« natrag naprijed »
 Str: 1   Dolje

Autor Tema: Transport trupaca rijekom Gackom  (Posjeta: 6320 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: Muški
    • www.nasa-lika.com
Transport trupaca rijekom Gackom
« : Ožujka 23, 2009, 06:26:52 »
TRANSPORT  TRUPACA RIJEKOM GACKOM

Klikni na slike i povećaj ih

ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


Rijeka Gacka je i prije štetnog hidroenergetskog zahvata 1965 god. bila rijeka čiji je vodotok bio relativno kratak, gdje dubina i širina korita nije bila velika osobito na pojedinim dionicama što je bila karakteristika krških rijeka. Povjesnih podataka o transportu trupaca gotovo da i nema. Tek sporedno može se pronaći koji skromni zapis o pilanama na rijeci Gackoj. Tako je 1776 god. zapisano da su Midhat Prpić u Švici i Stipe Kolaković iz Sinca odbili prodati državi svoje pilane, odnosno zatražili su previsoku cijenu, da bi imali godišnju zaradu od 700-800 guldena. Treba naglasiti da je Prpićeva pilana u Švici bila u to vijeme jedina poznata pilana na vodeni pogon (u to vrijeme se upotrebljavalo ručno piljenje trupaca). Najvjerovatnije je da su u to vrijeme putevi do  Švice  bili loši, pa su trupci do pilane u Švici bili transportirani rijekom Gackom. Još jedna činjenica govori tome u prilog , najbogatija jelova šuma nalazi se uzvodno u pozadini Prozora i Čovića te je s tog područja transport Gackom bio najjednostavniji  i  najisplativiji.

PRIPREMA ZA TRANSPORT
Priprema za transport trupaca Gackom vršene su na obali najčešće na području Prozora i Čovića. Jelovi trupci bi se pilili na određenu dužinu najčešće na četri metra a rijeđe na osam metara. Svaki trupac bi na svom prednjem  „Pramačnom dijelu“ da bi pružao čim manji otpor vodi, Onda bi se s gornje strane zatesanog dijela napravio prosjek  u kojeg bi po svim trupcima mogao stati šćap (štap) koji ih je povezivao.

ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


Da bi taj šćap 3-5 cm debljine bio pričvršćen za trupac okomito se bušila rupa u trupcu te se u nju zabijao drenov, grabov ili bukov kljin (klin) koji u zasječenom usjeku drži štap.Onda bi se trupci porinuli u vodu i onda je počelo spajanje štapom i kljinovima na već opisan način. Spajalo bi se 5-6 trupaca, a zavisilo je o debljini trupaca. Na zadnjem dijelu trupci se nisu povezivali kao na prednjem nego bi se pri kraju na dva vanjska trupca bušila rupa, zatim bi se od grbova tanjeg  drveta  (šepuke ili madije) napravila gužva jedan kraj gužve¹  bi se stavio u rupu i uglavio kljinom,

ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


a onda se na isti način povezao  na drugoj strani, time bi trupci bili potpuno učvršćeni  i  spojeni  s tim je stvorena mladija²  (splav).
Nije se prevozila samo jedna mladija nego bi ih se mladija nekoliko povezalo zajedno i onda bi tako pripremljen transport krenuo nizvodno rijekom Gackom. Tako se moglo spojiti oko 20 mladija nekad i više što je činilo dužinu od oko 80-100 metara, pritom se moglo kerepit  (voziti rijekom) i do 100 pa i više m³.  Svaka mladija bila bi na isti način pripremljena. Između sebe su bilo tijesno povezane s dvije gužve da prilikom kerepljenja nebi vijugale i otežavale transport. Vezanje se vršilo tako da bi se ispod gužve i oko kljina provlačila druga gužva, a zatim se na idućoj mladiji  provlačila između trupaca i oko štapa i učvršćivala.

ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


Transport trupaca Gackom zvao se kerepljenje . U kerepljenju su sudjelovale najmanje dvije osobe, a po mogućnosti i više njih. Rijeka gacka je uglavnom mirna toka jedna osoba bi hodala brinom (obalom) i potezala mladiju, a druga osoba  bi bila na zadnjoj mladiji. Ta osoba je veslon (veslom) pomagala da mladije ne zapinju za obalu, a kao pomoćni alat služila je štica.

ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


Štica je bila drvena motka koja je na vrhu imala metalni šiljak i kuku. Po potrebi se špicom od odguravala od obale, a kukom privlačila ondje gdje je trebalo. Na Gackoj je bilo nekoliko drvenih mostova ispod kojih, a između dva reda stupovlja je valjalo sprovesti mladiju.
Kerepljenje trupaca bilo je naporan i opasan posao. Pamte se veće i manje nezgode prilikom kerepljenja. Kerepljenje je trajalo sve do 1958 god. Tada je taj način prijevoza naglo opao a uskoro i prestao iz nekoliko razloga. Naime tada je prijevoz trupaca počinjao sa kamionima i postao je redovit, a i smatralo se da  trupci gube na kvaliteti zbog zasjecanja i bušenja rupa na njihovim krajevima. Tada je takav posao izumro i od tada prestaje kerepljenje na Gackoj.
Hidroenergetskim zahvatom za HE Senj 1965 god. nestale su i prirodne mogućnosti kerepljenja zbog nestanka južnog kraka gacke za Švicu.

¹Gužva se pravi od stabla mladog graba ne debljeg od palca, stabalce treba biti dugo nekoliko metara. Jedan kraj odsječenog stabalca se dobro učvrsti, a rukama se mota, suče kako bi struktura drveta popucala po dužini i postala savitljiva.

²U Švici se ovakva splav zove madija

            Text - Nikola Nina Furlan                                                           Slike - Dujmović  Toni

            ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom
                                                  ila_rendered
Transport trupaca rijekom Gackom


             


Više slika pogledajte u >>> Galeriji slika

Evidentirano
Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.
Guests can not give points :(
point 10 Points
Users who gave points in this topic » Vera (10) 

Offline Jura

  • Stariji Ličan/ka
  • ***
  • Points: 182
  • Postova: 104
  • Karma: +8/-0
  • Spol: Muški
    • http://www.rakovica.com
Odg: Transport trupaca rijekom Gackom
« Odgovori #1 : Lipnja 12, 2009, 21:45:41 »
Bila je nedavno na HTV 1 cijela emisija o tome.
Evidentirano

Offline Draža

  • Super Moderator
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: Transport trupaca rijekom Gackom
« Odgovori #2 : Lipnja 09, 2011, 09:33:04 »
Spašena još jedna tradicija od zaborava



Krajem kolovoza 2008.god. bila je ekipa HTV-a u Gackoj na snimanju dokumentarca o kerepljenju i transportu trupaca rijekom Gackom. Naime, radilo se o  svojevrsnoj rekonstrukciji toga nekada čestog posla kojim su se bavili žitelji uz srednji tok rijeke, od Čovića do Prozora, sela  neposredno uz rijeku, uzvodno od Otočca. Televizijska ekipa, koju je predvodio Aleksej Pavlovsky, zaokupljala je pažnju domaće javnosti jer eto radilo se o jednoj rekonstrukciji koja se obavljala nakon  pola stoljeća  od posljednjega kerepljenja , obavljenog  davne 1958.god.kada je pojava novih tehnologija gurnula trajno u prošlost ovakav način pripreme i plovidbe drvenom građom niz rijeku. Jedan od posljednjih živućih majstora koji su kerepali trupce je Nikola Furlan iz Prozora. Upravo je on bio taj koji je sve tajne ovoga zanata kazao u oko kamere i pokazao na praktičan način kako se to radi. I to po svim fazama rada: od pripreme za sječu jele u šumi, zatim dovoženju trupaca na obalu rijeke, njihovu obradu, guranje u vodu, spajanje i na kraju sam transport nizvodno. Bilo je za taj posao potrebno mnogo strpljenja jer su snimatelji htjeli snimiti sve, svaku fazu rada, a ponavljanje za kamere često puta nije moglo biti, snimljen je svaki alat, a uz to još i priča tu rekonstrukciju. Furlan je  tako s tavana  i spremišta  izvukao pilu amerikanka, capin, morao je  pronaći kvake na koje se zapinje  trupac pri izvlačenju iz šume, morao je napraviti šticu i drveno veslo,posjeći mlada tanka bukove stabalca za sukanje gužvi, zatesati drvene kljine s kojima se trupci povezuju i još niz drugih sitnica bez kojih prave rekonstrukcije nema.
Nikola Furlan je bio prisiljen od svoje šesnaeste godine baviti se trupcima sa starijima od sebe. Teško se nekada živjelo, a do novca se još teže dolazilo. Zato se s vlasnicima pilana ili drugim poduzetnicima pogađala sječa jelovih stabala, njihovo izvlačenje iz šume od rijeke Gacke, zatim kerepilo, tj. spajalo trupce u mladije—a  to su splavi --i plovilo Gackom do otočke pilane ili do pilane u Švici. Bio je to težak posao, radilo se tijekom cijele godine, čak i u zimskim uvjetima i nije bilo rijetko da netko završi u hladnoj vodi. Pojavom prvih kamiona  kerepljenje i transport Gackom je potpuno prestao. Uredništvo dokumentarna programa Hrvatske televizije je na prijedlog Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke odlučilo snimiti   rekonstrukciju  kerepljenja i plovidbu dok je još živućih kazivača i tako sačuvati jedan važan  dio već gotovo zaboravljene Gačanske tradicije. Kerepljenje i transport Gackom  je doista njena specifičnost, susjedne krške rijeke ne poznaju takvo što, a razloge treba tražiti u ujednačenu vodostaju i mirnome toku rijeke. Rekonstrukcija je obavljena najvjernije što se moglo  u današnjim uvjetima. U Rastovki je sjekirom i ručnom pilom amerikankom posječeno jedno jelovo stablo, a trupce su na kvakama izvukli konji Ivana Kranjčevića—Pivca iz Otočca. Naravno da nije bilo potrebe sve faze obaviti na tradicionalni način jer bi snimanje predugo trajalo, pa se poslužilo mehanizacijom i motornim pilama. Vlasnici prozorskih pilana Franjo Orešković i Jure Kostelac dali su trupce za kerepljenje, a sam proces kerepljenja obavljen je u Prozoru kod Oreškovićeva mosta.
Nije trebalo dugo čekati da se okupe znatiželjnici, od djece pa do starijeg uzrasta. Odjednom su se tu pojavili i drugi koji su kerepali, poput Jure Dujmovića iz Prozora, pomažući Furlanu u pojedinim fazama. Kako se prilikom spajanja trupaca u mladiju ne koristi nikakav metalni dio, nego samo drvo, pomagali su Furlanu motati  gužve, u biti torzijom omekšavati mlada stabalca, čim  se spajaju mladije. Trebalo je nešto malo vremena da se povrati polustoljetna rutina, ali je posao išao dalje lako. Za potrebe snimanja napravljene su tri mladije, tri splava, a nekada ih je znalo biti naslagano i po dvadesetak i više, ovisno o tome koliko je trupaca pogođeno za transpotr. Pritom su bila potrebna najmanje tri čovjeka, jedan koji je na konopcu obalom tegli mladije, samo ondje gdje je Gacka spora, jedan koji veslom na prvoj određuje pravac i jedan na  zapadnoj mladiji koji šticom-a to je duga motka na čijemu vrhu je metalna kuka i šiljak—odguruje ili privlači obali završetak  splavi.
Snimanje ovoga dokumentarca trajalo je cijelih pet dana, a lijepo vrijeme je pripomoglo da se sve dovrši kako je zamišljeno.Televizija je čak unajmila zrakoplov za snimanje iz zraka, svjesna da je to vjerojatno posljednje kerepljenje i plovidba koja se obavila. A ima li to nekakva smisla za budućnost, Joso Brajković, potpredsjednik Katedre Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, idejni začetnik ove rekonstrukcije i akter u kerepljenju i snimanju drži da je to važna stvar jer je iskustvo preneseno na mlađe ljude i ovaj dio Gačanske tradicije nije u nepovrat nestao. Oni koji su time  nisu mogli baviti po samoj prirodi stvari, savladali su te vještine, a kerepljenje i mladije mogu  biti svojevrsna turistička atrakcija na rijeci Gackoj. Moguće je napraviti mladiju nešto čvršče  konstrukcije kojom bi grupa turista mogle ploviti nizvodno Gackom i doživjeti ovaj kraja iz sasvim druge perspektive koju prosječan gost ne može ni vidjeti. Uz splav, bez koje se ne bi moglo niti kerepiti, od zaborava je sačuvana još jedna tradicija zahvaljujući naporima Katerde Čakavskog   sabora pokrajine Gacke.
 

Evidentirano

Offline Vera

  • Lektor Foruma
  • Lički/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 605
  • Postova: 1283
  • Karma: +25/-2
  • Spol: Ženski
Odg: Transport trupaca rijekom Gackom
« Odgovori #3 : Ožujka 25, 2012, 14:44:19 »
Od uvijek su ljudi pokušavali da si olakšaju posao. Ovakav način odvoza trupaca bio je i ušteda na neki način jer se koristila prirodna energija. No mislim da je to bio i težak a i odgovoran posao.
Evidentirano
Volim Liku a Lika daleko!!!
 Str: 1   Gore
« natrag naprijed »
 


Novine Posjetite Lifestyle Ličke novine TV & Radio
Večernji list Otočac Pliva Glas Gacke M.D. Kanal
Jutarnji list NP Plitvička Jezera Zdravlje Ličke Novine Gacka Dolina
24 sata TZ Otočac Ordinacija Lika Expres HR Otočac
Sportske novosti Rakovica Moj cvijet Slobodna Lika Loki TV
Glorija Sjeverni Velebit Narodni lijek Lika Plus
Back to top