Autor Tema: LiÄki svećenici  (Posjeta: 18980 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline velebitska-plava

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
LiÄki svećenici
« : Prosinca 25, 2007, 22:11:15 »
Biskup Ježić potjeÄe iz poznate novljanske plemićke obitelji koja je 1791. dobila plemstvo i grb, te je svakako jedna od najistaknutijih liÄnosti iz
ove obitelji. Rođen je 1746. u Novom Vinodolskom, umro 1833., a pokopan u novljanskoj katedrali, tj. u današnjoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Sin je Ivana i Vincencije r. Kabalin. IsusovaÄku gimnaziju zavrÅ¡io je u Rijeci. Studirao je na SveuÄiliÅ¡tu u Grazu uz potporu ujaka Ivana Krstitelja Kabalina, arhiÄ‘akona liÄko-krbavskog i kasnijeg biskupa senjsko-modruÅ¡kog. Godine 1771. promoviran je u doktora filozofije i teologije, a za svećenika zareÄ‘en u BeÄu 1769. godine. Bio je svećenik u LiÄkom Novom,od 1773. župnik i kanonik u Novom Vinodolskom, a 1782. godine postaje modruÅ¡ki arhiÄ‘akon.
Godine 1788. dodijeljen je kao pomoćni biskup s pravom nasljedstva starom biskupu Piccardiju, a kada je ovaj umro 1789. godine u Trstu, Ivan Krstitelj Ježić postaje rezidencijalnim biskupom Senjsko-modruške biskupije1 sve do svoje smrti 1833. Biskup je postao prije dobivanja obiteljskog plemstva i grba. Bio je posljednji u nizu od devet senjsko-modruških biskupa koji su povremeno boravili i u Bakru. Naslijedio ga je biskup Ožegović 1834. godine
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline velebitska-plava

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #1 : SijeÄnja 30, 2008, 20:02:47 »
Marko Mesić (1640. - Karlobag, 2. veljaÄe 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Porijeklom je iz Brinjskog kraja, a 1689. godine organizirao je i dignuo narod na ustanak za konaÄno osloboÄ‘enje od Turaka. Pod njegovim je vodstvom banska i graniÄarska vojska oslobodila Liku i Krbavu.



Offline velebitska-plava

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Šimun Balenović
« Odgovori #2 : VeljaÄe 28, 2008, 20:54:14 »
– roÄ‘en u KruÅ¡Äici – kraj Klanca 1835. – 1872.
Pohađao školu u Klancu – završio teologiju. Napisao djelo – Povjestnica hrvatskog naroda 1870.g.


Offline velebitska-plava

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #3 : Ožujka 14, 2008, 07:53:17 »
Fran BiniÄki (MuÅ¡aluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) – hrvatski svećenik, pisac, filozof, novinar i esejist.
KlasiÄnu gimnaziju zavrÅ¡io je u Gospiću, a bogosloviju u Senju te 1899. služio mladu misu. Doktorirao je 1902. u Innsbrucku. Godne 1919. župnik je u Å irokoj Kuli, a od 1924. u LiÄkom Osiku. Pisao je pjesme, eseje i polemike, bavio se novinarstvom. Bio je vrstan prevoditelj, jer je znao grÄki, latinski, njemaÄki, francuski, talijanski, Å¡panjolski, engleski, ruski, poljski, ÄeÅ¡ki i bugarski jezik. Nakon partizanskog zauzimanja Gospića u travnju 1945. uhićen je i zatvoren u kaznionicu, gdje je obolio od tifusa, prekasno je prebaÄen u bolnicu, gdje je umro.




Offline velebitska-plava

  • Senior ÄŒlan
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #4 : Ožujka 15, 2008, 23:12:11 »
Ivan DevÄić (Krasno, 1. sijeÄnja 1948.), rijeÄki nadbiskup i metropolit.

[float=left][/float]Osnovnu Å¡kolu zavrÅ¡io je u Krasnu, a srednjoÅ¡kolsko obrazovanje stekao je u Rijeci i Pazinu te je 1967. maturirao. Zatim je u Rijeci i Rimu studirao teologiju i filozofiju. Na Papinskom sveuÄiliÅ¡tu Gregoriana u Rimu, diplomirao je teologiju 1974. Za svećenika RijeÄko - senjske nadbiskupije, zareÄ‘en je 1975., a 29. studenog 1980. je doktorirao.
Po povratku iz Rima intezivnije se bavi znastvenim i nastavniÄkim radom, a i danas predaje filozofiju na Visokoj bogoslovnoj Å¡koli u Rijeci. Objavio je viÅ¡e znanstvenih Älanaka i knjiga.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 17. studenog 2000. rijeÄkim nadbiskupom i metropolitom. Za biskupa je posvećen 16. prosinca 2000.



Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #5 : Ožujka 21, 2008, 07:58:31 »
Milan Šimunović

[float=left][/float]Dr. Milan Å imunović, izvanredni profesor, roÄ‘en je 21. rujna 1941. u Kompolju, općina OtoÄac. Osnovnu Å¡kolu zavrÅ¡ava u Kompolju i OtoÄcu, a klasiÄnu gimnaziju u Biskupskom sjemeniÅ¡tu u Pazinu, gdje zapoÄinje teoloÅ¡ki studij na Visokoj bogoslovskoj Å¡koli u Pazinu, a po prestanku djelovanje ove Å kole, u jedan semestar studira u Zadru a potom ga biskup Å¡alje u Bogoslovsko sjemeniÅ¡te u Zagreb, gdje zavrÅ¡ava studij na KatoliÄkom bogoslovnom fakultetu.
ViÅ¡e  ovdje >>>Milan Å imunović

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *
  • Points: 985
  • Postova: 1100
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #6 : Ožujka 21, 2008, 08:27:04 »
Ivan Å porÄić

ila_rendered
LiÄki svećenici


Dr. Ivan Å porÄić, izvanredni profesor, roÄ‘en je u Lipovlju, kraj OtoÄca 1955. Osnovnu Å¡kolu zavrÅ¡io u OtoÄcu, a klasiÄnu sjemeniÅ¡nu gimnaziju 1974. u Pazinu. Studij teologije zapoÄinje u Rijeci (1974. - 1976.), a nastavlja na Papinskom sveuÄiliÅ¡tu «Gregoriana» u Rimu kao pitomac kolegija "Germanicum et Hungaricum".
Na Gregoriani postiže bakalauerat iz teologije 1979. Biblijske znanosti studira na Biblijskom fakultetu Papinskog biblijskog instituta u Rimu (1979./80., 1981./82.) i na državnom Hebrejskom sveuÄiliÅ¡tu u Jeruzalemu (1980./81.). Nakon akademskog gradusa «Licentiatus in re biblica» upisuje doktorat na Gregoriani u Rimu gdje je i obranio doktorsku dizertaciju 12. prosinca 1985. Od 1985. predaje biblijske znanosti na Visokoj bogoslovskoj Å¡koli, kasnije KatoliÄkoj bogosloviji, a danas Teologiji u Rijeci. Kada Teologija u Rijeci ulazi u sveuÄiliÅ¡ni sustav izabran je u znanstveno-nastavno zvanje asistenta (1995.), viÅ¡eg asistenta (1996.), docenta (2000.), izvanrednog profesora (2005.). Zbog manjka struÄnog kadra, a da bi ustanova mogla funkcionirati, prisiljen je predavati povremeno i sve kolegije s katedre Starog i Novog zavjeta (do 21 sat predavanja tjedno). Isto tako zbog krize svećeniÄkih zvanja istovremeno ima i viÅ¡estruka pastoralna zaduženja: vicerektor u Bogoslovskom sjemeniÅ¡tu (1985./86.) župnik sv. Luke u Rijeci (1986./87.), župnik u Lovranu (1987.-1992.), župnik u Praputnjaku (1992. - ), generalni vikar RijeÄko-senjske nadbiskupije (1997.- 2000.), dijecezanski upravitelj RijeÄko-senjske nadbiskupije (29. 6. – 25. 7. 2000.), dijecezanski upravitelj RijeÄke nadbiskupije (25. 7. – 16. 12. 2000.), itd.
Predstojnik je Biblijskog instituta KatoliÄkog bogoslovnog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu, Älan znanstvenog vijeća Bogoslovske smotre, Älan uredniÄkog vijeća Äasopisa "Biblija danas", Älan-prijatelj Talijanskog biblijskog druÅ¡tva (Associazione biblica italiana).
PodruÄje kojim se bavi je Stari zavjet općenito, a proroÄka književnost i prorok HoÅ¡ea posebno.

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji LiÄan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 209
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #7 : Studenoga 27, 2010, 19:12:13 »
Marko Mesić je rođen oko 1640. godine, vjerojatno u Ogulinu

Kao brinjski svećenik Äetovao je sa Brinjanima i OtoÄanima protiv Turaka. Po izbijanju austro-turskog rata 1683-99, prebacio se u Ravne Kotare i sudjelovao s tamoÅ¡njim ustanicima, a zatim se vratio u Liku i Krbavu gdje je digao narodni ustanak protiv turske vlasti. Uz pomoć krajiÅ¡nika i ustanika Stojana Jankovića zauzeo je Novi 15. lipnja 1689, potom Bilaj i Ribnik dok su mu se turske posade u Vratnu, Grebenici, Å irokoj Kuli, Budaku i PreuÅ¡iću predale bez borbe.

Zauzimanjem Udbine 21. srpnja dovrÅ¡io je oslobaÄ‘anje Like i Krbave. 1692 razbio je turski odred u PloÄanskom klancu, a potom i drugi u dolini Tužici kod sela Kurjaka, koji su prodrli iz Bosne u Liku. Na Äelu liÄkih ustanika sudjelovao je 1697. sa austrijskim i krajiÅ¡kim trupama u napadu na Bihać i razbio tursku kolonu izmeÄ‘u Krupe i Kamengrada.

Nakon oslobađanja Like od Turaka preostalo islamsko stanovništvo je prekrstio a u svim oslobođenim mjestima osnovao župe.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji LiÄan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 209
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #8 : Ožujka 10, 2011, 21:02:53 »
[float=left][/float]Martin Davorin Krmpotić rodio se u zaselku Veljunu u općini Krivi Put 8. studenoga 1867 a umro 31. sijeÄnja 1931. u Grand Canyonu u Arizoni. Bio je hrvatski katoliÄki svećenik, preporodni djelatnik i misionar. Pisao je feljtone i eseje iz hrvatske povijesti.

Osnovnu Å¡kolu je pohaÄ‘ao u rodnome selu. Za srednju Å¡kolu je izabrao gimnaziju koju je pohaÄ‘ao u Senju i Karlovcu. Na studije je otiÅ¡ao u Zagreb, gdje je studirao bogoslovlje. Studije je zavrÅ¡io u Senju, iz razloga Å¡to je bio radikalni pravaÅ¡ pa je bio izbaÄen sa zagrebaÄkoga TeoloÅ¡koga fakulteta. Za svećenika se zaredio 1892.. Službovao je po Senjsko-modruÅ¡koj županiji kao kapelan i upravitelj župa. U svakom mjestu službovanja je ostavio trag. Za službovanja u ValiÅ¡ selu (danaÅ¡nji Cetingrad) je postavio orgulje u crkvi. Budući da je bio protiv maÄ‘arona, premjeÅ¡ta ga se u novu župu, Zavalje, koja se nalazila blizu Bihaća. Malo poslije je prebaÄen u župu Cerovnik. Za svoj dobar pastoralni rad i za to Å¡to je uveo staroslavenski jezik u bogoslužje, biskup Posilović ga je posebno pohvalio. Uskoro je otiÅ¡ao u novu župu, Bribir, a vrlo brzo u kordunsku župu LaÄ‘evac. Ova silna premjeÅ¡tanja su odraz ondaÅ¡njeg stanja kad su Hrvatskom vladali maÄ‘aroni Khuena Hedervaryja, a Äija se dominacija druÅ¡tvenim životom protezala i na duhovni u toj mjeri da niti biskupi nisu mogli odrediti župnike mimo volji maÄ‘aronskog bana. Nakon službovanja po zaleÄ‘u, nova župa mu je bila Kostrena. Iste godine ga vlasti sele na Praputnjak. Nije gubio vrijeme. Za kratka djelovanja, utemeljio je Hrvatsku Äitaonicu. Vlasti ga brzo sele u liÄko selo Brlog. Slijedi nova seoba, u župu OtoÄac. Htjeo je konaÄno se skrasiti u nekoj župi i da prestanu brojna seljenja. OndaÅ¡nji veliki župan Bude Budisavljević ga je nastojao privući davanjem župe OtoÄac, uz uvjet ako zataji svoj pravaÅ¡ki stav. Krmpotić je odbio ponudu.

1901. godine, dolazi poziv biskupa Louisa Marie Finka za župnika tamošnjim Hrvatima u gradu Kansas Cityju. 1905. godine završava gradnju župne crkve i dade ju oslikati hrvatskome slikaru Otonu Ivekoviću.

Na engleskom jeziku je napisao i tiskao život i rad isusovca Ferdinanda Konšćaka, misionara Amerike iz 18. stoljeća, a na hrvatskome život i djelo Josipa Kundeka, takoÄ‘er Hrvata i misionara sjevernoameriÄkih Indijanaca iz sredine 19. stoljeća.

    * O Cetingradu i izboru Ferdinanda
    * Slovenci i hrvatsko državno pravo
    * Povijest OtoÄca i ModruÅ¡a
    * Opis grobova i napisa hrvatskih plemića u crkvi sv. Antuna u Bihaću


Offline LiÄanka Dijana

  • Novi LiÄan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 20
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Ženski
Josip Buturac
« Odgovori #9 : Lipnja 06, 2011, 08:19:19 »
[float=left][/float]"Dr. Josip Buturac rodio se u Grabarju kod Požege 14. 11. 1905. Polazio je puÄku Å¡kolu u RuÅ¡evi, gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu, Bogoslovni i Filozofski fakultet u Zagrebu, a Fakultet za crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani u Rimu. Doktorirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Službovao je kao kapelan u Kutini, kao župnik u ÄŒagliću kod Pakraca. Bio je kateheta u nadbiskupskoj gimnaziji. Radio je kao arhivist nadbiskupskog arhiva i kancelarije, kao viÅ¡i arhivist Kaptolskog arhiva i Arhiva Hrvatske, a istodobno je 10 godina bio profesor Bogoslovnog fakulteta. Od 1966. do smrti živio je kao umirovljenik u LovreÄina Gradu (Vrbovec).
Dr. Buturac se bavio znanstvenim i književnim radom više od 70 godina."
(preuzeto iz: Buturac, J. : Stanovništvo Požege i okolice (1700.-1950.)

A evo što dr. Buturac u vlastitoj monografiji "Znaci vremena : rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti" sam kaže o svome porijeklu:

"Buturci ili Butorci po starini su LiÄani, Bunjevci, uskoci, a potjeÄu iz zapadne Hercegovine kao i svi Bunjevci. Borili su se protiv Turaka i MleÄana. Godine 1702. podigli su u Lici bunu protiv nove austrijske vlasti zbog pljaÄke sirotinje i ubili dva austrijska kapetana. Marko Butorac, voÄ‘a Äete od 300 Bunjevaca vojnika, osuÄ‘en je na mletaÄke galije i pomilovan po zagovoru senjskoga biskupa Martina Brajkovića kod beÄkoga Dvora.

Moji su dakle stari doÅ¡li 1780. iz Like u Slavoniju, u selo Djedinu Riku, općina RuÅ¡eva, a kotar i županija Požega. Vjerojatno su doÅ¡li iz sela PazariÅ¡te kod PeruÅ¡ića, jer se i jedna njiva u djedoriÄkom hataru zove Pazarišće. tako su prestali biti graniÄari, a postali kmetovi gospoÅ¡tije Pleternica. Doseljeni pradjed zvao se Pavao, koga su redom naslijedili Ivan (1777-1848), Matija (1800-1855), Stjepan (1834-1882), Ivan (1852-1913), Antun (1875-1929), a to je moj poÅ¡tovani i dragi otac" (Str. 189)
U mjestu gdje nema ljudi, nastoj biti Äovjek

 


Back to top