« natrag naprijed »
 Str: 12   Dolje

Autor Tema: Iz kronike Like i Krbave od 1689  (Posjeta: 23504 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Vranik

  • Novi LiÄan/ka
  • *
  • Points: 14
  • Postova: 3
  • Karma: +1/-0
Iz kronike Like i Krbave od 1689
« : Rujna 21, 2007, 12:01:12 »
Karta Like i Krbave, Marka Lovre Ruića iz 1780. godine



Uvećano, http://free-zg.t-com.hr/Zagreb_Animation_Studios/Karta-Krbave-i-Like.gif

Popis Like i Krbave 1712. godine 2.8 MB.pdf
Evidentirano
Guests can not give points :(
point 0 Points
This topic did not receive points.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #1 : Svibnja 21, 2008, 18:27:24 »
Poslije izgona Turaka god. 1689 iz like i Krbave upravljala je ovim zemljama carska komora.Godine 1710 dodjoÅ¡e u Liku komorski Äinovnici grof Antun Coronini i barun Jakov Rambschissel, da ondje sustavno urede upravu zemlje.Pri tome su postupali svojevoljno, da se na Rosariju na Udbini pobunio narod.Od straha pred narodom pobjegoÅ¡e Coronini i Rambschissel iz Krbave u Liku. No razdražen puk pojuri za njima, te ih stigne u Ribniku kod Gospića.Da se spasu pobjegoÅ¡e Äinovnici u RibniÄku crkvu, jer su tada joÅ¡ crkve služile kao zakloniÅ¡ta Äak i za razbojnike. Ipak ih nije niti crkva zaÅ¡titila od narodnoga gnjeva, jer ih je narod sasjekao kod samog oltara.radi toga bude zatvorena ova crkva, koja se nalazila na malenom otoÄiću usred rijeke Like.ista je crkva poslije zapuÅ¡tena, te se poslije pretvorila u ruÅ¡evinu.

Najstariji spomen bacanja "kamena s ramena" zabilježen je g. 1724. tada se ova narodna igra izvodila na Udbini. Kako je to bilo već tada popularno natjecanje, vidi se po tomu Å¡to su tom prigodom u Udbinu doÅ¡li takodjer Turski podanici iz susjedne Bosne.Ovi dapaÄe htjedoÅ¡e nadbaciti LiÄane i Krbavce. Ipak je sve junake nadbacio liÄki junak Iveta Rukavina iz Karlobaga. On je dobio okladu (u novcu), i s tim novcem  nahranio i napojio svoje prijatelje.

Kada je carska komora poÄela u lici uvoditi tlaku (rabotu) i povisivati porez, poÄeÅ¡e LiÄani rogoboriti, a godine 1733 podigoÅ¡e i bunu.tada je zapovjednikom u Lici bio Pukovnik Freme, koji je godine 1729 naslijedio grofa Rajmunda Attemsa. Freme je sjediÅ¡te pukovnije iz marofa u Novom prenio u Gospić koji tada postade glavnim mjestom u Lici. Da prestraÅ¡i pobunjene LiÄane, dade freme kazniti nekoga Smiljanca, koji se najviÅ¡e isticao. So ovo je kaznom poluÄio baÅ¡ protivno, jer se buna tada tekar zaoÅ¡trila.razjareni seljaci iz Smiljana, Trnovca, novoga i Divosela poÄmu ubijati liÄke Äasnike i Äinovnike. Na konjima doprijeÅ¡e buntovnici u MuÅ¡aluk, gdje zapaliÅ¡e Mesićevu kuću. Jednako su spalili i OreÅ¡kovićevu kuću u PeruÅ¡iću, naÅ¡to krenuÅ¡e u Podlapac, da ondje zapale kuću prokulaba Dobrovca. U Podlapcu provaliÅ¡e LiÄani u HoljevÄevu kuću. Holjevac nije bio kod kuće, a njegova planinka (domaćica) lijepo doÄeka i podvori buntovnike. Kada se LiÄani nahraniÅ¡e i napojiÅ¡e, ostaviÅ¡e HoljevÄevu kuću na miru te se vratiÅ¡e u Liku.

Po nalogu kraljice Marije Terezije uredio je princ Hildburghausen god. 1746 cijelu Liku i Krbavu kao prvu krajiÅ¡ku pukovniju. Zapovjednik ove liÄke pukovnije postade pukovnik Guicciardy, potpukovnikom Kuhbach, majorima Althass i Petar Vukasović, KonjiÄkim satnicima; Jure i Dane Holjevac, Stipan Pecel, Ivan Kalinić, Ivan Muhar, PjeÅ¡aÄkim satnicima: Jure Knežević, Ivan Kurfsky, Dujan DoÅ¡en, Jakov i PlavÅ¡a StarÄević, Ružne Pave i Medo Rukavina,  Gabre Frane i Mate OreÅ¡ković, Ive i Marko Mesić, Miko Holjevac, Stipan Pecel, Ivan Kalinić, Ivan Muhar, Vela Ebner, Stipan Vlatković, grof Brauk, Matija Wolf i grof Geodon Laudon.Kao zapovjednik satnije na Buniću dade grof Laudon na krbavskom polju zasaditi lijep gaj koji se i poslije prozvao Laudonov gaj. Kasnije se laudon kao general istakao u ratovima sa Prusima i Turcima.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #2 : Srpnja 06, 2008, 18:10:03 »
Za takozvanog austrijskog nasljednog rata poÄ‘oÅ¡e dvije liÄke Äete god. 1747 Äak u Belgiju, gdje su sudjelovale u borbama u pokrajini Brabant. Tamo poginuÅ¡e liÄki Äasnici Vuk Kolaković i Mate OreÅ¡ković. U noći 18/19 SijeÄnja 1748 bijaÅ¡e ljuta zima. Sava Pavlica koje je ove noći morao na polju stražariti okladio se da će svu noć stražariti bez toploga odijela obuÄen samo u gaće i u koÅ¡ulju. Pavlica je okladu dobio, a da ipak nije nastradalo njegovo zdravlje. On je dapaÄe doÄekao duboku starost od 90 god. te je umro god. 1814 u Komiću ostavivÅ¡i 60 potomaka (djece, unuka, praunuka).


Kad je godine 1750 zapovjednikom liÄke pukovnije postao losy, tada je on poÄeo liÄane poduÄavati vojnoj vježbi kakva je bila u NjemaÄkoj. Prvi tabor liÄkih vojnika bio je u Novom selu kod Saburovca, kamo je doÅ¡ao i general Scherer.LiÄani se nisu dali podvrgnuti strogoj i ukoÄenoj njemaÄkoj muÅ¡tri,a vrijeÄ‘alo ih je i to Å¡to su za kaznu uvedene batine. zato je god. 1751 planula buna u Bruvnu i Lovincu.

Karlobag je god. 1755 dobio posebnu upravu sa svojim ÄinovniÅ¡tvom. Time je Karlobag postao neovisan od zapovjedniÅ¡tva liÄke pukovnije u Gospiću.
Karlobag je dakle odsada c. kr. slobodna vojna općina.

Lika je 1761 imala blagoslovljenu žetvu, zbog Äega su sve namirnice postale jeftinije. Tako se kvarta pÅ¡enice prodavala po 34 krajcara, a kvarta zobi po 12 krajcara. boca dalmatinskog vina stajala je u krÄmi samo 3 krajcara, a za 3 Forinta i 45 krajcara mogla se kupiti debela krava. No zato je 1764 u lici zavladala tolika nerodica da su liÄani bili prisiljeni posuditi hranu iz carskih skladiÅ¡ta u Karlovcu i Karlobagu.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #3 : Rujna 23, 2008, 19:56:34 »
General Beck odredio je u ožujku g. 1764 popis svih muÅ¡kih glava  u Lici. Uz to je i nametnuta daća za ribolov, na krÄmarenje, na mlinove i na obiÄne lovove Äega do tada nije bilo u Lici. Od 1.Studenoga 1765 odreÄ‘ena je i daća na vino, te se u Karlobagu plaćalo 37 i pol krajcara od svakoga >>barila<<.
Tokom vremena Lika se tako napuÄila da su go. 1765 od liÄke pukovnije odvojili  satnije; PazariÅ¡te, peruÅ¡ić, ÄŒanak, Bunić, Kozjan, Debelo brdo, Malu Krbavicu, Bjelopolje i Korenicu.
Ova mjesta pripojiÅ¡e otoÄkoj pukovniji, od koje su opet ogulinskoj pukovniji pridali mjesta; Krmpote, Ledenice, Krivi put, Brinje, Jezerane, Stajnicu, Križpolje, Prokike i VodoteÄ. te iste 1765 g. uvedena je i uniforma za krajiÅ¡ke vojniÄke pukovnije. Vojnici  su odtada do 1771 nosili odijelo modre boje mali su morali brijati brkove, jer je i na carskom dvoru prevladavala francuska moda.
Onim vojnicima koji su imali malo zemljiÅ¡ta, poÄela je vojna uprava davati pripomoć za ono vrijeme kada su aktivno služili.

NaveÄer 5. prosinca 1768 zacrvenilo se nebo nad likom tako da su se jedva vidjele zvijezde, premda je bilo posve vedro. Ovaj žar na nebeskom svodu potrajao je Äitav sat. narod nije znao protumaÄiti tu prirodnu pojavu.

Mjesto modre boje dobiÅ¡e vonjici liÄke pukovnije godine 1771 odjelo bijele boje sa ljubiÄastim opÅ¡ivom i porubom. ÄŒasnici su na bijelim hlaÄama i prslucima imali zlatne tkanice, a na Å¡eÅ¡irima zlatne porte.(ove porte su ostale do 1. SijeÄnja  1785 kada su ukinute i ÄasniÄke tkanice tzv. >>feldbinden<<.)

Naredne godine 1772 odredila je vojna uprava da Äasnici moraju prigodom ženidbe položiti jamÄevinu. Sve do 1773 mogla je vlada Äasnicima prodavati službe za novac.

Nekada se u Lici odvijala slobodna dioba po kućama. kako su mnogi liÄani imali po viÅ¡e sinova, a ovi razdijeliÅ¡e meÄ‘u sobom oÄevinu tada je vojna uprava opazila da seljaci imaju sve manje zemlje za obraÄ‘ivanje. Zato je 1774  iziÅ¡la zabrana daljnih dioba, te su od tada morali živjeti u zadrugama.
Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #4 : Studenoga 16, 2008, 07:35:46 »
MletaÄki podanici iz Dalmacije su obiÄavali svoju stoku tjerati na paÅ¡u po gori ÄŒemernici i po Pustom polu. To su LiÄani uvjek krivo gledali, koji napokon izradiÅ¡e, da je vojna uprava ovu paÅ¡u god. 1774 razdjelila meÄ‘u krajiÅ¡nike.
Granica izmeÄ‘u Like i Dalmacije nije bila toÄno odreÄ‘ena niti na drugim stranama Velebita, uslijed Äega je Äesto dolazilo do svaÄ‘a. Iz takve jedne svaÄ‘e izrodila se u Studenome g. 1774 u Trstenici i ljuta borba, te je viÅ¡e ljudi izginulo ili zadobilo rane.


Car Josip II. doÅ¡ao je 08. Svibnja, 1775 pvi put u Liku. Njegova se pratnja Äudila, Å¡to 11. Svibnja joÅ¡ nije u poljima niÅ¡ta bilo zeleno. Car je odredio d katoliki LiÄani od sada ne trebaju davati lukno (bir) svojim svećenicima, koji će za to dobivatiplaću od Vojne uprave. Tom prigodom je ar takodjer podjlio LiÄanima neÅ¡to crkvene zemlje.


Da se jednom izmeÄ‘u LiÄana i Dalmatinaca obustave svaÄ‘e radi meÄ‘e na Velebitu, povukla je od, 1777. mjeÅ¡ovita komisija (austrijsko - mletaÄka) stalnu granicu po naviÅ¡im vrhuncima Velebita
Tom prigodom dobila je LiÄka pukovnija definitivno Jalukovac, DuÅ¡ice, Libnice i Duboki dol pod Termsinom.

Vojna je uprava g. 1783 u Lici ukinula daću, koja je na lov i ribolov bila darovana 1764 god.

Tokom 1782 god. prolazilo je kroz Liku 22.000 Dalmatinaca, koji su ostavili svoj stari zaviÄaj, da se nastne u plodnijim krajevima prije svega u Slavoniji, Srijemu i Banatu.
Ovu e akciju vodio pop Vinko ÄŒulebić, kojemu je pomagao Vikar Grujo Prpić. Radi toga je ÄŒulebića ljuto zamrzila MletaÄka Republika kojoj je tada joÅ¡ pripdala Dalmacija.
MleÄani su ÄŒulebića i Prpića uhvatili na granici, te ih kao snupioce ljudi okovali u lance i odveli u Zadar. LiÄki major Antun barun Knežević htio je pod svaku cijenu ÄŒulebića i Prpića spasiti, zato je u Studenoe 1782 god. krenuo rema MletaÄkoj utvrdi Kninu s namjerom da zarobi nekoliko odliÄnih mletaÄkih podanika, koje bi onda na slobodu putio u zamjenu za ÄŒulebića i Prpića.
Ipak se ovo Kneževićevo poduzeće izjalovilo jer su LiÄki vojnici  tamne noći zalutali. MeÄ‘utim za ÄŒulebića i Prpića se zauzeo kralj Josip II. koji je u Mlecima preko svog poslaniÅ¡tva izradio njihovo oslobaÄ‘anje.
ÄŒulebić postade župnikom u GraÄacu, a dobio je i naslov »ZaÄasni kanonik« joÅ¡ mu je kralj dodjelio osobni doplatak od 300 Forinti na godinu, Å¡to je uživao do svoje smrti.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #5 : VeljaÄe 05, 2009, 19:52:46 »
U Lici je narod poÄeo ubijati vrapce kao Å¡tetne ptice. Uslijed toga su se razne bube i kukci naglo razmnožili  na Å¡tetu voća i ostalih drugih plodova..Kada je god. 1786 u Liku po drugi puta doÅ¡ao car i kralj Josip II tada je on zabranio ubijati vrapce, jer oni Äine narodu koristi tamaneći daleko Å¡kodljivije bube i ostale kukce.

Koncem Listopada 1786 god. Umanjen je broj konjanika, a i ovi će veÄinom služiti kao listonoÅ¡e za raznaÅ¡anje službenih pisama. ÄŒasnici dobiÅ¡e prsluke modre boje umjesto do tadaÅ¡nje poput viÅ¡nje crvene boje.

General De Vins uveo je 01.SijeÄnja 1787 god. U Krajini tzv. Kantonalni sustav. Odsada Äe svaka pukovnija imati  12 umjesto dotadaÅ¡njihj 16 satnija. Tako su u LiÄkoj pukovniji ukinute satnije u Kaniži, PloÄi, Mekinjaru  i u RaduÄu. Svaka je Satnija dobila po jednoga kantonalnoga Äasnika s mjeseÄnim dodatkom za uzdržavanje konja. Po tome sustavu prestade  potpora koju su liÄki vojnici kada služe dobivali od god. 1765. (To bijaÅ¡e 1 Forint Å¡to ga je vojnik godinama dobivao za odjelo, te kablić soli, Å¡to je od erara kupovao za 21 krajcar.) No za to će vojnici koji služe godinama dobivati po 12 Forinti pod imenom  Â»Constitutivum«,a povrh toga jedan par cipela. Istim je sustavom uvedena god. 1787 tzv. zemljiÅ¡na daća. LiÄka je pukovnija u SijeÄnju 1788 dobila novo bijelo odjelo i nove »
Koniševe puške«


JoÅ¡  god. 1781 poplavilo je svoju okolicu jezero Hržić, koje nije presuÅ¡ilo 7 godina. Tek je presuÅ¡ilo 1787 god. I onda je narod pohvatao mnogo riba koje su se zvale  Â»pijori« (Grundel).
Na bivÅ¡em tlu toga jezera poÄeli su LiÄani orati i sijati pa je to zemljiÅ¡te 20 godina zaredom bilo veoma plodno.

Vrlo blaga bila je zima sa 1789 na 1790 godinu kada u Lici nije palo gotovo ništa snijega.

Prilikom rata sa FranÄezima zamoliÅ¡e LiÄani strijelci, da se ukine plaća na općinsku paÅ¡u, koja je uvedena 1787 god. Kralj se toj molbi odazvao godine 1793.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #6 : Travnja 24, 2009, 20:18:20 »
Car i kralj Josip II navjestio je Turskoj 09.VeljaÄe 1788 rat. Odmah su krajiÅ¡ke Äete po noći preÅ¡le tadaÅ¡nju tursku meÄ‘u na vrhuncu LiÄke PljeÅ¡ivice. Istodobno se u Lici sabraÅ¡e »Crnoaljci«. To su bile 4 satnije starijih ljudi (»brkajlije«), koji nisu imali vojniÄku uniformu, već su bili obuÄeni u domaće crno sukno. Prvi sukob nastade na Uncu mjeseca Ožujka 1788 god. Tamo se sa svojim junaÅ¡tvom odlikovao stražmeÅ¡tar Ivica KovaÄević. U toj borbi je poginuo i beg Radaslić iz GlamoÄa. Jednako je kod sela OÄigrije iznad  Rmanja  poginuo beg Žambegović. LiÄanima su se pridružili mnogi uskoci iz Bosne, koji su uoÄi rata sa svojim obiteljima prebjegli u Liku. U borbi sa Turcima zadobio je liÄki barjaktar Pile DoÅ¡en 4 rane. Rat se nastavio i narednih godina sa teÅ¡kim i velikim žrtvama. Kod Bobare je sama Divoselska satnija izgubila 106  mrtvih junaka 22. Svibnja, 1789 god. Turci su 27. Svibnja 1789 god. viÅ¡e puta bez uspjeha juriÅ¡ali na liÄki Å¡anac (opkop, rov) kod Dobroga sela, gdje pade i turski voÄ‘a paÅ¡a Žutelica. Tokom mjeseca svibnja god. 1789 poginulo je u borbama sa turcima 300 LiÄana i 13 LiÄkih Äasnika meÄ‘u njima takoÄ‘er; satnik Filip Knežević, natporuÄnik Butorac, zastavnik Dane RadoÅ¡ević, pa i stari 77-godiÅ¡nji satnik Zekan Tomljenović  iz Smiljana. ( ovaj se Tomljenović  joÅ¡ 1739- dakle prije 60 god. odlikovao u ratu s Turcima.)

LiÄka se pukovnija morala pred Turcima 28.Svibnja, 1789  povući preko tadaÅ¡nje granice na perivoju kod Mazina. Turci pojuriÅ¡e za LiÄanima, ali doprijeÅ¡e samo do Lumbardenika, jer je LiÄanima pomogla Äeta dobrovoljaca koju je ustrojio tadaÅ¡nji potpukovnik Filip Vukasović.(Vukasović je malo prije toga joÅ¡ kao Major sa Äetom od sto izabranih LiÄana  sudjelovao na vojni u Crnoj Gori. On je prvi od svih Äasnika dobio vojniÄki red Marije Terezije.

Turci i Arnauti udariÅ¡e 11.Studenoga,1789 god. na Priboj. Ondje ih je doÄekala OtoÄka pukovnija kojoj su bile pridodane joÅ¡ 4 LiÄke satnije, otoÄki pukovnik Kulnek potuÄe Turke i postade generalom. Car je god 1789 uveo  Â»medalje za hrabrost«. Ove su medalje u liÄkoj pukovniji prvi dobili PeÅ¡o Krpan, Marko StoÅ¡ić i Belko Utvić.

Tokom rata u lici znatno je porastao proj izbjeglica iz Bosne. Pošto za njih nije bilo više mjesta u Lici, otpremila je krajiška uprava u studenom 1789 mnoge izbjeglice u Slavonsku i Varaždinsku krajinu. Oni izbjeglice koji preko zime ostadoše u Lici dobivali sui z državne blagajne u ime pomoći po 2 krajcara na dan za svaku glavu. Sa ovim novcem ove izbjeglice su preživjele jer je tada gotov novac jako puno vrijedio.
LiÄani su god. 1790 stajali utaboreni na turskoj meÄ‘i, kod Mazinske previje i u Popinskom klancu.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #7 : Kolovoza 04, 2009, 22:34:31 »
LiÄani su godine 1790 bili utaboreni na turskoj medji kod Mazinske previje i u Popinskom klancu. Mjeseca Svibnja provaliÅ¡e u bosnu, gdje su pohvatali mnogo stoke kod Petrovca i na Bilajskome polju. U Rujnu 1790 god. doÄ‘e s Turcima do primirja, a u kolovozu god. 1791 bio je sklopljen i pravi mir. Tek su se tada LiÄani vratili svojim kućama.

Mirom u SviÅ¡tovu godine 1791 dobila je liÄka pukovnija od turske bosne 7 Äetvornih milja zemljiÅ¡ta na rijeci Uni. LiÄani su godine 1793 kordunske Äardake (stražarnice) natovarili nakola te ih pod jakom vojniÄkom pratnjom dovezli na medju prema Turskoj. Na tom novom kordunu poÄeli su LiÄani odmah ureÄ‘ivati straže. Ipak je oznaÄavanje prave granice zavrÅ¡eno tek 23.Prosinca, 1795., kada me mjeÅ¡ovito povjerenstvo odredilo tursku granicu kod tzv. TromeÄ‘e, gdje se Austrijska Lika sastala sa turskom Bosnom i s MletaÄkom Dalmacijom. LiÄkoj pukovniji tada su pripala sela; Lapac, Borićevac, Dobroselo, Doljane, Kupirovo, Osredci, Srb,Suvaja i TiÅ¡kovac. U ovim selima su se nastanili mnobgi bjegunci iz Bosne koji su prolih godina boravili u Hrvatskoj, a u Lapac i Borićevac takoÄ‘er Hrvati iz Lovinca.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #8 : Svibnja 13, 2010, 15:39:29 »
U Lici je g. 1800. proveden t.zv. 2Koloredov karajiÅ¡ki sustav“. Tom prigodom budu ukinute satnije u Smiljanu i u JoÅ¡anima, a osnovane satnije u Srbu i u Dobrom selu. KrajiÅ¡nici moraju plaćati za svaku ral (jutro) svoje zemlje po 24 novÄića u ime poreza, Dotle su carsku tlaku (rabotu) davale sam ožene i oni muÅ¡karci, koji ne bijahu vojnici. Isto tako davala se tlaka od tegleće marve. Sada je pak tlaka prenesena na zemljiÅ¡ta mjesto na osobe. Od svakog jutra svoje zemlje mora LiÄanin u ime carske tlake davati radnika (težaka), koji će 1 dan besplatno raditi (rabotiti) na cesti, na kopanju kanala odnosno pri zidanju kakvoga mosta ili državne zgrade. Uz to mora za svake 2 rali svoje zemlje po 1 dan rabotiti sa svojom teglećom marvom, privažajući za državnu potrebu drva, kamen ili drugu robu. KrajiÅ¡nici moraju Äasnicima prodavati sijeno za njihove konje. U ime odÅ¡tete dobivat će po 2 novÄića za 1 obrok sijena.  Do g. 1800. dobivahu LiÄani 1 kabao soli za 54 i po novÄića. Od sada pak moraju za 1 kabao soli plaćati po 3 forinta. NajviÅ¡e je LiÄane muÄilo prevoženje carske robe iz Jezerana u Senj. Da ne moraju vlastite konje i tegleću marvu iz Like voditi u vrlo udaljene Jezerane, pa s onako izmorenim konjima i volovima prevažati robu preko Vratnika u Senj, obiÄavahu se LiÄani otkupiti od ove rabote. Mjesto LiÄana obavljahu onda ovaj prijevoz Ogulinci i Kranjci, kojima su LiÄani u ime otkupa za g. 1798. – 18001. morali platiti preko po milijuna forinti.

Baruni Kneževići  imali su nekada u GraÄacu oveće imanje (500 jutara zemlje i brojne zgrade). KrajiÅ¡ka je uprava joÅ¡ od vremena marije Terezije nastojala, da od obitelji Knežević otkupi ovo imanje, pa da ga podijeli meÄ‘u KrajiÅ¡nike, koji oskudjevahu zemljom. To je provedeno tekar g. 1802., kada su baruni Kneževići odstupili svoje imanje u GraÄacu, a u zamjenu dobili nekadaÅ¡nje pavlinsko dobro Sv. Helena kod ÄŒakovca u MeÄ‘imurju. Onamo se iz GraÄaca preselio barun Ante Knežević u studenome g. 1802.

Mnogi  su LiÄani obiÄavali nositi duge vlasi (perÄine). KrajiÅ¡ka je uprava g. 1805. odredila, da se vojnicima iz Like moraju Å¡iÅ¡ati kose, Å¡to je onda općenito prevladalo kao moda kod svih LiÄana. Iste g. 1805. podijeljene su krajiÅ¡ke pukovnije na bataljune. Svaki je bataljun dobio po 4 satnije, te je vježbao sam za sebe. Tada su liÄki vojnici dobili bijele remene, dok su prijaÅ¡nje bijele kore na bajunetama zamijenjene crnima.

Lika je g. 1806. imala obilnu žetvu. Jesen ostade bez snijega. Zimi je prvi snijeg u Lici pao tekar 19. sijeÄanja 1807., pa i onda samo po srednjim i nižim planinama, dok su najviÅ¡i gorski vrhunci ostali bez snijega teÄajem cijele zime. KrajiÅ¡ka uprava dade LiÄanima g. 1807. oduzeti koplja i streljaÄke dvocijevke. Mjesto toga dobiÅ¡e vojnici žuto okovane puÅ¡ke, a strijelcima razdijeliÅ¡e jednocijevke.

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 1005
  • Postova: 1103
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Iz kronike Like i Krbave od 1689
« Odgovori #9 : Listopada 31, 2010, 12:46:04 »
U Lici je g. 1808. uveden novi krajiÅ¡ki temeljni zakon. ZemljiÅ¡na je daća neÅ¡to smanjena, a plaćala se prema razredu zemljiÅ¡ta. Ukinuta je dužnost, da LiÄani dobavljaju obroke sijena za svoje Äasnike.
KrajiÅ¡ki upravni Äasnici dobivaÅ¡e veće plaće, nego li su imali vojniÄki Äasnici, od kojih su odsada posve odijeljeni. Zemlje u Lici postadoÅ¡e pravom svojinom KrajiÅ¡nika, ali svaka kuća mora imati stanoviti broj jutara  â€žkorenite zemlje“ (Stammgrunde), koju ne smije prodavati niti dijeliti. Onaj LiÄanin, koji je postao Äasnikom, nema viÅ¡e nasljednoga prava na oÄinsku zemlju.
Nagovoreni od Francuza provaliÅ¡e bosanski Turci 10. svibnja 1809. preko Une te spaliÅ¡e sva sela, koja su morali odstupiti g. 1791., samo poÅ¡tediÅ¡e Kupirovo i TiÅ¡kovac, Francuzi iz Dalmacije – pod vodstvom marÅ¡ala Marmonta – prodrijeÅ¡e u Liku, gdje se 21.. svibnja 1809. bio ljuti boj kod Bilaja, LiÄani i Ogulinci suzdržavahu Francuze dotle, kod nije stigla carska zapovjede, da se povuku prema ModruÅ¡u. To je uÄinjeno zato, da se zaÅ¡titi Karlovac, komu je zaprijetila pogibelj od francuske vojske iz Italije. Time je u Lici odahnuo  marÅ¡al Mormont, komu je već ponestalo  municije i a hrane za  vojsku. Mormont uredi u Lici privremenu francesku vladu i ostavi ondje brojene svoje ranjenike, te se preko OtoÄca, Brloga i Senja provere do velike franceske vojske , s kojom je  princ Eugen Beauharnais zaposjeo Kranjsku i preko Å tajerske hrlio  prema BeÄu u pomoć Napoleonu Bonapartu. MeÄ‘utim se LiÄani iz ModruÅ¡a vratiÅ¡e u Liku, gdje ukinuÅ¡e francesku privremenu vladu i zarobiÅ¡e sve Francuze. LiÄani sastaviÅ¡e Äetu, s kojom 3. lipnja 1809. general  Petar barun Knežević krene u tada već francesku Dalmaciju. Tu su LiÄani 21. srpnja 1809. zauzeli Å ibenik, a zatim opkolili Trogir i Split, te udarili tabor u Crnom povrh Zadra.
Iza pobjede kod Wagrama (6. srpnja 1809.) prisilili Napolenon austrijskog cara Franju I. dne 14. listopada 1809. na t.zv. BeÄki  mir, kojim je car izgubio i južnu Hrvatsku. Po tome miru zapade napoleona i 6 krajiÅ¡kih pukovnija, poimence: liÄka, otoÄka, ogulinska, slunjska i 2 banske ( glinska i petrinjska). Tako su  i LiÄani morali 26. studenoga 1809. priseći vjernost napoleonu Bonaparti, kao novom vladaru svomu. Ipak su mnogi Äasnici liÄki prije toga otiÅ¡li u Austriju.

MarÅ¡al Marmont poÄne 1. sijeÄnja 1810. iz Karlovca ureÄ‘ivati  6 ilirskih krajiÅ¡kih pukovnija. Vojnici dobiÅ¡e modro odijelo sa crvenim zavratnikom,. Zapovjednikom liÄke pukovnije postade pukovnik Å ljivarić. On dade poÄetkom svibnja  g. 1810. istjerati bosanske Turke iz podruÄja rijeke Une, gdje su turci prije godinu dana spalili sve crkve i ÄasniÄke stanove. Turci budu 5. svibnja 1810. protjerani iz Vaganca, a 7. svibnja zapaliÅ¡e LiÄani grad Bihać, da se osvete Turcima.


Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
 Str: 12   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle LiÄke novine TV & Radio
VeÄernji list OtoÄac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP PlitviÄka Jezera Zdravlje LiÄke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ OtoÄac Ordinacija Lika Expres HR OtoÄac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top