Autor Tema: LiÄke knjige  (Posjeta: 29564 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
LiÄke knjige
« : Kolovoza 29, 2007, 00:27:29 »
BRINJSKO-LIÄŒKI USTANAK 1746. GODINE

Knjiga je povijesna studija koja sažeto i kritiÄki prikazuje brinjsko-liÄki ustanak 1746. godine te ga na odgovarajući naÄin uklapa u ukupan kontekst tadaÅ¡njih povijesnih zbivanja.

Å ifra: KNBHC003401
Autor: Željko Holjevac

Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
LiÄke knjige
« Odgovori #1 : Kolovoza 29, 2007, 00:28:07 »
Samoborski nakladnik Meridijani predstavio je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu knjigu Željka Holjevca "BrinjskoliÄki ustanak 1746. godine".

O knjizi su govorili u ime nakladnika Petra Somek, povjesniÄar Ivan JuriÅ¡ić, zemljopisac Tomislav Jelić i dekan Prorodoslovno-matematiÄkog fakulteta Dragutin Feletar.

Jelić je govorio o smjeÅ¡taju brinjskoga podruÄja i njegovu puÄanstvu koje u zadnjih stotinjak godina uglavnom emigriralo s tog prostora.

U popisu iz 1857. brinjsko podruÄje imalo je viÅ¡e od 15 tisuća stanovnika i bilo je jedno od najgušće naseljenih dijelova teritorija HabsburÅ¡ke Monarhije, istaknuo je Jelić i dodao kako je 2001. popisano svega Äetiri tisuće stanovnika.

Holjevac je za pisanje svoje knjige koristio suvremenu arhivsku graÄ‘u u naÅ¡im i stranim pismohranama, istaknuo je JuriÅ¡ić i dodao kako je autor uspio rekonstruirati poÄetak, razvoj i kraj ustanka.

Osim novih podataka o pobuni liÄkih KrajiÅ¡nika sredinom 18. stoljeća autor obraÄ‘uje mikropovijest po uzoru na suvremene svjetske povjesniÄare, istaknuo je Fletar.

Knjiga "Brinjsko-liÄki ustanak 1746." (159 str.) u Äetiri poglavlja obraÄ‘uje Brinje i brinjski kraj, Vojnu krajinu i krajiÅ¡ke bune u KarlovaÄkom generalatu, preustroj KarlovaÄkoga generalata i ustanak iz 1746.

U dodatku knjige obraÄ‘uje podrijetlo i znaÄenje rijeÄi "porkulab", književno stvaralaÅ¡tvo MateÅ¡e KuhaÄevića dok u prilogu donosi njegovo književno djelo "Utiha nevoljnih".

Na kraju knjige objavljeni su sažetci na engleskom i njemaÄkom jeziku, uporabljeni izvori i literatura, kazalo mjesta i osoba i popis ilustracija.

Željko Holjevac (1973.) radi na Institutu "Ivo Pilar". Istražuje arhivsku graÄ‘u u Grazu, BeÄu, Željeznom i BudimpeÅ¡ti. Objavio je knjigu "Gospić u Vojnoj krajini".

Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
LiÄke knjige
« Odgovori #2 : Kolovoza 29, 2007, 00:37:01 »


Damir KarakaÅ¡: Kino Lika, zbirka priÄa, Biblioteka Miss okulist, Ghetaldus optika, Zagreb, 2001.

Ovu izvrsnu zbirku priÄa Damira KarakaÅ¡a doista ne bih preporuÄio osobama slabijeg želuca, odnosno, u potpunosti bih se složio s preporukom Roberta PeriÅ¡ića, urednika biblioteke, naznaÄenom na koricama: držati izvan domaÅ¡aja djece i malograÄ‘ana. KarakaÅ¡eve su priÄe naime, koliko god Äitke i leprÅ¡ave, dobro dramatizirane i fabulirane, jedan od najuspjelijih pokuÅ¡aja da se i onaj dio života «o kojem se ne priÄa», da se i one epizode o kojima je teÅ¡ko bez gaÄ‘enja priÄati i nakon dobre doze alkohola, dakle da se onakve epizode iz života koje svojom nevjerojatnošću nadmaÅ¡uju svaku literarnu ili filmsku fikciju, pretoÄe u književnost.
Neki su kritiÄari u KarakaÅ¡evim priÄama nalazili naturalistiÄke elemente, s Äime se baÅ¡ ne bih složio, ali bih se složio da u Å¡est priÄa koje tvore zbirku «Kino Lika» ima i jako, jako žalosnog, i jako, jako smijeÅ¡nog. KarakaÅ¡evi likovi žive na rubu civilizacije, i za svevremenost i vrijednost ovih priÄa potpuno je nevažno je li popriÅ¡te radnje Lika ili Makondo.


Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
LiÄke knjige
« Odgovori #3 : Kolovoza 29, 2007, 00:42:02 »
Tragom stare liÄke povijesti

Prinosi za kulturnu i crkvenu povijest podruÄja novoosnovane Gospićko-senjske biskupije




ModruÅ¡ : knjižnica Matice hrvatske Ogulin ; knj. 1, uredili ViÅ¡nja Lipošćak, Stjepan SuÄić. - Ilustrirano u bojama.


Offline Lipice

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 12
  • Postova: 315
  • Karma: +9/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • klikni tu
LiÄke knjige
« Odgovori #4 : Rujna 11, 2007, 02:33:00 »
ArheoloÅ¡ka svjedoÄanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću

U Lici, Ogulinsko-plaÅ¡Äanskoj udolini, dijelu Gorskog kotara i Korduna te u sjeverozapadnoj Bosni tijekom starijega željeznog doba u usponu je bila kultura Japoda. Njezin razvitak otpoÄeo je u kasnom bron-Äanom dobu, kada je kultura polja sa žarama svoje utjecaje proÅ¡irila i na taj prostor. Već uli. st. pr. Rr., pojava paljevinskih grobova i ukop u žare, Å¡to je na podruÄju Like bila novina, obilježili su dolazak novoga, panonskoga stanovniÅ¡tva. Te su pridoÅ¡lice sa sobom do-nijele nova tehnoloÅ¡ka iskustva u preradbi bronce i, bez obzira na njihovu malobrojnost, trajno je utkale u novonastalu japodsku kulturu. Tijekom tisućljetne opstojnosti s japodskom se autohtonom materijalnom i duhovnom kulturom isprepliću i utjecaji koji su pristizali iz panoskoga, balkanskoga, jugoistoÄno-alpskoga te iz mediteranskoga svijeta. Ponekad jasni, a ponekad jedva za-mjetni, bili su temelj za stvaranje novoga osebujnog japodskog umjetniÄkog izraza, koji je u starijem željeznom dobu dosegao vrhunac. Njegujući vlastite tradicije ta je kultura neprekinuto trajala do rimskih osvajanja u drugoj polovici 1. st. pr. Kr. Premda su bili podvrgnuti postupnoj romanizaciji, odraz njhove tradicionalne materijalne i duhovne kulture nazirao se i nadalje tijekom poÄetnih stoljeća antiÄkoga (rimskoga) razdoblja.

Dubravka Balen-Letunić







Offline Draža

  • Super Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄke knjige
« Odgovori #5 : SijeÄnja 20, 2011, 20:01:24 »
                               LiÄani kroz proÅ¡lost

                                                                           ila_rendered
LiÄke knjige


Knjiga  prof. Mirka Markovića LiÄani kroz proÅ¡lost predstavlja  kratku povijesnu sinezu o etnogenezi  stanovniÅ¡tva Like,od vremena  prahistorije  pa sve do danaÅ¡njih dana.Veliko razdoblje koje obuhvaća  ova knjižica podijeljeno je  stoga  u nekoliko poglavlja .Srednjovjekovno razdoblje  autor prati od doseljenja  Hrvata do dolaska Turaka  kada se u Licu u velikom broju  balkanskih Vlaha  koji su u turskoj vojsci  služili kao martolozi  i koji su  nakon izgona Turaka iz Like ,u velikoj većini  ostali u  svojim prebivaliÅ¡tima i ,kasnije ,zbog  pravoslavne vjere  kojoj su  pripadali ,poprimili srpsko nacionalno  osjećanje.Sve do  najnovijeg vremena ,kako je prikazano u ovoj knjizi ,Lika ostaje naseljena  etniÄki raznorodnim  stanovniÅ¡tvom,hrvatskih i srpskih.


Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji LiÄan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 209
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: LiÄke knjige
« Odgovori #6 : Travnja 21, 2011, 18:39:32 »
Kordunaši u novogradiškom kraju

Citat iz djela:

Prigodom doseljavanja u novogradiški kraj dio novih doseljenika dolazio je
vlastitim zaprežnim kolima, vlakom, pjeÅ¡ice, a u snaÅ¡e Kate BariÄević iz Nove Kapele joÅ¡
je živo sjećanje na pripovijedanje dida Duje Samardžije, koji im je kod krava na ispaši,
joÅ¡ dok su bili djeca, pripovijedao da se u Brodski Drenovac naselilo poÄetkom 20. st. 30
numera LiÄana od Slunja. Isto je tako snaÅ¡a Kata pripovijedala put naseljenja obitelji
BariÄević, koji su, kako ona kaže, doÅ¡li iz Like od Slunja putujući Savom na splavi od
ÄŒanka do KobaÅ¡a. U KobaÅ¡u je u to vrijeme već živjela oÄeva sestra, koja im je pomogla
kupiti imanje u Novoj Kapeli, koje je prije njih pripadalo rodu Jajića. Najveći dio
doseljenika na prostor Nove Kapele naselio se u kraj zvan Sekule, a nalazi se poviše
novokapelaÄke kapele uz cestu prema Lipovcu.

U Dragovcima su doseljenici nastanjeni na prostoru zvanom KrÄevine, koji se
nalazi na samom ulazu u selo kada se dolazi cestom od Nove Kapele. Ovaj je prostor
jednim dijelom pripadao seoskoj zajednici, a drugim dijelom šumariji. Da bi se nastanili
u Dragovcima, naseljenici iz Korduna, Gorskog kotara i Like krÄili su zemljiÅ¡te koje je
pripadalo seoskoj zajednici, tzv selski utvaj, i zemljište koje je pripadalo šumariji te
plaćali odštetu selu i šumariji za zemlju na kojoj su gradili kuće. Seoskoj su zajednici
platili otkupninu u novcu putem seoskog kneza, a šumariji izravno uplatom na blagajni.
Kad su raskrÄili zemljiÅ¡te, na njemu su podizali male kuće graÄ‘ene na žmuriće3
Äija je konstrukcija bila popunjena prijesnom opekom ili Å¡eperom oblijepljenim blatom s
vanjske i unutarnje strane zida. Krovovi ovih dvodjelno građenih kućica bili su pokriveni
ražovom slamom, a tek je poneka imala biber crijep.

Kao što je znano, slavonski je Šokac uvijek cijenio bogatstvo i nastojao sina
oženiti bogatom djevojkom, a kćer udati u bogatu kuću. Doseljenici su u pravilu bili
siromašni sloj seoskog stanovništva koje je nova sredina teže prihvaćala. Zbog
siromaštva i neprosvijećenosti doseljenika Šokci su branili svojoj djeci da se žene s
doseljenicima, međutim zanimljivo je da su i doseljenici isto tako branili svojoj djeci
ženidbu i udaju s domaćim stanovniÅ¡tvom. ÄŒesto se tako u selima moglo Äuti
razmiÅ¡ljanje ne treba naÅ¡u krv miÅ¡at s njiovom. Stoga su na poÄetku dvadesetoga stoljeća
bili rijetki brakovi izmeÄ‘u domaćeg i doseljenog stanovniÅ¡tva. Ovo se stanje poÄelo neÅ¡to
znaÄajnije mijenjati tek iza 60-tih godina 20. st.

Razlika između domaćeg stanovništva i doseljenika najjasnije je vidljiva u odnosu
među djecom koja su u igri smislila i rugalicu:

LiÄani, pićani suva kruva ruÄali,
Kad su došli do vode,
Vrag im dupe probode.

Domaće starosjedilaÄko stanovniÅ¡tvo znalo je s podsmjehom kazivati o kulturnoj
razliÄitosti i drukÄijim životnim navikama doseljenika pa su znali reći: Slavonac ne more
bez tambure, a LiÄanin bez pure i mlika


Offline Draža

  • Super Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄke knjige
« Odgovori #7 : Svibnja 03, 2011, 10:54:37 »
GACKOM KROZ POVIJEST

Autor sadržaja ove knjige dr. sc. Željko Holjevac gotovo u dahu priÄao je sluÅ¡ateljima Hr. radio OtoÄca priÄu o povijesti, ratovanjima, osvajanjima, obrani, vojnoj i civilnom ustroju, crkvi, kulturi, obrazovanju, obiÄajima-znanjem i osjećajem znanstvenika i Äovjeka porijeklom bliskim Gackoj. Gacka skromna nudeći svoje bogatstvo ljepote, uvijek ostaje srdaÄna prema dobronamjernima.


Offline Draža

  • Super Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄke knjige
« Odgovori #8 : Lipnja 30, 2011, 10:26:48 »

POVODOM 550.GODIÅ NJICE  OTOÄŒKE BISKUPIJE  1460.-2010.

 VRILO   GODIÅ NJAK ŽUPA OTOÄŒKOG DEKANATA,2011.




Offline Draža

  • Super Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄke knjige
« Odgovori #9 : Kolovoza 21, 2011, 07:21:39 »
Nikola Tesla, Ispod pauÄine

Autor;Mario Filipi




Malo je kada se  u drugoj povijesti ÄovjeÄanstva dogodilo da jedno obiÄno krhko ljudsko biće  toliko dobra napravi, a da ga ljudi tako temeljito i dosljedno  zaborave i ponizno kao Å¡to se je dogodilo Nikoli Tesli, jednom od najvećih univerzalnih veleumova svih vremena..
ProÄitajte u knjizi, odliÄna je ;super

E-mail:mario.filipi@zg.t-com.hr

 


Back to top