« : Listopada 30, 2007, 23:24:25 »
Evo tu se spominje i nas kraj pa sam zato i stavil vaj tekst:
Muslimanska epika u LikiU 15. vijeku prvi osvojeni dijelovi bosanskog teritorija bili su pripojeni Isa-begovom krajistu,potom bosanskom krajistu;kasnije su Osmanlije na osvojenom podrucju organizovali novu upravnu jedinicu,zaseban bosanski sandzak (1463),koji je bio u sastavu Rumelijskog ejaleta.Osvajanjem od pocetka 16. do kraja 17. vijeka Osmanska Imperija je zaokruzila granice Bosanskog pasaluka na prostoru osam teritorijalnih cjelina - sandzaka (bosanski,hercegovacki, zvornicki ,kliski,pozeski,krcki ili
licki, pakracki ili cernicki i bihacki). Krajem 17.vijeka Osmanlije su izgubili Ugarsku,osim Banata,zatim Slavoniju i Hrvatsku do Une i juzno od Velebita,te gradove i oblasti koje je osvojila Venecija (Herceg Novi, Knin, Sinj i vrgorac). Ovim gubicima znatno su suzene granice Bosne i ona je postala stjeciste izbjeglica i povratnika iz svih krajeva. Nakon karlovackog mira uspostavljena je njena dugotrajna granica,pa je ona obuhvatala podrucje od Novog Pazara do Bihaca i od Save do izlaza na Jadransko more.Bosanski pasaluk je sveden na cetiri stalna sandzaka: bosanski, hercegovacki, zvornicki, kliski,a povremeno mu je pripadao i bihacki.
Bosna kao domovina izrazena i dozivljena u epskoj pjesmi Muslimana u regionalno-politickom pogledu obuhvata granice Bosanskog ejaleta do Karlovackog mira (1699). Znaci da je geografski prostor muslimanske epike takodjer i onaj prostor koji je u epsku pjesmu usao kao domovina epskih junaka Muslimana Bosanaca.To znaci da su u muslimanske pjesme vec bile usle licnosti i sa onih podrucja koje Bosna, zapravo Osmanska Carevina, gubi ovim mirom, a posebno licnosti s podrucja Like i Krbave (Bosnic Mehmed-aga je od Novoga, dva Musica su ispod Perusica, Kumalic Mujaga je od Raduca, Kozlice su sa Siroke Kule, i t.d.).
Licki sandzak je bio granicna turska pokrajina prema kscanskom Zapadu,pa je Udbina,danas selo u Krbavi,trajno usla u muslimansku epiku kao centar u kojem su se okupljali muslimanski epski ratnici, mjesto u komu se vijecalo o junackim podvizima ceta i pojedinaca, o pripremama i akcijama “neprijateljaâ€. Pjesme su sacuvale geopoliticki znacaj Udbine osmanskog perioda kao centra u kome su se branili interesi Carstva i donosile odluke o provalama u okolinu Zadra, u Hrvatsko primorje i na sjever preko Kupe i prema Karlovcu.U pjesmama je ona oznacavana pojmom Turcija kojim se podrazumijevala i Bosanska krajina kao i Osmanska Carevina. Pored
Udbine,muslimanska epika je zapamtila brojne nazive nahija krckog kadiluka ili Knina ,iz 17.vijeka
(Knin,Zrmanja,Zecevo,Skradin,Vrana,Zvonigrad,Gracac,Lika,Perusic,Novi,Bunic).
Neubicirani Bilic u pjesmama je vjerovatno naziv za nahiju Bilaj.Cetina,Vrlika,Gospic,Ribnik,u pjesmi su kao i u povijesti perioda o komu ove üpjesme pjevaju,mjesta u kojima zivi muslimansko slovensko stanovnistvo,odnosno gradovi koji su u vlasti Osmanske Carevine.
Brinje,Brlog,Otocac,Korlat,Novi ispod Velebita izvan su turske vlasti u pjesmi kao i u stvarnosti.Vojna krajina sa Sinjem i Otoccom ostavila je trag u muslimanskoj epici kao izvorista napada.Pjesme zabiljezene u 19.vijeku u Krajini konzervirale su tradiciju o zbivanjima u 17.vijeku pa je u vidjenju epskog junaka Durutagic Ibre granica muslimanskog svijeta Bosne ona koja je odgovarala granici lickog sandzaka i hriscanske Vojne krajine u 17.vijeku:
A moj Lika, direk od Udbine,
ja sam skoro uzjahao dorata,
protjerao ga preko Velebita,
pa od Zadra do herceg Novoga,
(misli na Novi ispod velebita),
i od Brinja do vlaskog Lendjera,
od Zrmanje pa do Zvonigrada,
od Otocca do vode Gascice.
Tud’ sam, tada, beze sve vod’o dorata,
trazec,beze, jadnih nevoljnika,
nas’o n’jesam, Licki Mustaj-beze.
Pa sam otle otisko dorata,
na Kunaru u cesarovinu,
pa sam placuc doso do Karlovca,
u Karlovac utjero dorata.
(Narodne pjesme Muhamedovaca u BiH
Sabrao Kosta Hörmann. Knjiga druga,
Sarajevo 1889,str.324)
Lika prve polovine 16.vijeka je gotovo opustosena docekala tursku vlast.Poislamljeni licki starosjedioci,rani muslimanski doseljenici u Liku iz susjedstva,iz Unca,Pseta,Sane,Livna, Grahova,brojno vlasko stanovnistvo u turskoj sluzbi,porijeklom od Ibra,Lima,Pive,Tare i Morace - sklono epskoj pjesmi,doprinijeli su iz fonda svog tradicionalnog nasljedja novoj zivo- tnoj i kulturnoj sredini koja ce sve do kraja 17.vijeka podsticati i stvarati ovdje epsku poeziju nove sadrzine i o novim junacima.Kasniji muslimanski doseljenici (17.stoljece) iz zapadnobosa- nskih krajeva osvjezice ovu tradiciju. O dugotrajnom uticaju martoloza,veoma cesto kao pjevaca i prenosilaca ovih pjesama svjedoce snazni nanosi i refleksi muslimanske epike i u onim krajevima dalmacije i dalmatinskih otoka u kojima Turci nisu bili nikada na vlasti i u kojima nije bilo muslimana,a koje naseljavaju martolozi od kraja 17.vijeka Fazu martoloskog uticaja u historijskom razvoju muslimanske epske pjesme potvrdjuje vec najraniji sloj zabiljezenih muslimanskih epskih pjesama u Erlangenskom rukopisu.2
2 Gerhard Gezeman,Erlangenski rukopis starih ‘srpskohrvatskih’ narodnih pjesama.Srpska kraljevska akademija,Zbornik za ustoriju,jezik i knjizevnost srpskog naroda.Prvo odeljenje,knjiga XII,Sr.Karlovci 1925 /U daljem tekstu :Erlangenski rukopis/
Muslimanska epska pjesma i njeni junaci su poznati jos u 17.vijeku u sjevero-zapadnim kraje- vima Hrvatske,koji su bili u ratnim sukobima sa osmanskom provincijom Bosnom.
Bugarstice i deseteracke pjesme koje su zabiljezene u 18.vijeku u raznim etnickim sredinama hriscanskih konfesija cuvaju,afirmisu i prenose muslimansku tradiciju 16.,17.i 18.vijeka. Pomenuti vlaski elemenat vojevao je zajedno sa beslijama(pripadnicima placene konjice),pa je muslimanska epska pjesma iz zapadnih krajeva Bosne sacuvala sjecanje na udio i znacaj ovih slojeva u pogranicnim i sirim osmanskim vojnim akcijama (prema epskoj pjesmi sin kneza Vukasina,Nikola,obavjestava Mustaj-bega Lickog o opasnosti koja prijeti Udbini od karlovackog bana i karlovacke krajine).U doba nemira i drugih raznih opasnosti Mustaj-beg Licki se oslanjao na Stjepana Maljkovica i vlasku raju koju je on predvodio.O tome rjecito govori pjesma Mehmeda Kolakovica “Licki Mustaj-beg brani Udbinuâ€:
Begu opet suze udarise,
a povika dvi pase careve:
“Cujete li dvi pase careve,
ko zametnu kavgu u planini ?
Ono je nasa raja ispod kraja,
i prid njima Maljkovic Stipane.
Doceko je bana u planini,
on je s njime kavge zametnuo.
Leze nasa raja u planini,
poginut ce Maljkovic Stipane,
od’ mi krilo od siroke Like!
(Luka Marjanovic,Junacke pjesme - muhamedovske.
Uredio dr Luka Marjanovic,knjiga cetvrta,Zagreb 1899,str 216-217.
Ista pjesma,kroz Maljkovicev primjer govori kako su za ratne zasluge vlaska raja i njeni predvodnici bivali privilegirani prastanjem poreza.I uskok Radovan je jedan od vlaskih pouzdanika u sluzbi Lickog Mustaj-bega,koji nakon Mustaj-begove smrti napusta Liku i odlazi u Glamoc.
izvor: http://www.camo.ch/
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Muslimanska epika u Liki (Posjeta: 4638 )
