« Odgovori #3 : Siječnja 24, 2012, 20:40:04 »
Gacka plav---na listi zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske
Za nekoga to ne mora biti značajna vijest, ali za sve one koji znaju što je tradicija i što kulturno dobro, stavljanje umijeća izgradnje Gacke plavi na listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske doista je važna vijest. Nije ta vijest važna samo Katedri Čakavskoga sabora pokrajine Gacke iz Otočca kao predlagaču da se plav stavi na spomenutu listu, ta vijest je važna i Gradu Otočcu i religiji Gackoj, i Ličko-senjskoj županiji i cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. O čemu se radi?
Plav je posve specifičano tradicijsko plovilo, karakteristično za rijeku Gacku. Specifičnost joj je u tome što je monoksil, izrađen u jednom komadu od jelove ili smrekova trupca. Ne nalazimo ga u suvremenosti (također ni u nekoj bližoj prošlosti) ni na jednoj susjednoj rijeci (nap. na rijeci Lici) ili na bližim rijekama Dunavskoga sliva (nap. Uni, Korani, Dobri). Na drugim hrvatskim rijekama odavno su su se prestali koristiti monoksili, koristila su se i koriste plovila građena iz više komada drveta.
Imenica plav (ženskoga roda s dugosilaznim naglaskom) je jezično posve specifična ne samo u gackom čakavskom dijalektu već i u cijelom hrvatskom jeziku i nema imenice iste semantike nigdje drugdje. Najbliže tome je splav (i splavariti) i poima više trupaca provizorno povezanih za jednokratnu plovidbu (transport) rijekom. Dakle, već sam naziv plav upućuje da potjeće iz nekoga davnoga prošloga vremena, svakako mnogo stoljeća udaljenoga jer potječe od staroslavenskoga glagola plaviti, što znači plivati. Od starosti ovoga naziva svjedoči činjenica da u gacko čakavskome dijalektu 20.st. nema ni jednog drugog pojma koji asocira na plav ili plavati, već su u upotrebi termini poput „plivat „,“preplivat““isplivat““plivanje“i sl. što uzrokuje da je došlo evolucijom dijalekta do promjene, ali je imanica „plav“ostala jezično konzervirana i svojstevna ovom plovilu, dakle i lingvistika daje prilog tome da je ovaj monoksil prastaroga postanja slavenske provenijencije.
Prve povijesne podatke o plavi na rijeci Gacki možemo pratiti tek iz drge polovice 17.st. Johann Weikhard Valvasor u svome djelu Die Ehre des Herzogthums Krain (Slava vojvodine Kranjske) iz 1689.god. daje vedutu staroga Otočca, smještena na otočiću (Otočac=otoćić) usred rijeke Gacke, zapravo gradu na vodi (Wesserburg). Oko otočića je narasla široka rijeka Gacka (Gaczka Fluvius), a na vodenoj površini čak i četiri plovila. Plovila su niska i relativno duga, u odnosu na veličinu ljudske figure može se i odrediti da imaju i prosječnu dužinu oko 5 do 6 metara, što što odgovara proporcijama plovila poznatih u 20.stoljeću. Kada Valvasor opisuje Otočac u navedenom djelu, on kaže: Ove kućice u nizu stoje toliko usko toliko uz drugu da naoko poput nekoga grada čine neku vrstu ulica i prolaza kojim se po želji može voziti čamcima.
Zatim piše:Ove kućice ipak nisu, kako je inače bio običaj gradnje, tik jedna uz drugu, već se nalaze nasamo usred vode, tako da ako neki susjed hoće drugom onda se on mora poslužiti manjim čamcem ili nekim sličnim.
Jer pored utvrđenog grada na samom otočiću, Otočac je bio smješten na sojenicama na vodi oko grada. Upravo komunikaciju između tih kućica na vodi Valvasor opisuje škrto, ali zato nadoknađuje crtežom. Nažalost, drugih podataka u povijesnim izvorima o plavi nema, osim fotografija. Plav su Gačani koristili pretežno u gospodarske svrhe. Njena primarna uloga nije bila plovidba rijekom radi plovidbe, ili prelaska od jedne obalena drugu u vrijeme kada su mostovi bili rijetki, niti radi ribolova, njena primarna uloga je bila ni s čim zamjenjiva u košenju i dovoženju rese ili kreše(podvodnoga bilja) kao hrane marvi, osobito u zimskome periodu oskudice u krmivu. Na plavi bi se seljaci otiskali i po desetak i više kilometara uzvodno ili nizvodno rijekom Gackom kako bi pronašli resu, zaustavili se postavili plav okomito na tok matice i s kosom nasađenom na izuzetno dugo kosište specifičnim trzajem kosili resu koja bi isplivala na površinu i zaustavljala se većim dijelom uz plav, odnosno nizvodno na postavljenim brkljama. Kako bi kosac pokosio resu, posebnim grabljama rijetkih zubaca ubacivao bi je u plav te odlazio na drugo mjesto nakositi još rese ili se već natovaren vraćao kući.
Izvor:Vrilo
webmaster@nasa-lika.com
Forum
Pomoć
Traži
Prijava
Registracija
Tema: Plav - tradicijsko plovilo na Gackoj (Posjeta: 7193 )
