« Odgovori #6 : Travnja 21, 2011, 18:39:32 »
Kordunaši u novogradiškom kraju Citat iz djela:
Prigodom doseljavanja u novogradiški kraj dio novih doseljenika dolazio je
vlastitim zaprežnim kolima, vlakom, pjeÅ¡ice, a u snaÅ¡e Kate BariÄević iz Nove Kapele joÅ¡
je živo sjećanje na pripovijedanje dida Duje Samardžije, koji im je kod krava na ispaši,
joÅ¡ dok su bili djeca, pripovijedao da se u Brodski Drenovac naselilo poÄetkom 20. st. 30
numera LiÄana od Slunja. Isto je tako snaÅ¡a Kata pripovijedala put naseljenja obitelji
BariÄević, koji su, kako ona kaže, doÅ¡li iz Like od Slunja putujući Savom na splavi od
ÄŒanka do KobaÅ¡a. U KobaÅ¡u je u to vrijeme već živjela oÄeva sestra, koja im je pomogla
kupiti imanje u Novoj Kapeli, koje je prije njih pripadalo rodu Jajića. Najveći dio
doseljenika na prostor Nove Kapele naselio se u kraj zvan Sekule, a nalazi se poviše
novokapelaÄke kapele uz cestu prema Lipovcu.
U Dragovcima su doseljenici nastanjeni na prostoru zvanom KrÄevine, koji se
nalazi na samom ulazu u selo kada se dolazi cestom od Nove Kapele. Ovaj je prostor
jednim dijelom pripadao seoskoj zajednici, a drugim dijelom šumariji. Da bi se nastanili
u Dragovcima, naseljenici iz Korduna, Gorskog kotara i Like krÄili su zemljiÅ¡te koje je
pripadalo seoskoj zajednici, tzv selski utvaj, i zemljište koje je pripadalo šumariji te
plaćali odštetu selu i šumariji za zemlju na kojoj su gradili kuće. Seoskoj su zajednici
platili otkupninu u novcu putem seoskog kneza, a šumariji izravno uplatom na blagajni.
Kad su raskrÄili zemljiÅ¡te, na njemu su podizali male kuće graÄ‘ene na žmuriće3
Äija je konstrukcija bila popunjena prijesnom opekom ili Å¡eperom oblijepljenim blatom s
vanjske i unutarnje strane zida. Krovovi ovih dvodjelno građenih kućica bili su pokriveni
ražovom slamom, a tek je poneka imala biber crijep.
Kao što je znano, slavonski je Šokac uvijek cijenio bogatstvo i nastojao sina
oženiti bogatom djevojkom, a kćer udati u bogatu kuću. Doseljenici su u pravilu bili
siromašni sloj seoskog stanovništva koje je nova sredina teže prihvaćala. Zbog
siromaštva i neprosvijećenosti doseljenika Šokci su branili svojoj djeci da se žene s
doseljenicima, međutim zanimljivo je da su i doseljenici isto tako branili svojoj djeci
ženidbu i udaju s domaćim stanovniÅ¡tvom. ÄŒesto se tako u selima moglo Äuti
razmiÅ¡ljanje ne treba naÅ¡u krv miÅ¡at s njiovom. Stoga su na poÄetku dvadesetoga stoljeća
bili rijetki brakovi izmeÄ‘u domaćeg i doseljenog stanovniÅ¡tva. Ovo se stanje poÄelo neÅ¡to
znaÄajnije mijenjati tek iza 60-tih godina 20. st.
Razlika između domaćeg stanovništva i doseljenika najjasnije je vidljiva u odnosu
među djecom koja su u igri smislila i rugalicu:
LiÄani, pićani suva kruva ruÄali,
Kad su došli do vode,
Vrag im dupe probode.
Domaće starosjedilaÄko stanovniÅ¡tvo znalo je s podsmjehom kazivati o kulturnoj
razliÄitosti i drukÄijim životnim navikama doseljenika pa su znali reći:
Slavonac ne more
bez tambure, a LiÄanin bez pure i mlika