Autor Tema: Lički svećenici  (Posjeta: 13629 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Lički svećenici
« : Prosinac 25, 2007, 22:11:15 »
Biskup Ježić potječe iz poznate novljanske plemićke obitelji koja je 1791. dobila plemstvo i grb, te je svakako jedna od najistaknutijih ličnosti iz
ove obitelji. Rođen je 1746. u Novom Vinodolskom, umro 1833., a pokopan u novljanskoj katedrali, tj. u današnjoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

Sin je Ivana i Vincencije r. Kabalin. Isusovačku gimnaziju završio je u Rijeci. Studirao je na Sveučilištu u Grazu uz potporu ujaka Ivana Krstitelja Kabalina, arhiđakona ličko-krbavskog i kasnijeg biskupa senjsko-modruškog. Godine 1771. promoviran je u doktora filozofije i teologije, a za svećenika zaređen u Beču 1769. godine. Bio je svećenik u Ličkom Novom,od 1773. župnik i kanonik u Novom Vinodolskom, a 1782. godine postaje modruški arhiđakon.
Godine 1788. dodijeljen je kao pomoćni biskup s pravom nasljedstva starom biskupu Piccardiju, a kada je ovaj umro 1789. godine u Trstu, Ivan Krstitelj Ježić postaje rezidencijalnim biskupom Senjsko-modruške biskupije1 sve do svoje smrti 1833. Biskup je postao prije dobivanja obiteljskog plemstva i grba. Bio je posljednji u nizu od devet senjsko-modruških biskupa koji su povremeno boravili i u Bakru. Naslijedio ga je biskup Ožegović 1834. godine
Guests can not give points :(
point 0 Points

This topic did not receive points.

Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #1 : Siječanj 30, 2008, 20:02:47 »
Marko Mesić (1640. - Karlobag, 2. veljače 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.

Porijeklom je iz Brinjskog kraja, a 1689. godine organizirao je i dignuo narod na ustanak za konačno oslobođenje od Turaka. Pod njegovim je vodstvom banska i graničarska vojska oslobodila Liku i Krbavu.



Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Šimun Balenović
« Odgovori #2 : Veljača 28, 2008, 20:54:14 »
– rođen u Kruščici – kraj Klanca 1835. – 1872.
Pohađao školu u Klancu – završio teologiju. Napisao djelo – Povjestnica hrvatskog naroda 1870.g.


Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #3 : Ožujak 14, 2008, 07:53:17 »
Fran Binički (Mušaluk kraj Gospića, 11. srpnja 1875. – Gospić, 1. svibnja 1945.) – hrvatski svećenik, pisac, filozof, novinar i esejist.
Klasičnu gimnaziju završio je u Gospiću, a bogosloviju u Senju te 1899. služio mladu misu. Doktorirao je 1902. u Innsbrucku. Godne 1919. župnik je u Širokoj Kuli, a od 1924. u Ličkom Osiku. Pisao je pjesme, eseje i polemike, bavio se novinarstvom. Bio je vrstan prevoditelj, jer je znao grčki, latinski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, engleski, ruski, poljski, češki i bugarski jezik. Nakon partizanskog zauzimanja Gospića u travnju 1945. uhićen je i zatvoren u kaznionicu, gdje je obolio od tifusa, prekasno je prebačen u bolnicu, gdje je umro.




Offline velebitska-plava

  • Senior Član
  • ****
  • Points: 22
  • Postova: 362
  • Karma: +26/-26
  • Spol: Ženski
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #4 : Ožujak 15, 2008, 23:12:11 »
Ivan Devčić (Krasno, 1. siječnja 1948.), riječki nadbiskup i metropolit.

[float=left][/float]Osnovnu školu završio je u Krasnu, a srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Rijeci i Pazinu te je 1967. maturirao. Zatim je u Rijeci i Rimu studirao teologiju i filozofiju. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, diplomirao je teologiju 1974. Za svećenika Riječko - senjske nadbiskupije, zaređen je 1975., a 29. studenog 1980. je doktorirao.
Po povratku iz Rima intezivnije se bavi znastvenim i nastavničkim radom, a i danas predaje filozofiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci. Objavio je više znanstvenih članaka i knjiga.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 17. studenog 2000. riječkim nadbiskupom i metropolitom. Za biskupa je posvećen 16. prosinca 2000.



Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #5 : Ožujak 21, 2008, 07:58:31 »
Milan Šimunović

[float=left][/float]Dr. Milan Šimunović, izvanredni profesor, rođen je 21. rujna 1941. u Kompolju, općina Otočac. Osnovnu školu završava u Kompolju i Otočcu, a klasičnu gimnaziju u Biskupskom sjemeništu u Pazinu, gdje započinje teološki studij na Visokoj bogoslovskoj školi u Pazinu, a po prestanku djelovanje ove Škole, u jedan semestar studira u Zadru a potom ga biskup šalje u Bogoslovsko sjemenište u Zagreb, gdje završava studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
ViÅ¡e  ovdje >>>Milan Å imunović

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline Mile

  • Admin
  • Lički/a sokol/ica
  • *
  • Points: 953
  • Postova: 1098
  • Karma: +67/-2
  • Spol: MuÅ¡ki
    • www.nasa-lika.com
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #6 : Ožujak 21, 2008, 08:27:04 »
Ivan Šporčić

ila_rendered
Lički svećenici


Dr. Ivan Šporčić, izvanredni profesor, rođen je u Lipovlju, kraj Otočca 1955. Osnovnu školu završio u Otočcu, a klasičnu sjemenišnu gimnaziju 1974. u Pazinu. Studij teologije započinje u Rijeci (1974. - 1976.), a nastavlja na Papinskom sveučilištu «Gregoriana» u Rimu kao pitomac kolegija "Germanicum et Hungaricum".
Na Gregoriani postiže bakalauerat iz teologije 1979. Biblijske znanosti studira na Biblijskom fakultetu Papinskog biblijskog instituta u Rimu (1979./80., 1981./82.) i na državnom Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu (1980./81.). Nakon akademskog gradusa «Licentiatus in re biblica» upisuje doktorat na Gregoriani u Rimu gdje je i obranio doktorsku dizertaciju 12. prosinca 1985. Od 1985. predaje biblijske znanosti na Visokoj bogoslovskoj školi, kasnije Katoličkoj bogosloviji, a danas Teologiji u Rijeci. Kada Teologija u Rijeci ulazi u sveučilišni sustav izabran je u znanstveno-nastavno zvanje asistenta (1995.), višeg asistenta (1996.), docenta (2000.), izvanrednog profesora (2005.). Zbog manjka stručnog kadra, a da bi ustanova mogla funkcionirati, prisiljen je predavati povremeno i sve kolegije s katedre Starog i Novog zavjeta (do 21 sat predavanja tjedno). Isto tako zbog krize svećeničkih zvanja istovremeno ima i višestruka pastoralna zaduženja: vicerektor u Bogoslovskom sjemeništu (1985./86.) župnik sv. Luke u Rijeci (1986./87.), župnik u Lovranu (1987.-1992.), župnik u Praputnjaku (1992. - ), generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije (1997.- 2000.), dijecezanski upravitelj Riječko-senjske nadbiskupije (29. 6. – 25. 7. 2000.), dijecezanski upravitelj Riječke nadbiskupije (25. 7. – 16. 12. 2000.), itd.
Predstojnik je Biblijskog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član znanstvenog vijeća Bogoslovske smotre, član uredničkog vijeća časopisa "Biblija danas", član-prijatelj Talijanskog biblijskog društva (Associazione biblica italiana).
Područje kojim se bavi je Stari zavjet općenito, a proročka književnost i prorok Hošea posebno.

Aoj Liko kamena državo,
tebe mi je ostaviti žao.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #7 : Studeni 27, 2010, 19:12:13 »
Marko Mesić je rođen oko 1640. godine, vjerojatno u Ogulinu

Kao brinjski svećenik četovao je sa Brinjanima i Otočanima protiv Turaka. Po izbijanju austro-turskog rata 1683-99, prebacio se u Ravne Kotare i sudjelovao s tamošnjim ustanicima, a zatim se vratio u Liku i Krbavu gdje je digao narodni ustanak protiv turske vlasti. Uz pomoć krajišnika i ustanika Stojana Jankovića zauzeo je Novi 15. lipnja 1689, potom Bilaj i Ribnik dok su mu se turske posade u Vratnu, Grebenici, Širokoj Kuli, Budaku i Preušiću predale bez borbe.

Zauzimanjem Udbine 21. srpnja dovršio je oslobađanje Like i Krbave. 1692 razbio je turski odred u Pločanskom klancu, a potom i drugi u dolini Tužici kod sela Kurjaka, koji su prodrli iz Bosne u Liku. Na čelu ličkih ustanika sudjelovao je 1697. sa austrijskim i krajiškim trupama u napadu na Bihać i razbio tursku kolonu između Krupe i Kamengrada.

Nakon oslobađanja Like od Turaka preostalo islamsko stanovništvo je prekrstio a u svim oslobođenim mjestima osnovao župe.

Offline vuksamotnjak

  • Opći Moderator
  • Stariji Ličan/ka
  • *****
  • Points: 3
  • Postova: 222
  • Karma: +7/-1
  • Spol: MuÅ¡ki
Odg: Lički svećenici
« Odgovori #8 : Ožujak 10, 2011, 21:02:53 »
[float=left][/float]Martin Davorin Krmpotić rodio se u zaselku Veljunu u općini Krivi Put 8. studenoga 1867 a umro 31. siječnja 1931. u Grand Canyonu u Arizoni. Bio je hrvatski katolički svećenik, preporodni djelatnik i misionar. Pisao je feljtone i eseje iz hrvatske povijesti.

Osnovnu školu je pohađao u rodnome selu. Za srednju školu je izabrao gimnaziju koju je pohađao u Senju i Karlovcu. Na studije je otišao u Zagreb, gdje je studirao bogoslovlje. Studije je završio u Senju, iz razloga što je bio radikalni pravaš pa je bio izbačen sa zagrebačkoga Teološkoga fakulteta. Za svećenika se zaredio 1892.. Službovao je po Senjsko-modruškoj županiji kao kapelan i upravitelj župa. U svakom mjestu službovanja je ostavio trag. Za službovanja u Vališ selu (današnji Cetingrad) je postavio orgulje u crkvi. Budući da je bio protiv mađarona, premješta ga se u novu župu, Zavalje, koja se nalazila blizu Bihaća. Malo poslije je prebačen u župu Cerovnik. Za svoj dobar pastoralni rad i za to što je uveo staroslavenski jezik u bogoslužje, biskup Posilović ga je posebno pohvalio. Uskoro je otišao u novu župu, Bribir, a vrlo brzo u kordunsku župu Lađevac. Ova silna premještanja su odraz ondašnjeg stanja kad su Hrvatskom vladali mađaroni Khuena Hedervaryja, a čija se dominacija društvenim životom protezala i na duhovni u toj mjeri da niti biskupi nisu mogli odrediti župnike mimo volji mađaronskog bana. Nakon službovanja po zaleđu, nova župa mu je bila Kostrena. Iste godine ga vlasti sele na Praputnjak. Nije gubio vrijeme. Za kratka djelovanja, utemeljio je Hrvatsku čitaonicu. Vlasti ga brzo sele u ličko selo Brlog. Slijedi nova seoba, u župu Otočac. Htjeo je konačno se skrasiti u nekoj župi i da prestanu brojna seljenja. Ondašnji veliki župan Bude Budisavljević ga je nastojao privući davanjem župe Otočac, uz uvjet ako zataji svoj pravaški stav. Krmpotić je odbio ponudu.

1901. godine, dolazi poziv biskupa Louisa Marie Finka za župnika tamošnjim Hrvatima u gradu Kansas Cityju. 1905. godine završava gradnju župne crkve i dade ju oslikati hrvatskome slikaru Otonu Ivekoviću.

Na engleskom jeziku je napisao i tiskao život i rad isusovca Ferdinanda Konšćaka, misionara Amerike iz 18. stoljeća, a na hrvatskome život i djelo Josipa Kundeka, također Hrvata i misionara sjevernoameričkih Indijanaca iz sredine 19. stoljeća.

    * O Cetingradu i izboru Ferdinanda
    * Slovenci i hrvatsko državno pravo
    * Povijest Otočca i ModruÅ¡a
    * Opis grobova i napisa hrvatskih plemića u crkvi sv. Antuna u Bihaću


Offline Ličanka Dijana

  • Novi Ličan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 20
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Ženski
Josip Buturac
« Odgovori #9 : Lipanj 06, 2011, 08:19:19 »
[float=left][/float]"Dr. Josip Buturac rodio se u Grabarju kod Požege 14. 11. 1905. Polazio je pučku školu u Ruševi, gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu, Bogoslovni i Filozofski fakultet u Zagrebu, a Fakultet za crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani u Rimu. Doktorirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Službovao je kao kapelan u Kutini, kao župnik u Čagliću kod Pakraca. Bio je kateheta u nadbiskupskoj gimnaziji. Radio je kao arhivist nadbiskupskog arhiva i kancelarije, kao viši arhivist Kaptolskog arhiva i Arhiva Hrvatske, a istodobno je 10 godina bio profesor Bogoslovnog fakulteta. Od 1966. do smrti živio je kao umirovljenik u Lovrečina Gradu (Vrbovec).
Dr. Buturac se bavio znanstvenim i književnim radom više od 70 godina."
(preuzeto iz: Buturac, J. : Stanovništvo Požege i okolice (1700.-1950.)

A evo što dr. Buturac u vlastitoj monografiji "Znaci vremena : rasprave iz hrvatske crkvene prošlosti" sam kaže o svome porijeklu:

"Buturci ili Butorci po starini su Ličani, Bunjevci, uskoci, a potječu iz zapadne Hercegovine kao i svi Bunjevci. Borili su se protiv Turaka i Mlečana. Godine 1702. podigli su u Lici bunu protiv nove austrijske vlasti zbog pljačke sirotinje i ubili dva austrijska kapetana. Marko Butorac, vođa čete od 300 Bunjevaca vojnika, osuđen je na mletačke galije i pomilovan po zagovoru senjskoga biskupa Martina Brajkovića kod bečkoga Dvora.

Moji su dakle stari došli 1780. iz Like u Slavoniju, u selo Djedinu Riku, općina Ruševa, a kotar i županija Požega. Vjerojatno su došli iz sela Pazarište kod Perušića, jer se i jedna njiva u djedoričkom hataru zove Pazarišće. tako su prestali biti graničari, a postali kmetovi gospoštije Pleternica. Doseljeni pradjed zvao se Pavao, koga su redom naslijedili Ivan (1777-1848), Matija (1800-1855), Stjepan (1834-1882), Ivan (1852-1913), Antun (1875-1929), a to je moj poštovani i dragi otac" (Str. 189)
U mjestu gdje nema ljudi, nastoj biti čovjek

 


Back to top