica Brkljačić“ koji mijenja svoje ime 1994. godine u današnju Kulturno-umjetničku udrugu ,,Gacka“ Ličko Lešće čiji članovi i u ovo novije vrijeme s ponosom nastavljaju tradiciju svojih predaka kao čuvari običaja i kulturne baštine Ličkog Lešća te su s pravom svrstani među najbolja društva u Lijepoj našoj.
Ružica Banić