« Odgovori #9 : Lipnja 06, 2011, 08:19:19 »
[float=left]
[/float]"Dr. Josip Buturac rodio se u Grabarju kod Požege 14. 11. 1905. Polazio je puÄku Å¡kolu u RuÅ¡evi, gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu, Bogoslovni i Filozofski fakultet u Zagrebu, a Fakultet za crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani u Rimu. Doktorirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Službovao je kao kapelan u Kutini, kao župnik u ÄŒagliću kod Pakraca. Bio je kateheta u nadbiskupskoj gimnaziji. Radio je kao arhivist nadbiskupskog arhiva i kancelarije, kao viÅ¡i arhivist Kaptolskog arhiva i Arhiva Hrvatske, a istodobno je 10 godina bio profesor Bogoslovnog fakulteta. Od 1966. do smrti živio je kao umirovljenik u LovreÄina Gradu (Vrbovec).
Dr. Buturac se bavio znanstvenim i književnim radom više od 70 godina."
(preuzeto iz: Buturac, J. : Stanovništvo Požege i okolice (1700.-1950.)
A evo što dr. Buturac u vlastitoj monografiji "Znaci vremena : rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti" sam kaže o svome porijeklu:
"Buturci ili Butorci po starini su LiÄani, Bunjevci, uskoci, a potjeÄu iz zapadne Hercegovine kao i svi Bunjevci. Borili su se protiv Turaka i MleÄana. Godine 1702. podigli su u Lici bunu protiv nove austrijske vlasti zbog pljaÄke sirotinje i ubili dva austrijska kapetana. Marko Butorac, voÄ‘a Äete od 300 Bunjevaca vojnika, osuÄ‘en je na mletaÄke galije i pomilovan po zagovoru senjskoga biskupa Martina Brajkovića kod beÄkoga Dvora.
Moji su dakle stari doÅ¡li 1780. iz Like u Slavoniju, u selo Djedinu Riku, općina RuÅ¡eva, a kotar i županija Požega. Vjerojatno su doÅ¡li iz sela PazariÅ¡te kod PeruÅ¡ića, jer se i jedna njiva u djedoriÄkom hataru zove Pazarišće. tako su prestali biti graniÄari, a postali kmetovi gospoÅ¡tije Pleternica. Doseljeni pradjed zvao se Pavao, koga su redom naslijedili Ivan (1777-1848), Matija (1800-1855), Stjepan (1834-1882), Ivan (1852-1913), Antun (1875-1929), a to je moj poÅ¡tovani i dragi otac" (Str. 189)