Autor Tema: LiÄki svećenici  (Posjeta: 20064 )

0 ÄŒlanova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline LiÄanka Dijana

  • Novi LiÄan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 20
  • Karma: +1/-0
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #10 : Lipnja 07, 2011, 07:01:08 »
"Å ime StarÄević se rodio 18. travnja 1784. u Žitniku (Lika) (negdje se navodi Klanac?). Osnovnu Å¡kolu i gimnaziju polazio je i svrÅ¡io u Varaždinu; nastavio je filozofiju u Grazu, a bogosloviju svrÅ¡io u Senju. Služio je kao župnik u raznim mjestima Like, pa u Karlobagu gdje je i umro 14. svibnja 1859. Bavio se u svojim spisima jeziÄnim, pouÄnim i vjerskim pitanjima."
(Hrvatski narodni preporod, Sv. 1; PSHK, Knj. 28. Zagreb : Zora : Matica hrvatska, 1965., str. 133)

Å ime StarÄević poznat je po dvjema gramatikama:

1. Nova ricsoslovica ilircsko-franceska (nju je preveo). Trst, 1812.

2. Nova ricsoslovica ilircska. Trst, 1812.

Ova druga gramatika posebna je zbog toga Å¡to je to PRVA gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom.  Do tada, gramatike su bile pisane latinskim, njemaÄkim ili talijanskim jezikom, ili su bile viÅ¡ejeziÄne. Don Å ime u svome se jezikoslovnom radu zalagao za Å¡tokavsko narjeÄje i ikavÅ¡tinu, a bio je i nepomirljivi protivnik dijakritiÄkih znakova. Zalagao se za to da se neka slova piÅ¡u bez "rogova", na primjer da se Ä piÅ¡e cs, Å¡ - sh, ž - x, ć - ch. Dva znaka za jedan glas dopuÅ¡ta, npr. dj (=Ä‘), gj (=Ä‘), lj (=lj, l), nj (=nj, n).

A evo i jedne zanimljive anegdote koju je u svome predavanju "Manje poznati don Å ime StarÄević" spomenuo prof. Vjekoslav Ćosić:

"Iz predavanja valja izdvojiti zgodu kojom je, prema legendi, StarÄević upoznao Marmonta. Naime, kada je Marmont kretao s vojnicima prema sjeveru gdje će se susresti s Napoleonom prolazio je kroz Gospić. TamoÅ¡nju je crkvu odluÄio pretvoriti u konjuÅ¡nicu, ali mu se, Å¡to je Marmonta silno iznenadilo, na teÄnom francuskom žustro suprostavio jedan svećenik. Bio je to don Å ime StarÄević. Marmontu se zgoda usjekla u pamćenje, te je kasnije kada je u Ljubljani vodio Ilirske provincije pomoć tražio i od StarÄevića." (preuzeto sa http://www.zadarskilist.hr/clanci/30102010/tvorac-prve-gramatike-hrvatskog-jezika-na-hrvatskom-jeziku)

Don Å ime bio je stric i prvi uÄitelj Ante StarÄevića.  smijem
U mjestu gdje nema ljudi, nastoj biti Äovjek

Offline Branka.

  • Stariji LiÄan/ka
  • ***
  • Points: 1
  • Postova: 191
  • Karma: +21/-0
  • Spol: Ženski
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #11 : Lipnja 08, 2011, 16:40:41 »
Povodom obiljezavanja 150.godisnjice od smrti svecenika i jezikoslovca 18.05.2008 god.u Karlobagu u organizaciji Udruge Licana iz Zagreba uprilicena svecanost na kojoj je otkriven postavljeni spomenik Simi Starcevicu,rad mladog gospickog slikara Ivana Golca.Spomenik je blagoslovio senjsko-gospicki biskup Mile Bogovic,koji je zajedno sa predsjednikom Udruge Licana iz Zagreba dr.Milanom Vrkljanom otkrio spomenik postavljen ispred crkve Sv.
Karla Boromejskog.

Sime Starcevic je znao latinski,francuski,talijanski i njemacki jezik,a citao je i sve slavenske jezike.
"Žena svađalica" by Mile

Ljubav je mala ptica i zivotna varalica,put mladosti,dah radosti,cvjetic ludi,sreca ljudi.Nesto lijepo a sasvim slijepo..!!

Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #12 : Listopada 19, 2011, 09:58:13 »
Žarka (Julijana )Ivasić milosrdnica
Krašić,18.studeni 1908.-Gospić 16.svibnja 1946.

Partizani je strijeljali u Gospiću. ÄŒlanica je Družbe milosrdnica, koje su imale ukupno  15 žrtava u svojem Älanstvu. RoÄ‘ena je u Krasiću u brojnoj obitelji. Kao sestra milosrdnica radila je u viÅ¡e bolnica. Za vrijeme rata  njegovala je po bolnicama ranjene i bolesne ustaÅ¡e, domobrane i partizane, gledajući ih prvenstveno kao bolesne i potrebne. [ Specified attachment is not available ]Godine 1943. radila je  u bolnici OtoÄac koji je bio u partizanskim rukama. Padom Italije, partizani su otiÅ¡li u  Primorje razoružavÅ¡i talijansku vojsku, ostavivÅ¡i  nebranjen OtoÄac. UstaÅ¡e su to iskoristile i proÅ¡le kroz OtoÄac, pa i kroz bolnicu, [ Specified attachment is not available ]ostavivÅ¡i osvetniÄke  tragove. Kad su se partizani vratili, trebalo je u gradu kazniti  „ustaÅ¡ke Å¡pijune“ pa je u OtoÄcu strijeljano dvadesetak graÄ‘ana  meÄ‘u kojima je bio i kapelan Zvonko Žilavec (Slovenac i projugoslavenski nastrijeljan). Za to u bolnici okrivljene su sestre milosrdnice .SuÄ‘enje je obavljeno u Gospiću  poslije rata. Od sestara  „najopasnija „ je  ispala sestra Žarka Ivasić, koja je za partizanski sud imala i drugi grijeh ;Bila je StepinÄeva KraÅ¡ića. Iz zatvorske sobe Äula se molitva i pobožna pjesma sestara. Sestra Žarka  strijeljana je na gospićkom groblju 16.svibnja.1946. Druge sestre dobile su blaže kazne. Sestre milosrdnice pokrenule su postupak za proglaÅ¡enje Žarke Ivasić blaženom i muÄenicom.


Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #13 : VeljaÄe 03, 2012, 06:41:16 »
[float=left][/float] 2.II.1713. U Karlobagu umro pop Marko Mesić, roÄ‘en u Brinju oko 1640. Sin krajiÅ¡kog Äasnika. Ostao župnik u Brinju i nakon Å¡to je 1678. izabran za kanonika u Senju. God. 1683. organizirao Äetu koja je pomogla ustanicima protiv turske vlasti u Lici. Kao povjerenik karlovaÄkoga generala sudjeluje u oslobaÄ‘anju Like 1689. U priznanju junaÄkih djela kao i zasluga steÄenih uopće u liÄko-krbavskoj reokupacionoj vojni, kralj Leopold odlikova popa M. Mesića posebnom poveljom (1693.) i darova mu posjed u  MuÅ¡aluku gdje on podiže crkvicu sv. Duha (1700.).

Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #14 : Travnja 16, 2012, 20:43:04 »
Posebno vrijedna spomena u ovom kratkom sjećanju na straviÄne dane u Gospiću nakon Drugoga svjetskoga rata je sumjeÅ¡tanka bl.Alojzija Stepinca iz KraÅ¡ića, redovnica milosrdnica, tridesetÄetverogodiÅ¡nja Žarka Ivasić. Nju su komunisti optužili  da je u rujnu 1943.g. izdala ustaÅ¡ama ranjene partizane u bolnici u OtoÄcu, koji su potom ubijeni. Za isti s“zloÄin“komunisti su optužili sestre:Eutihiju Novak, Veronu FostaÄ, Hubertinu Džimberg i Luciju RadoÅ¡ević. Partizanski sud u Gospiću 7.veljaÄe 1946.g. osudio je na najstrožije kazne, s.Žarku na smrt vjeÅ¡anjem, a ostale sestre na smrt strijeljanjem, meÄ‘u njima i s.Novak, koja je već bila pokojna. Ona je kao kuharica u bolnici u Osijeku za vrijeme angloameriÄkog bombardiranja iz zraka poginula 1944.g. SuÄ‘enje je bilo u sali u zgradi gospićkog-narodno oslobodilaÄkog odbora u kojoj je prije Drugog svjetskog rata bila općinska zgrada, a danas je kino „Korzo“. Dobro se je prisjetiti da je kad je predsjednik sudskog vijeća redovnicama proÄitao smrtne presude u Sali nastao prolom oduÅ¡evljnja, nazoÄni su skakali, pljeskali i vriskali. Iz mnoÅ¡tva je tada prema redovnicama glumeći živÄani napad pojurio mlad, stasit partizan s povicima:
„JuriiiiÅ¡, pucaaaaj…“i urlajući ih izudarao. On je bio domaći, gospićki Hrvat, koji se tako pokuÅ¡ao iskupiti za pripadnost ustaÅ¡kom pokretu poÄetkom 1941.g. Sestrama Veroni, Hubertini i Luciji vrhovni sud se „smilovao“i u svibnju 1946.g.smrtnu kaznu im preinaÄio u kaznu strogog zatvora u trajanju od 20 god., od kojih su odrobijale 6 god, a s.Žarki kazna smrt vjeÅ¡anjem preinaÄio je u kaznu smrti strijeljanjem. Na gospićkome katoliÄkome groblju uz zid kapelice sv.Marije Magdalene strijeljna je 16.svibnja.1946.g. Pred smaknuće skinula je povez s oÄiju i gledala u partizanku Soku Å olaju, koja je navodno na vlastiti zahtjev u nju pucala. Svjedokinja tog smaknuća bila je Marija Benković Seka, udata Miliković, koja je stanovala u KaniÅ¡koj ulici i koja se tada sluÄajno s majkom zatekla na groblju.

Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #15 : Lipnja 15, 2012, 21:13:36 »
Dragutin Banić-Svećenik
28.11.1919.-5.3.1977.

ila_rendered
LiÄki svećenici

Dragutin Banić roÄ‘en je  28.studenoga 1919.g.u brojnoj seljaÄkoj obitelji u ÄŒovićima, župa  u LiÄkom Lešću .Osnovnu Å¡kolu je pohaÄ‘ao LiÄkom Lešću,a gimnaziju  u OtoÄcu,Ogulinu i Senju.Bogoslovne nauke zavrÅ¡io je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na sarajevskoj bogosloviji.Bio je Å¡kolski kolega Franji Kuhariću(kasnije zagrebaÄkom nadbiskupu i kardinalu).ZareÄ‘en je za svećenika  29.srpnja 1945.g.kao svećenik Senjsko-modruÅ¡ke biskupije.Dana 1.kolovoza 1945.g.imenovan je privremenim upraviteljem župe Sinac,Ramljani i ÄŒanak,a 14.kolovoza 1947.i upraviteljem župe LiÄko Lešće .Samostalnim upravljanjem župe Sinac imnovan je 5.srpnja 1949.i tu je radio sve do svoje smrti,a  razrijeÅ¡en je dužnosti upravitelja  župe ÄŒanak,Ramljane i LiÄko Lešće.[/font]
Na smrtnom krevetu  pripremao se i predano kršćanskim raspoloženjem pozivu Gospodnjem svakodnevno primajući sv.PriÄest .Dugi niz godina bolovao je od dijbetesa.Preminuo je u rijeÄkoj bolnici „Braće Sobol“5.ožujka 1977.g.Pokojni Dragutin volio je svoj kraj i svoj narod.Bio je sin ovoga kraja i Äitav je život nosio obilježja ovdaÅ¡njih ljudi i kraja.SvećeniÄka služba i dužnosti nikad ga nisu odvajali od svojih po krvi i mentalitetu bližih mu mjeÅ¡tana,vjrnika Gacke     doline.ZajedniÅ¡tvo s tadaÅ¡njim susjednimžupnicima:u OtÄcu s preÄ.Vilkom Kodrićem,i vlÄ.Mirkom Dimitrom ,župnikom u Kompolju.Brlogu i Å vici,vlÄ.Ivanom Olujićem u Krasnu,odavalo je jedno svjedoÄanstvo vjere i sloge u radu u Crkvi i za Crkvu.Time su davali i hrabrosti i ovdaÅ¡njem tzv.malom Äovjeku da ustraje u vjeri ter dolazi u crkvu unatoÄ ateistiÄkoj propagandi.Radovao se,posebnom prigodom raznih zborova,gledajući mnoÅ¡tvo naroda okupljeno oko naÅ¡ih crkvi.No,s druge strane bilo mu je teÅ¡ko Å¡to mnogi u ona komunistiÄka vremena okretali leÄ‘a Crkvi i Bogu te na taj naÄin sugerirali i drugima da se udaljuju od Crkve.
Župnik Drago Banić ponosio se i naslovom-Å TURMBERG.Narod ga je viÅ¡e nazivao po tom  naslovu nego li po njegovu prezimenu.Naime,25.kolovoza 1783.g.Car Josip II.u BeÄu dodijeljuje NASLJEDNO PLEMSTVO(grb,povelju,carski peÄat)uz poÄasni pridjevak“VON STRUMBERG“IVANU BANIĆU,zastavniku pograniÄne pukovnije u OtoÄcu.U plemiÄkoj povelji  navedene su zasluge zbog kojih je i dobiveno plemstvo.Za Ivana Banića spominje se njegova 34-godiÅ¡nja vojna služba i junaÅ¡tvo u sedmogodiÅ¡njem pruskom ratu(1756.-1763.)No,spominju  se i njegovi predci:pradjed Petar kao“vojvoda od OtoÄcai pokrulab“(zapovijednik)tvrÄ‘ice Vrhovine(ruÅ¡evine jugozapano od željezniÄke stanice na vrhu brda),zatim djed Ive koji se kao zastavnik borio protiv Turaka ,bio zarobljen i izbavio se“posebnom spretnošću i hrabrošću“iz turskog ropstva,i otac Jakov koji je kao narednik poginuo kod Mastricha u ratu s Bavarskom.
Prema starim zapisima BANIĆI  su doÅ¡li iz Dalmacije u Liku,a bili su pripadnici plemena Å ubića.I prezime ukazuje da je „banić“pripadnik obitelji koja potjeće od nekog bana.

 


Offline Draža

  • Moderator
  • LiÄki/a sokol/ica
  • *****
  • Points: 675
  • Postova: 1756
  • Karma: +68/-2
  • Spol: Ženski
  • Ljubi bližnjega svoga,kao samoga sebe..
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #16 : Ožujka 20, 2013, 09:19:11 »

VlÄ.Marko PirÅ¡ljin,svećenik


[float=left][/float]RoÄ‘en je u Kuterevu,8.srpnja 1945.g.od oca Mijata i majke Dragice r.Bukovac.Osnovnu Å¡kolu zavrÅ¡io je u Kuterevu,a srednju u djeÄaÄkom SjemeniÅ¡tu u Rijeci.TeoloÅ¡ki studij zavrÅ¡ava na Visokoj bogoslovnoj Å¡koli u Rijeci 1971.god.Za sveÄenika je zareden u RijeÄkoj katedrali istre godine i mladu misu slavi u Kuterevu 25.srpnja 1971.god.Potom je imenovan kapelanom u Župama Brinje,Letinac i Križpoljekojima upravlja tadaÅ¡nji župnik vlÄ.Ivan KranjÄec.Tu ostaje godinu dana,a nakon toga 1972.god.imenovan je župnikom u Križpolju odakle upravlja župom Turke i Brod na Kupi.JoÅ¡ za vrijeme bogoslovnog studija Äesto je odlazio u NjemaÄku gdje je usavrÅ¡io njemaÄki jezik,
Od 1974.god.njegovo zdravstveno stanje biva sve slabije te od tada do danas nosi križ svoje bolesti.Da mu je Bog dao zdravlje bio bi vrijedan i dobar pastoralni radnik u njivi Gospodnjoj.

Offline OompaLoompa

  • Novi LiÄan/ka
  • *
  • Points: 0
  • Postova: 7
  • Karma: +0/-0
Odg: LiÄki svećenici
« Odgovori #17 : Ožujka 20, 2013, 13:35:51 »
Marko Mesić (1640. - Karlobag, 2. veljaÄe 1713.), hrvatski svećenik i ratnik.
On mi je rođak :D

 


Back to top